Banjalučanke Praštalo i Todorović: Mnogi nas gledaju kao atrakciju

ehf sudije banjaluka

Kada su prije deset godina odlučile da uplove u sudijske rukometne vode, Banjalučanke Tatjana Praštalo i Vesna Todorović nisu ni slutile da će jednoga dana doploviti do evropskog finala.

Jedini ženski rukometni sudijski par iz BiH sa licencom Evropske rukometne federacije (EHF) nedavno je dijelio pravdu u finalu EHF kupa u revanš utakmici u Rusiji između Rostova i njemačkog Bitihajma.

“Bio je to neki logičan slijed stvari. Finale je došlo kao stepenica više u našem radu. S obzirom na to da smo prošle sezone sudile polufinale, sada smo na neki način očekivale nešto više i desilo se. Nadamo se da je i ovo samo jedna od prolaznih stepenica jer težimo i višem i boljem”, ističe Tatjana Praštalo.

A to više je bedž sa znakom Svjetske rukometne organizacije (IHF). Želje su im utakmice Lige šampiona, fajnal for elitnog evropskog takmičenja, Olimpijske igre, Svjetsko prvenstvo…

“Iako smo puno napravile, i te kako smo svjesne da ima još puno prostora za napredak. Još nismo svjetska klasa i top sudije. To bismo bile da dijelimo pravdu u fajnal foru Lige šampiona. Međutim, veoma je važno da imamo kontinuitet napretka svake godine, da ne stagniramo ili ne daj bože pravimo greške koje će nas vratiti nazad. Nadamo se da ćemo i dalje ići prema gore i jednoga dana sudijsku karijeru krunisati utakmicom na Olimpijskim igrama”, dodala je Vesna Todorović.

Uzor im je jedan od najvećih sudijskih parova sa naših prostora Branka Marić i Zorica Mašić. Legendarni tandem iz Srbije prvi je sudio finale muškog turnira na Olimpijskim igrama i tada krenuo u rušenje tabua, koji je i dalje poprilično prisutan.

“Bile smo još djevojčice kada smo pratile njihov rad. Prve su sudile muško finale. Imale smo čast i sreću da ih upoznamo na TV turniru u Doboju. Puno toga smo naučile od njih. Bile su naši idoli kad smo bile mlađe i ostale su to i do dana današnjeg. One su prve rušile barijere i tabue, a mi se trudimo da nastavimo jer je žena na terenu u ulozi sudije i dalje atkarcija, a ne normalna pojava”, kaže Todorovićeva.

Finale EHF kupa kruna je napornog i dugogodišnjeg rada, praćenog brojnim odricanjima. Ove dvije tridesetjednogodišnje djevojke zbog ljubavi prema rukometu odrekle su se mnogih stvari.

Todorovićeva je ekonomista u jednoj banjalučkoj firmi, dok je Praštalo asistent na jednoj visokoškolskoj ustanovi.

“Kada se hoće, sve se može uskladiti. Ljubav prema rukometu je počela kada smo bile djevojčice. Nekada smo igrale profesionalno rukomet u banjalučkom Borcu, a nakon završene igračke karijere krenule smo u sudijske vode. Danas uspijevamo uskladiti i poslovne obaveze sa poslom sudije. Često kažemo da već deset godina nismo imale godišnji odmor, jer ga koristimo isključivo za odlazak na utakmice, ali ne žalimo jer ovo je poziv kojim se bavimo svim srcem”, kazala je Praštalo, koja je zatim zaključila: “Kroz karijeru smo imale razne situacije, koje su nas u nekim momentima možda bacale u razmišljanje da odustanemo, ali nas je ljubav prema sportu ipak potaknula da nastavimo.”

2011. godine Tatjana Praštalo i Vesna Todorović stekle su zvanje EHF sudija.

Autoritet

Tatjana Praštalo i Vesna Todorović naglašavaju da problem sa autoritetom nemaju. Iako na međunarodnoj sceni zasad pravdu dijele samo damama, u bh. okvirima sude i muškarcima.

“Muški rukomet je lakše suditi jer se igra brže i sa manje tehničkih grešaka. I kada je riječ o autoritetu, lakše ga je izgraditi kod muškaraca. Oni nas gledaju kao nježniji spol pa lakše prihvataju odluke. Žene nas doživljavaju kao rivalke, ali se ipak uspješno izborimo u svakoj situaciji”, kaže Todorovićeva.

Zarada

Iako o zaradi od arbitriranja nemaju dozvolu govoriti, ističu da je ona za bh. okvire dobra. Nije naravno ni približna ciframa koje dobijaju, recimo, sudije koje dijele pravdu na nekim evropskim fudbalskim utakmicama, ali nije ni zanemariva.

“Mi ovo radimo prije svega iz ljubavi prema sportu. Naravno i svaka dodatna zarada dobro dođe”, kazala je Todorovićeva.

(Nezavisne)

“Aerodromu Banjaluka” oprema vrijedna 70. 000 KM

Aerodrom “Nikola Tesla” Beograd donirao je “Aerodromu Banjaluka” transportni sistem u vrijednosti 70.000 KM. Ugovor o donaciji danas su potpisali vršilac dužnosti generalnog direktora Aerodroma “Nikola Tesla” Saša Vlaisavljević i generalni direktor “Aerodroma Banjaluka” Miroslav Janjić u prisustvu ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Neđe Trninića. Trninić je nakon potpisivanja novinarima u Banjaluci rekao da

Na Teatar festu “Petar Kočić” odigrana predstava “Novo doba”

Predizborna kampanja i njene laži, prljave igre privatizacije, tajkuni, emigracija, ratni zločini, korporacije koje zarađuju utajom poreza, uništene karijere univerzitetskih profesora naspram mladih i nadobudnih karijerista koji umjesto znanja o poslu znaju kako prevariti, ucijeniti, podvaliti, nemogućnost običnog, normalnog života u vremenu tranzicije, samo su neke od tema komada “Novo doba”. Ova predstava za koju

Grad Banjaluka razmatra ideju da centar zatvori za automobile: Pješaci žele da glavna ulica nedjeljom postane šetalište

Iz Gradske uprave najavljuju da će ozbiljno analizirati dugogodišnju želju Banjalučana da Ulica kralja Petra Prvog Karađorđevića postane šetališna zona. Građani, posebno pješaci, odavno već traže da se, kao u mnogim velikim gradovima, zabrani saobraćaj u centru grada i ulica od Pozorišta do Palasa postane šetalište. Ovu inicijativu građana ponovo je juče nadležnima predočila odbornica

Prikupljanje pomoći za oboljelu od leukemije

Organizacija “Kolo srpskih sestara” pokrenula je humanitarni broj 1415 za pomoć u liječenju Olge Predojević koja boluje od mijeloične hronične leukemije. – Olgi je potrebna transplantacija koštane srži od nesrodnog donora koja može da se uradi samo u bolnici u Istanbulu. Operacija košta 130.000 evra. Nedavno joj je preminuo suprug, a ona je majka dva

Povratak nekadašnjoj praksi organizovanja događaja: Banski dvor širom otvoren umjetnicima

Predstavnici Inicijative građana „Kultura kulturi“ razgovarali su sa v. d. direktora KC Banski dvor, Mladenom Matovićem, o uređenju zapuštenog i neiskorišćenog prostora KC Banski dvor. Tom prilikom uočeno je i nekoliko paralela između ciljeva Inicijative građana „Kutura kulturi“ i novog koncepta rada KC Banski dvor, jer se upravo jedna od prvih najavljenih programskih aktivnosti Matovića