Banjaluci nudimo razvoj i projekte, a ne sukob i afere

Banjaluka je postala administrativni centar i treba da pređe u novu fazu razvoja. Sada se treba okrenuti razvojnoj i ekonomskoj komponenti jer je privreda uglavnom uništena u procesu privatizacije od 2001. do 2006. godine, kaže predsjednik Gradskog odbora SNSD-a i kandidat za gradonačelnika Banjaluke Igor Radojičić.

Obim posla koji se nalazi pred gradskom administracijom kako bi najveći grad Srpske napravio i ekonomski iskorak nalaže kreiranje dugoročnijeg programa.

– Naš program nije vezan za jedan mandat, već za duži period jer planirati bilo šta na jednom mandatu za život grada nije dobro. Mora se gledati dugoročnije i strateški planirati što i radimo. Naš program obuhvata reorganizaciju Gradske uprave, konsolidaciju javnih finansija i lokalnih preduzeća i ustanova, a tretira i zdravstvenu zaštitu, školstvo, turizam, mlade, ugostiteljstvo i druge sfere života. Program nije završen jer smo svaki dan na terenu i od ljudi slušamo probleme i ideje – kaže Radojičić.

Koji su trenutno najveći problemi u Banjaluci i koja pitanja ćete prva staviti na sto ako postanete gradonačelnik?

– Gradonačelnik posao preuzima u novembru, a jedna od prvih tema je budžet za 2017. godinu. Grad u naredne četiri godine treba da vrati 75 miliona maraka i prvo ćemo pokušati da izvršimo restrukturisanje duga. Grad može da izvršava obaveze, budžet je likvidan, ali treba nam više novca za razvoj, podsticaje, komunalna i infrastrukturna pitanja, a ozbiljan limit za ta pitanja jeste veliki dug. Zato će veoma važni biti razgovori o restrukturisanju duga na duži period kako bi oslobodili sredstva, ne za plate i administraciju, već za razvoj. Od januara slijedi i prva reorganizacija u Gradskoj upravi.

Da li se kompletan gradski aparat i društvena zajednica u Banjaluci previše oslanjaju na budžet?

– Pokušavati svu priču u gradu i razvoj bazirati na budžetu je pogrešno. Faktički smo prešli u tržišnu ekonomiju, a velikim dijelom u razmišljanjima smo u nekoj vrsti socijalizmu da država ili grad sve mora da riješi. Mora se razmišljati korak unaprijed i rješavati mnoga pitanja kroz javno-privatno partnerstvo, odnosno na način da to ne zahtjeva samo novac iz budžeta. Grad treba stvara uslove i da podstiče zapošljavanje i privredu obezbjeđujući po povoljnim uslovima prostor, zemljište, poreske i komunalne naknade. Grad neće napraviti fabriku, ali treba dati podsticajne uslove da je neko drugi otvori. Ima mnogo neiskorišćenih prostora koji mogu da budu korisni za mlade koji će u njima pokrenuti zapošljavanje. Dakle, govorimo o gradu kao nekome ko daje uslove, a ne samo finansira i sufinansira iz budžeta.

Slažete li se sa ocjenom da se administracija uspavala i može li ona postati efikasnija, operativnija i istinski servis poslovnoj zajednici i građanima ma koliko to zvučalo kao fraza?

– Gradska administracija mora biti efikasna i nepristrasna. Danas je privilegija raditi u Gradskoj upravi u vremenu kada je veliki broj nezaposlenih i zbog toga svi službenici moraju biti izuzetno efikasni. Želim da napravimo popis predmeta i vidimo zašto neki dosta dugo stoje i da se uvede minimalno vrijeme trajanja odgovora na svaki predmet, prije svega kada je riječ o onome od čega grad živi i razvija se, a to su investicije i izgradnja. Odgovori, obrada zahtjeva i odobrenja moraju biti obezbijeđeni u minimalnom roku.

Šta planirate uraditi u gradskim preduzećima i ustanovama kako bi bio unaprijeđen njihov rad?

– Najveći pojedinačni problem je “Toplana”. Taj problem mora da bude riješen u iduće četiri godine, prije svega, u pogledu energenta koji koristi. U toku su razgovori sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj u vezi sa rekonstrukcijom centralnog postrojenja i prelasku sa mazuta na čvrsto gorivo – drvo. Ako razgovori budu uspješno privedeni kraju, vjerovatno bi riješili problem energenta i visoke ulazne cijene. Ostaje da se radi na kompletnoj toplovodnoj mreži jer su instalacije stare. Ono što građani možda ne znaju je da grad u svojim rukama nema komunalne funkcije. U procesu privatizacije od 2001. do 2006. godine većina preduzeća koja su obavljala komunalne funkcije su privatizovana ili uništena tako da se po principu javnog tendera vrši čišćenja grada, održavanje gradskog zelenila i drugi poslovi. U mnogim drugim gradovima komunalne funkcije su u njihovim rukama.

