Brane Gruban: Svi bi da budu lideri, a niko menadžer

Brane Gruban je direktor firme “Dialogos stateške komunikacije” iz Ljubljane. Sa preko 40 godina poslovnog iskustva – preko 20 u konsaltingu u odnosima s javnošću, strateškom komuniciranju i strateškom menadžmentu, njegova stručna područja uključuju menadžment promjena, izvršni razvoj i edukaciju, odnose sa zaposlenima, menadžment ljudskih resursa, itd.

Gruban će 22. marta u Banjaluci biti predavač na III Forumu menadžera Republike Srpske, gdje će govoriti o menadžerima treće generacije, menadžmentu 3.0, ali i angažovanosti radnika, te kompetencijama potrebnim za efikasno upravljanje.

Gospodine Gruban, zašto stara pravila menadžmenta više “ne važe” i šta je uticalo/utiče na to?

Prije svega razlog je u tome što su se vremena promijenila, a sa tim i sama priroda posla i rada. Stari modeli i prakse u radu više ne funkcionišu! 80% rasta novih radnih mjesta danas već proizlazi iz tzv. heurističkih radnji i tek oko 20% iz tzv. algoritamskih procesa (McKinsey). Čini se da se polako završava filozofija naučnog menadžmenta (Menadžment 1.0), gdje ljude treba stalno stimulisati i kontrolisati sistemom štapa i šargarepe.

Istovremeno, radne aktivnosti nisu više podrazumijevano monotone, rutinske i algoritamske prirode, već sve više traže nove kognitivne, heurističke sposobnosti, inovativnost, eksperimentisanje, razmišljanje, unutrašnju motivaciju, autonomiju u radu, osjećanje smisla i misije. Rad sam po sebi postaje i izvor zadovoljstva, postaje “optimalno iskustvo” kako psiholozi nazivaju stanje usklađenosti izazova i sposobnosti, koje pojedincu donosi zadovoljstvo i ne proizlazi iz zabave (što se često pogrešno tumači). Sve to naravno ultimativno traži motivaciju 3.0. Ipak, o nekim sasvim drugačijim i novim razmišljanjima o motivaciji ljudi, o načinu rada sa njima, o novom stilu rukovođenja, o novim vrijednostima i prije svega potpuno novoj organizacionoj kulturi će biti više riječi 22. marta tokom Foruma menadžera.

Iako je to dijelom tema Vašeg predavanja, ukratko: Šta je to “Menadžment 3.0” i zašto je i za koga “napravljen”?

Posljednje vrijeme u menadžerskoj literaturi i praksi obilježeno je traženjem odgovora na vječitu dilemu menadžmenta i rukovođenja – humanizacija stila rada sa ljudima. Izgleda da je to Halejeva kometa menadžmenta – svakih 75 godina se pojavljuju potpuno novi koncepti u traženju odgovora na postavljeno pitanje, ko je to ”dobar šef”?! Ulje na vatru sada dolivaju i dugogodišnje Gallupove studije, koje ukazuju na to, da menadžeri imaju 70% uticaj na varijacije u stepenu radne angažovanosti, tzv. posvećenosti radnika, koja predstavlja spremnost odraditi traženo bez ikakvog spoljašnjeg uticaja, motivisan sam od sebe. Ona je u svijetu dostigla nevjerovatno nizak stepen od samo 13% u 144 zemlje razvijenog svijeta. Još gore, ništa se na tom planu nije ozbiljno promijenilo u posljednjih dvadesetak godina, što znači da se u globalnom poslovnom okruženju ne radi samo o privrednoj krizi, nego i o veoma ozbiljnoj krizi (ruko)vođenja. Izgleda da su modeli i prakse u radu sa ljudima ostali zamrznuti u 19. vijeku, u vrijeme pionira naučnog menadžmenta iz generacije 1.0, Fredericka Taylora.

Poslije generacije menadžmenta 2.0, iz pedesetih godina prošlog vijeka, već neko vrijeme se kristalizuje nova generacija menadžmenta, koju je Sumantra Ghoshal (London Business School), nazvao “Menadžment 3.0“. Namijenjen je svim menedžerima i liderima i transformaciji njihovog stila rada sa ljudima, jer sadašnje prakse očito ne funkcionišu.

Koje 3 najvažnije osobine menadžer i zaposleni 21. vijeka treba da posjeduju? Koje treba konstantno da razvijaju?

To je “pitanje za 64.00 dolara”! Struka se tim izazovima bavi već više od 200 godina i daleko smo od konsenzusa. Svi se slažu samo u jednom – da su promjene u kompetencijama menadžera i zaposlenih neophodne. Ako ostajemo kod univerzalnih kompetencija, lakše je kad govorimo o zaposlenima. Ja bih tu na prvo mjesto stavio odgovornost, na drugo samoinicijativnost, a na treće lojalnost i posvećenost.

