Klinička slika radnika: Umesto obroka „kljukaju“ se lijekovima

Prosječan radnik u Republici Srpskoj ima problem sa vidom, muči ga reuma, pod stresom je, boli ga želudac i pije lijekove za smirenje.

Ovo je opšta klinička slika radnika napravljena na osnovu mišljenja stručnjaka sa kojima smo razgovarali. Mnogi radnici antidepresive uzimaju umjesto obroka. Zbog malih i neredovnih plata, loših uslova na radnom mjestu, prekovremenog rada i svakodnevnog stresa na poslu, sve više radnika obolijeva, upozoravaju u Savezu sindikata RS.

– Naša istraživanja pokazuju da je svaki drugi radnik izložen stresu na radnom mjestu, svaki šesti trpi psihički pritisak od strane nadležnih, a 11 odsto ih pije antideprisive zbog posla – kaže Božana Radošević, stručni saradnik za ekonomska pitanja u Savezu.

Ona ističe da preko 43 odsto radnika radi prekovremeno a da za to nisu plaćeni, dok ih skoro trećina ne prima redovno platu.

– Sve to izaziva dodatni stres radnicima i oboljenja koja nisu profesionalna oboljenja nego su postala uobičajena za skoro svako radno mjesto – ističe Radoševićeva.

U Zavodu za medicinu rada i sporta kažu da radnici u privredi u Srpskoj najčešće obolijevaju od bolesti oka i uha, bolesti vezanih za ishranu i metabolizam, zatim od srčanih oboljenja i visokog pritiska, te bolesti mišića i kostiju.

– Prekovremeni rad sigurno negativno utiče na kvalitet rada i na zdravstveno stanje radnika. Prije svega, prekovremeni rad duži od osam časova, a naročito duži od 12 časova dovodi do zamora, a samim tim i do većeg broja grešaka što neminovno može da uzrokuje povrede na radu – kaže Mira Popović, direktorka Zavoda.

Prekovremeni rad je uzrok poremećaja ishrane i tegoba probavnog sistema.

– Sve to dovodi do pada koncentracije i pažnje, psihofizičog zamora, stresa zbog kojeg dolazi do poremećaja socijalnih i porodičnih odnosa, što može proizvesti niz psihičkih problema kod radnika – ističe Popovićeva.

Sistematski pregledi sve rjeđi

Iako to nije zakonska obaveza, poslodavci bi trebalo da obezbjede sistematske preglede za zaposlene bar jednom godišnje.

– Sve manje poslodavaca u privatnom i u javnom sektoru to čini jer je riječ o dodatnom trošku. Primjera radi, policijski službenici na nivou BiH su zadnji put imali sistematski prije sedam godina. Niko ne vodi računa da je riječ o ljudima koji rade težak posao i koji nose oružje, a niko ih ne kontroliše – kaže Borislav Radić, direktor Agencija za mirno rješavanje radnih sporova RS.

(EuroBlic)