Magazin 28.07.2016.

Banjaluka: Finansije diktiraju prezentaciju kulture manjina

ČITANJE: 4 minute

Otići u drugu državu, stvarati život, nove prijatelje i posao nije nimalo jednostavan zadatak. U svemu tome nastojati održati kulturu i tradiciju svog naroda prava je borba.

To najbolje znaju predstavnici udruženja koji konstantno rade na tome kako bi kroz različite manifestacije održali određeni umjetnički nivo, te kulturu svoje zemlje predstavili u državi ili gradu u kojem se nalaze. Te “boljke” prolaze i nacionalne manjine u RS, a kojih je oko Saveza nacionalnih manjina RS okupljeno 12.

Kako se predstavljaju, te koliko je Banjaluka kao grad otvorena za kulturu nacionalnih manjina, u razgovoru za “Nezavisne” otkrili su neki od predstavnika ovih udruženja.

Jedno od društava koja su najduže na prostoru Banjaluke jeste Udruženje Ukrajinaca “Taras Ševčenko”, a Sunčica Laguza, sekretar ovog udruženja, istakla je da oni nailaze na razumijevanje i podršku Uprave grada Banjaluka, ali da su finansije te koje diktiraju kvalitet i kvantitet kulturnih manifestacija.

“Programi manjina su interesantni u današnje vrijeme jer se jako malo uči o tome u školama. Recimo, starije generacije dok su išle u školu morale su sve znati o kulturi i tradiciji država koje ih okružuju, a sada mladi ljudi ta znanja usvajaju kroz programe kojima se manjine predstavljaju. To je jedan od načina”, pojasnila je ona.

Dodala je da su tokom ove godine realizovali projekte koje su planirali, te na taj način obilježili 50 godina postojanja Društva “Taras Ševčenko” u Banjaluci.

“Finansijska situacija je ostavila traga na svemu pa i na kulturnim dešavanjima. Prije smo mnogo više učestvovali na raznim manifestacijama. Bilo bi nam drago da nas više pozivaju grad i druga udruženja, ali je trenutno organizacija svih događaja prepuštena nama samima”, navela je Laguza.

Prošlog mjeseca u Kulturnom centru Banski dvor bila je postavljena izložba Fotografskog društva “Janez Puhar” iz Slovenije, koju je organizovalo Udruženje Slovenaca “Triglav” Banjaluka. Ova postavka je privukla veliki broj ljubitelja fotografije, ne samo Slovenaca, već i svih ostalih građana Banjaluke, a poslužila je i kao motivacija za ovaj tekst.

Slovenci kao nacionalna manjina u RS, za razliku od ostalih manjina, imaju finansijsku podršku svoje matične države, samim tim i mogućnost da svoju kulturu predstave u pravom svjetlu.

“Naši programi, između ostalog, podrazumijevaju izdavanje dvojezičnih knjiga, koncerte, promocije, izložbe. Imali smo oko 30 projekata dosad, što nas izdvaja od ostalih nacionalnih manjina, ali je to sve zahvaljujući pomoći naše matične države”, pojašnjava Marija Grbić, predsjednik banjalučkog udruženja Slovenaca.

Ona je dodala da ove godine od Gradske uprave Banjaluka nisu dobili nikakva finansijska sredstva, kao i da su aplicirali za sufinansiranje projekata Ministarstva prosvjete i kulture RS, te da taj konkurs još nije završen.

“Banski dvor nam svoje prostorije daje besplatno, te je to možda i najveća podrška koju imamo. Nama jeste cilj da slovenačku kulturu predstavimo ovdje, ali i obrnuto, u Sloveniji, zato smo radili jednu dvojezičnu knjigu. Riječ je o knjizi ‘Darovi evropske lirike’, u koju je uključeno 13 nacionalnih manjina. Predstavili smo je u Ljubljani, a plan je da je u septembru predstavimo i u Banjaluci”, rekla je Grbićeva.

Za razliku od Slovenaca, predstavnici Udruženja Makedonaca i nemaju baš najpozitivnije gledište na položaj manjina, ne samo po pitanju kulturnog predstavljanja, već i generalno.

Zoran Mitrovski, predsjednik Udruženja Makedonaca, objasnio je da se ni grad Banjaluka ne angažuje pretjerano da im pomogne, ali da ni oni sami nisu dovoljno agilni. Pojasnio je da ne dobijaju nikakva sredstva od matične države, a da su za prošlu godinu dobili samo 1.000 KM, što nije dovoljno ni da počnu štampanje svog časopisa, koji je dosad obavezno izlazio. Istakao je da finansije svakako diktiraju bogatstvo ne samo kulturne ponude nacionalnih manjina, već i bilo kakve druge ponude.

Bez obzira na sve finansijske poteškoće s kojima se država susreće, kulturno blago nacionalnih manjina zaslužuje da bude prezentovano u našoj zemlji, jer i naši sugrađani su negdje manjina.

(nezavisne.com)