Kako provesti vikend u Banjaluci?

Ukoliko ste se ovog vikenda zatekli u Banjaluci, i ne znate kako iskoristiti preostale dane bez kiše i snijega, imamo nekoliko prijedloga za vas.

Banja Luka je poznata po svojim izletištima jer se u okolini urbanog dijela grada nalazi nekoliko zanimljivih mjesta divlje prirode i uređenih terena za posjete i rekreaciju. Na samo nekoliko kilometara od centra grada pronaći ćete prelijepo uređena etno sela, ergelu, čarobne slapove i brojne druge sadržaje interesantne svim uzrastima.

Etno selo Ljubačke doline

Ideja za nastanak ovog Etno sela rodila se iz ljubavi prema starom načinu života, antikvitetima, kulturi i tradiciji. Etno selo Ljubačke doline je zamišljeno i postavljeno kao muzej na otvorenom sa namjerom da pokaže život jedne zadruge sa ovih prostora, njenu tradicionalnu arhitekturu, materijalnu kulturu i pokućstvo sa kraja 19. i prve polovine 20. vijeka.

etnp selo ljubacevo

Etno selo čine kuće, ambari za žito, mlječar, vajati (zgrade za spavanje), košana za kukuruz, štala, čobanska koliba, šupa za smještaj poljoprivrednih mašina i alata, pčelinjaci, kačara itd. Ukupno blizu trideset objekata. Svi navedeni objekti su autentični i preneseni su sa različitih lokacija: iz sela Kola, Krmina, Javorana, Ljubačeva i drugih. Namješteni su autentičnim pokućstvom i upotrebnim predmetima tog vremena. Na drugoj strani, takođe u sklopu Etno sela prenesene su i rekonstruisane kovačka, stolarska, bačvarska radionica, dućan i drugo. Sve radionice su namještene autentičnim alatom i mašinama 19. i prve polovine 20. vijeka.

Centralni objekat etno sela je zamišljen kao bezistan i ujedno kao izložbeni prostor. Centralni dio bezistana je krčma, a tu su još i antikvarnica, krojač, tkač, berberin, apotekar/travar itd.

Čokorska polja

cokorska polja

Ranč Čokori se nalazi na oko 10 km zapadno od centra Banjaluke. Ranč posjeduje zatvorenu salu i natkrivenu terasu kapaciteta do 50 osoba, dječiju kuću, kuhinju, muški i ženski toalet, posuđe i pribor za jelo, rashladne vitrine za hranu i piće, teren za rekreaciju i dječije igralište (ljuljačke, tobogan, klackalice itd.). Pogodno je mjesto za privatne zabave tokom cijele godine kao što su razne proslave, rođendani, krštenja, poslovna okupljanja i drugo. U okolini Ranča Čokori možete posjetiti manastir Brankovac, konjički klub gdje sebi možete priuštiti časove jahanja, te koristiti mnoge šumske puteve za šetnju i pješačenje.

Krupski slapovi

Krupa na Vrbasu se nalazi na magistralnom putu M-16, oko 25km južno od Banjaluke. Smještena je na mjestu gdje Vrbas napušta kanjon i ulazi u Krupsko polje, a sa njegove lijeve strane se ulijeva rijeka Krupa. Mjesto sa izuzetnim prirodnim i kulturnim vrijednostima kao što su slapovi, mlinovi i izvori Krupe, Strikina pećina, manastir Sv. Ilija (1289), crkva brvnara (XVI vijek) i srednjovjekovni grad Greben (1192), pogoduje razvoju izletničkog, vjerskog, sportsko-rekreativnog, naučnog, seoskog i ribolovnog turizma.

Na ušću riječice Krupa u Vrbas nalazi se auto-kamp, a u blizini je jedan od najbolje opremljenih fudbalskih stadiona na teritoriji grada Banjaluke sa vještačkom travom. U Krupi na Vrbasu su uređene lake i srednje teške pješačke staze koje povezuju znamenite turističke motive u okruženju.

