Banjalučki kulturni program spao samo na koncerte: Ljeto bez promocija knjiga, pozorišnih predstava i izložbi
Kulturni sadržaji tokom ljeta u Banjaluci su, prema ocjeni umjetnika, sve siromašniji. Manifestacije koje su bile za primer su ugašene, a kultura se svela na sadržaje koji su već viđeni.
Književnik, Ranko Risojević, kaže da se svake godine itekako osjeti smanjenje kulturnih sadržaja, pogotovo kada se radi o elitnoj kulturi, za koju je posebno zainteresovan.
– U Banjaluci nemamo književnih promocija, naročito onih vrijednih. Sve se svelo na sporadične promocije, koje samo Narodna i univerzitetska biblioteka RS organizuje. Ostali nisu toliko zainteresovani da organizuju književne večeri. Nagrađivani pisci ne dobijaju pozive da se predstave publici, a i kada dobiju, od njih se očekuje da to rade bez ikakve nadoknade – rekao je Risojević.
On je dodao da očekuje da se nešto promijeni u Kulturnom centru Banski dvor, koji je nekada bio glavni generator kulturnih sadržaja u gradu na Vrbasu.
Banjaluka je, kako tvrde stvaraoci, ostala na nivou na kojem je bila ranije, a koji ne može da prati savremene tokove.
Tako na primjer, u najvećem gradu Srpske ljeti počinje pauza na pozorišnim scenama. Jedino pozorište koje nosi repertoar u ovom gradu je Banjalučko studentsko pozorište, u kojem sezona traje i tokom ljetnjih mjeseci, i koje je Banjaluci podarilo pozorišni festival „Kestenburg“, baš u vrijeme kada je u gradu najviše turista i kada su sve zavjese na scenama spuštene.
Ranko Risojević kaže da je situacija sa pozorištima oduvijek ovakva, i kada smo imali dva i sada kada imamo više scena.
Kako navodi, nedostaju ljetnje predstave, ali ne može se nikome zamjeriti, jer ljudi nisu u mogućnosti da rade bez novca.
– Niko ne živi od prodaje ulaznica, a i narod je navikao da dobija kulturu džabe – rekao je Risojević i dodao da je problem Banjaluke i kulturnih sadržaja pokvarena ploča, ali da ga raduje činjenica da se javlja generacija mladih ljudi voljnih na nešto promijene. Ostaje da se vidi kada će se to desiti.
Kulturnim programima u Banjaluci nije zadovoljna ni glumica Slađana Zrnić. Ona kaže da nema sadržaja u onom obimu u kojem bi trebalo da bude u gradu koji planira da se 2024. godine kandiduje za evropsku prestonicu kulture.
– Tokom ljeta imamo „Kestenburg“ i „Demofest“, dva festivala koja su na dobrom putu. Za bilo šta drugo potrebni su ozbiljni novci i sistem koji će drugačije funkcionisati – rekla je Zrnićeva.
Ona je dodala da su se događaji tokom ljeta sveli na koncerte i smotre folklora. Tako smo došli u situaciju da nam rok koncerte poturaju pod kulturne sadržaje.
– Isti izvođači, iste teme, ništa što već nije nekoliko puta viđeno. Treba nam novih manifestacija i to je sve očiglednije. Sve nam se svelo na folklor i „Riblju čorbu“. Nažalost, manifestacije koje su zaista pokazivale kako nešto treba da izgleda, „Flaster“ i „Kratkofil“, ugašene su – kaže Zrnićeva.
Vizuelna umjetnost
Vizuelni umjetnik, Mladen Miljanović, navodi da u domenu vizuelne umjetnosti jedino Muzej savremene umjetnosti RS ima program koji je u kontekstu regiona, te da, koliko su u ovoj ustanovi u mogućnosti, publici dovode vrhunska svjetska imena.
Pored toga, Miljanović je izdvojio rad Art kluba „Prostor“ i Galerije UDAS, izložbenih prostora koji daju šansu mladim umjetnicima.
– Banski dvor bi trebao da jasnije definiše svoj program i iskoristi izložbene prostore koje ima. Pored toga, odličan resurs je i Kamena kuća, kamerni prostor koji treba iskoristiti za brže, dinamičnije izložbe – smatra Miljanović.
(EuroBlic)