Magazin 17.02.2017.

Digitalna ostavština akademika Vlade Miloševića

ČITANJE: 2 minute

Digitalna ostavština akademika Vlade Miloševića privlači veliku pažnju korisnika, a sajt vladomilosevic.rs.ba godišnje ima oko 3.500 posjeta.

Direktorka Narodne i univerzitetske biblioteke RS, ustanove koja je radila projekat, Ljilja Petrović kaže da je ova cifra zadovoljavajuća jer se radi o, prije svega, stručnom sajtu. Ono što je posebno interesantno je da najviše posjeta ima iz Srbije.

Digitalizacija ostavštine Vlade Miloševića jedan je od najvećih projekata iz ove oblasti urađenih do sada kod nas, a obuhvatio je svu građu vezanu  za lik i djelo poznatog srpskog akademika, kompozitora, etnomuzikologa, horovođe i pedagoga.

– Najveće interesovanje posjetilaca vlada za Miloševićeve notne zapise. Sada se na jednom mjestu mogu naći vokalna djela za horove, instrumentalna, te muzičko scenska djela. Osim toga, u digitalnom obliku mogu se naći i knjige, kritike, radio i televizijske emisije, te studije i tekstovi iz novina. Svi oni kojima su potrebni podaci o životu i radu Vlade Miloševića sada ne moraju da dolaze u biblioteku ili da odlaze na Akademiju umjetnosti i u Muzej RS, sve mogu konačno da pronađu na računaru – navodi Petrovićeva.

Projekat “Vlado Milošević – muzički vizionar” finansijski je podržalo Ministarstvo civilnih poslova BiH, a za digitalizaciju djela Vlade Miloševića korištena je građa iz fonda Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske i Muzeja Republike Srpske, te građa iz privatnih kolekcija profesora Milorada Kenjalovića i književnika Ranka Risojevića.

ljilja petrovic

-Svesrdnu pomoć i podršku projektu pružile su i Narodna biblioteka Srbije, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ iz Beograda, Nacionalna i sveučilišna knjižnica iz Zagreba, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine i Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ iz Tuzle – rekla je Petrovićeva.

Ove godine u NUB RS planiraju da formiraju stručno i savjetodavno tijelo, kako bi se napravili prioriteti za buduću digitalizaciju.

– Cilj digitalizacije je zaštita građe, te brz i jednostavan pristup informacijama. U tom smislu smo u dogovoru sa Univerzitetskom bibliotekom „Svetozar Marković“, koja je puno toga uradila na polju digitalizacije, kako bi uskladili programe i još više pojednostavili pretraživanje – rekla je Petrovićeva.

Istaknuti Banjalučanin

Vlado Milošević je radom najviše zadužio Banjaluku. Životni vijek je posvetio je muzici, a bio je i osnivač je i direktor Muzičke škole u Banjaluci, koja danas nosi njegovo ime. U njegovom bogatom stvaralaštvu ističu se harmonizacije i obrade za hor, solo pesme, orkestarska djela i prva bh. opera “Jazavac pred sudom”.

Bio je strastveni ljubitelj narodnog pjevanja, sakupio je četiri knjige etnomuzikoloških zapisa, a autor je i knjige o sevdalinki, te dve zbirke pjesama o NOB-u i knjige “Ravna pjesma”.

(blic)