Banj Brdo (Šehitluci)

banj brdo

Najpoznatije banjalučko izletište Banj brdo se nalazi na južnoj strani grada, a visoko je 431 m nadmorske visine, odakle se pruža panoramski pogled na grad. Izletište je bogato šumom, stazama za šetnju i planinarenje, izvorima vode za piće kao i uređenim mjestima za odmor i razonodu. Na njemu se nalazi i memorijalni spomenik palim Krajišnicima u NOB-u, djelo poznatog jugoslovenskog kipara Antuna Augustinčića. Na spomeniku je ucrtan reljef koji u nizu slika prikazuje borbu i stradanja Krajišnika u II svjetskom ratu, a sam spomenik simbolično podsjeća na metak ispaljen u pravcu Krajine.

Delibašino selo (Trapisti)

delibasino selo

Delibašino selo je mjesto na kome se mogu pratiti začeci banjalučke industrije koji su vezani za dolazak Trapista na ovo područje 1869. godine. Kao poseban katolički red sveštenika (koji je nastao u francuskom samostanu La Trappe) dobili su dozvolu od tadašnje turske vlasti da formiraju zajednicu na ovom području. Ubrzo grade pravi poljoprivredno-zanatsko-industrijski kombinat, razvijajući industriju piva, sira, tjestenina, tkanina, te grade samostan, hidrocentralu, mlin, štampariju, ciglanu, kovačnicu, kamenolom, pekaru, i druge objekte.

 

Kod reda Trapista je postojao specifičan zavjet ćutanja koji je upućivao na rad i molitvu. U Delibašinom selu možete posjetiti trapistički samostan, banjalučku pivaru i pivnicu, staru hidrocentralu kao i Trapiske park šume koje predstavljaju pravu oazu nadomak grada pogodnu za odmor i rekreaciju.

(Zdravija)

  • Srdjan Zugic

    sjajna preporuka, treba ih jos ovakvih

Detalji o legendarnom Gagi ne zanimaju Banjalučane?

Detalji iz života i blistave karijere legendarnog glumca Dragana – Gage Nikolića, satkani kroz priče eminentnih autora, našli su se u umjetničkoj monografiji “Gospodin mangup”, urednice Radmile Stanković, čija je promocija u Banjaluci privukla svega tridesetak ljudi.

Dujaković o BL animaciji: Desiće se velike stvari

Deseti Međunarodni festival animiranog filma “Banjaluka 2017” održaće se od 23. do 28. oktobra u Dječijem pozorištu RS, što je odlična prilika da o banjalučkoj kulturi i filmu popričamo sa direktorom ovog festivala Goranom Dujakovićem…

Najsiromašniji Banjalučani ne odustaju od borbe

Sa svoje 74 godine, Gospava je i jutros poranila da bi na banjalučkoj pijaci prodala svoje ručne radove i tako zaradila pokoju paru. Već dvanaest godina rani na prvi autobus, a priča da se za život sama bori od desete godine, kada je ostala bez majke. Sve što danas ima su dvije ćerke i unučići.

Banjaluka poklonila pet vatrogasnih vozila

Ključeve pet vatrogasnih vozila načelnicima opština Drvar, Bosansko Grahovo, Ljubinje, Čelinac i Kotor Varoš uručio je Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke.

Detalji o legendarnom Gagi ne zanimaju Banjalučane?

Detalji iz života i blistave karijere legendarnog glumca Dragana – Gage Nikolića, satkani kroz priče eminentnih autora, našli su se u umjetničkoj monografiji “Gospodin mangup”, urednice Radmile Stanković, čija je promocija u Banjaluci privukla svega tridesetak ljudi. Da li zbog nedovoljno informisanosti, nedostatka interesovanja ili nečeg trećeg, Koncertna dvorana Kulturnog centra Banski dvor bila je