Mnogo vremena ste proveli na terenu. Koliko su problemi običnog čovjeka zastupljeni u Vašim planovima?

– Od kraja 2013. godine kada sam preuzeo Gradski odbor SNSD-a u Banjaluci posvetio sam se gradu. Svaki sastanak posluži da dobijete informacije o problemu ili ideju i prijedlog za rješenje. Zato program predstavlja samo osnov koji se stalno nadograđuje.

Kakvu izbornu kampanju očekujete s obzirom da su mjesecima pred izbore počeli oštri nastupi u kojima ste označeni kao glavna meta?

– Nemamo ni javni ni tajni koncept prljave kampanje. Nažalost, mogu da primijetim kod opozicije i štaba protivkandidata da se uveliko time bave, da ne kažem da potpuno fokusiraju kampanju na ličnoj diskvalifikaciji. Vidimo da se trude da mi istraže cijelu porodicu, nekoliko koljena unazad i da od svega iskonstruišu afere. Ako će koncept opozicionog djelovanja biti pakovanje i pokušaj kriminalizacije, odnosno da je sav SNSD, da sam ja, da su svi naši kandidati lopovi i kriminalci, neka znaju da će im se to vratiti jer ta vrsta priče više govori o onome ko je forsira, a ne o drugom. U Banjaluci se zna ko je ko.

Dragan Čavić, koji će Vam biti glavni protivkandidat, već duže vrijeme Vas dovodi u vezu sa ljudima koji stoje iza sumnjivih poslova koji imaju vezu sa Gradskom upravom. Kako komentarišete te optužbe, prije svega, u vezi sa zemljištem Poljoprivredne škole?

– To je jedan od pokušaja konstrukcije. Nema nikakve poveznice niti ju je moguće napraviti na bilo koji način sa tim ili bilo kojim drugim slučajem. Više od deset godina sam bio u Narodnoj skupštini i nisam ni na koji način uključen u odluke gradske vlasti. Informisan sam u onoj mjeri u kojoj je informisan predsjednik Gradskog odbora SNSD-a, ali se pokušava napraviti konstrukcija da se pronalazi u četvrtom koljenu zajednički predak koji je umro prije 70 godina kao krunski svjedok u toj priči. To neka je na čast drugoj strani koja pokušava napraviti aferu.

Opozicija Vam je već dodijelila ulogu marionete tvrdeći da se nijedan od gradonačelnika Banjaluke iz SNSD-a nije uspio otrgnuti od uticaja vrha stranke i da će to biti slučaj i sa Vama ako pobijedite na izborima?

– Igor Radojčić ima program. Poznato je kako sam organizovano i sistematski radio poslove, prije svega, u Narodnoj skupštini RS. Predložila me stranka, uživam podršku predsjednika i rukovodstva stranke i to mi je drago. Druga strana ili protivkandidat se već 15 godina svađa sa Miloradom Dodikom. Raspravljao se s njim 2006. godine i izgubio od Milana Jelića, zatim i dvije godine kasnije pa izgubio od Mladena Bosića unutar stranke, a potom i 2012. pa izgubio od Slobodana Gavranovića. U lične ratove neću da ulazim. Sugrađanima predstavljam svoj program i saradnike i imaće priliku da se o tome izjasne, a ne o pokušajima konstrukcija.
Podrška

Jeste li razgovarali sa koalicionim partnerima u vezi sa podrškom Vašoj kandidaturi i da li računate na podršku još nekih stranaka i organizacija?

– SNSD, DNS I SP su potpisali globalni koalicioni sporazum, zajednički sam kandidat ove tri stranke i koordinisaćemo izborne kampanje. U toku su razgovori sa još nekim političkim partijama da budu dio šireg kruga stranaka za podršku kandidatu za gradonačelnika. Niko nije višak. Svi koji nude dobre ideje i saradnju su dobrodošli bilo da su stranački ili nestranački ljudi i dosta vremena provodim sa grupama ljudi koji su uspješni u svojim poslovima.
Pobjednička lista

S obzirom na to da ste na čelu Gradskog odbora SNSD-a, da li ste zadovoljni kandidatima za odbornike i koliki broj mandata je postavljen kao izborni cilj?

– Veoma sam zadovoljan listom koja predstavlja dobru kombinaciju u kojoj ima novih ljudi i starih aktivista i pokrivena je cijela teritorija grada. To su ljudi raznih zanimanja, mladi, penzioneri, nažalost i nezaposleni. Lista ima veliki potencijal i očekujem da sa koalicionim partnerima DNS-om i SP-om imamo stabilnu skupštinsku većinu jer bi bila loša neka miks situacija da ja pobijedim za gradonačelnika, a da druga strana ima većinu. Bilo bi teško da funkcionišemo u našim uslovima što smo mogli da vidimo u susjednim opštinama gdje zbog takve situacije najviše ispaštaju građani.

(Glas Srpske)