Što se tiče menadžerskih osobina i kompetencija, zadatak je puno kompleksniji i teži. Prije svega, na našim prostorima već kod izraza “menadžer” vlada potpuni haos i zabuna, za razliku od anglosaksonskog prostora, gdje jednostavno razlikuju menadžere i lidere. Prema nekim procjenama samo 13% ljudi ima istovremeno usklađene i liderske i menadžerske kompetencije, pa je neophodno razdvojiti o čemu mi tu ustvari uopšte pričamo? O menadžerima ili liderima? Nekima je liderstvo seksi, a menadžment dosadna upravljačka rutina?! Svi bi htjeli da budu lideri, niko menadžer? Mi smo našim klijentima u Sloveniji počeli da postavljamo jasne i mjerne standarde i normative dobrih menadžera i lidera na osnovu vrhunske metodologije HSI iz Chicaga i time omogućavamo poređenja sa svetskim standardima, dobar razvoj tih menadžera i lidera (radi se o međunarodno priznatom coaching alatu), a time i promjene u anahronom stilu rada menadžera sa ljudima.

Ipak, ako bih se upustio u rizik da, bez obzira na gore nabrojane dileme, izdvojim neke ključne osobine ”ljudi sa vrha”, odlučio bih se prije svega za sposobnost uticanja na saradnike, sposobnost vizioniranja i motivisanja i integritet rukovodioca. Mada i hrabrost za promjene ne bih zanemario. Po mom mišljenju odlučujući faktor? Prestanite biti menadžer, postanite coach!

Mještani Ade traže radar i „usporivače“ na prometnoj saobraćajnici

Zbog brze vožnje na magistralnom putu Banjaluka – Čelinac i sigurnosti mještana, iz naselja Ada u Banjaluci zatražili su od nadležnih da na ovoj prometnoj saobraćajnici postave radar. Stanovnici se žale da je prelaz preko ovog puta, kod takozvane „Marijine krivine“ praktično nemoguć zbog velike gužve, a najviše strahuju za svoju djecu. Savjet MZ Ada

U koricama knjige sabrano pola vijeka službovanja protojereja stavrofora Ratka Radujkovića

Knjiga pod nazivom „Moja sjećanja i poslušanja“ autora protojereja stavrofora Ratka Radujkovića promovisana je u četvrtak uveče u Sabornom Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. Knjiga je nastala kao rezultat pola vijeka službovanja oca Radujkovića, koji je među korice sabrao sjećanja na djetinjstvo u rodnim Drugovićima, odrastanje, školovanje, službovanje, ali i borbu za opstanak Eparhije banjalučke

Dvije nagrade za „Odiseja“ u Beogradu

Nagrada za kreaciju i animaciju lutaka na 14. Dečjem pozorišnom festivalu „Pozorište Zvezdarište“ u Beogradu pripala je ansamblu i autorskom timu predstave „Odisej – san o povratku“ Dječijeg pozorišta Republike Srpske. Duško Mazalica dobio je nagradu za glumca festivala, za ulogu Odiseja u ovoj predstavi, a svečano zatvaranje održano je u četvrtak uveče u foajeu

Kako se rutinska kontrola kod Laktaša pretvorila u dramatičnu potjeru

Od početka ove godine u RS je zabilježeno 15 napada i sprečavanja policijskih službenika u obavljanju dužnosti, te 110 prekršaja ometanja državnih organa u vršenju javnih funkcija. Posljednji takav slučaj desio se u Laktašima, kada je pljačkaš prijetio policajcu da će ga ubiti. Naime, Mirko Kukić (52) iz Laktaša uhapšen je juče nakon što je

KK “Igokea” – Vladari pod bh. obručima

Košarkaški klub Igokea iz Aleksandrovca osnovan je davne 1973. godine, tada pod nazivom Potkozarje. Početkom 21. vijeka ekipa pod sadašnjim imenom počinje da bilježi istorijske rezultate. Popularni “igosi” već pet sezona su apsolutni vladari pod bh. obručima. Iako je teže braniti nego osvajati trofeje, izabranicima Dragana Bajića je uspjelo ponovo da odbrane duplu krunu. Do

Prividna sniženja na “crni petak”

Iako su izlozi mnogih prodavnica širom BiH na “crni petak” mamili kupce natpisima o velikim popustima – od 50 ili 70 odsto, građani su često izlazili razočarani jer je, kažu, realna situacija u mnogim radnjama bila sasvim drugačija. I dok je “crni petak” širom svijeta poznat po ogromnim popustima i do 90 odsto i gomilama

Kotor Varoš: Počeli radovi na osiguranju obale Vrbanje

U Kotor Varošu je počelo postavljanje gabionske obaloutvrde u dužini od 150 metara, od Gradskog trga nizvodno prema Kotorskom mostu, ukupne vrijednosti 125.000 KM. Riječ je o projektu “Osiguranje obale rijeke Vrbanje” koji zajednički realizuju UNDP i opština Kotor Varoš, koja će izdvojiti 43.842 KM. “Na ovaj način biće zaštićen postojeći kanalizacioni kolektor i pješačka