Majdandžić: Vratiti Banjaluci sportski sjaj!

Željko Majdandžić, kandidat za odbornika u Skupštini grada Banjaluka ispred stranke Partije demokratskog progresa na predstojećim nam lokalnim izborima, najviše želi da vrati stari sjaj banjalučkom sportu koji je, kako kaže, u veoma lošem stanju.

Na pitanje šta još želi da uradi ako postane odbornik i za šta će se sve zalagati ako na predstojećim izborima dobije povjerenje glasača, Majdančić kaže da kao dugogodišnji aktivista u raznim građanskim inicijativama nastoji da pomogne svojim sugrađanima da unaprijede svoj grad i učine ga boljim za život.

– Dugo sam aktivista u građanskim inicijativama, one su na sreću svih nas u posljednje vrijeme počele da pobjeđuju, ili barem prolongiraju do daljnjeg loše odluke vlasti. Na žalost, inicijative koje su dobre za građane uvijek nailaze na prepreke kada dođu u skupštinsku salu, jer oni koji trebaju biti oči, uši i usta građana su najčesće i oni koji nemaju sluha za njih i rade po ”nalogu”, a ne po logici i ispravnosti. Upravo shvatajući potrebe svih nas da imamo nekoga ko će da ima sluha, ko će biti realan, zastupati građane i biti ”produžena ruka” građanskom aktivizmu, odlučio sam da uđem u politiku, da dam priliku svima nama da zajedno stvorimo ugodan ambijent za život svih nas i društvo koje daje svim svojim članovima jednake prilike, život dostojan čovjeka i život onakav kakav svi zaslužujemo. Zato sam na ovogodišnjoj listi za odbornika.

o Šta je uticalo na to?

– Mnogo toga je uticalo na odluku, dugo sam se presipitivao, pogotovo shvatajući činjenicu da je većina političara taj poziv obesčastila i srozala na najniže grane u očima građana, da su građane izdali bezbroj puta i da je potrebno preći dugotrajan i težak put da se vrati povjerenje. Svjestan sam da ta odluka može trajno narušiti moj položaj u društvu, i promijeniti odnos sa pojedinim ljudima, ali isto tako znam i da ako neko od nas mladih ne uđe u politiku i ne krene u otvorenu borbu za naša prava i bolje sutra, ostaje nam jedino da se selimo odavde, ostavimo sve što volimo, ili da se pomirimo sa svakodnevnim vrijeđanjem inteligencije i mrvicama koje nam bacaju na pod.

o Na primjer? 

– Pomenuću samo neke pojedinosti koje su uticale i bile ključne za moju odluku. Svakodnevno gledam kako se moji drugari i poznanici u borbi za egzistenciju i normalan životom trajno odlaze odavde. Ja to ne želim, neću, boli me, hoću da nam stvaram ambijent za normalan život ovdje gdje smo rođeni i pripadamo. Sve prilike za zaposlenje su uništene, loša poruka se šalje svima koji bi pokrenuli nešto ili investirali u biznis. Ljudima koji žele da rade, a imaju kvalitetnu ideju treba biti pri ruci i od pomoći, dati im olakšice a ne samo im stvarati opterećenja. Imamo ogromne mogućnosti koje treba iskoristiti.

o Koji su glavni banjalučki potencijali? 

– Jedan od velikih potencijala je ”vikend turizam” na nivou grada jer nam je geografski položaj atraktivan i pristupačan za zemlje iz okruženja sa višim standardom. Tako bi uspjeli da privučemno novac i iskoristimo postojeće resurse, da stvorimo mogućnost za nova radna mjesta. Kultura, kao jedan od osnovnih stubova društva, se svakodnevno i sistematski uništava pa smo od jednog centra kulturnih zbivanja postali periferija a i deponija za kič i šund, i to ako dobijemo priliku. Banjaluka treba da bude glavni nosilac kulture u regionu jer ima kvalitetne umjetnike i ljude sa velikim potencijalima, moramo im dati besplatno sve resurse grada kako bi dobili priliku da pokažu šta mogu i tako vrate imidž kakav grad zaslužuje. Ovako bi se indirektno punio i gradski osiromšeni budžet, što ne znači bilo kakvo materijanlno opterećenje za građane. Boli me kao dijete palog borca kada gledam šta se radi u društvu, jer ipak moj neko je ugradio život za bolje svih nas, a mi to bolje ne vidjesmo. Najvažniji razlog moje kandidature je što sam veliki patriota (ne nacionalista), koji voli svaki grumen svoje zemlje, sve ono što je naše i što znam da je naša sreća ovdje a ne tamo negdje!

o Šta su glavne okosnice vašeg programa  na lokalnim izborima 2016. godine?

– Mi smo prezentovali program na konvenciji još u aprilu, a sada ga neki pokušavaju kopirati, i to loše. Sa sigurnošću mogu reći da je program jako dobar i kvalitetan jer na njemu je duži period aktivno radio tim sačinjen od 10 odbora i ja sam bio počastvovan da budem predstavnik svoga za saradnju sa NVO u kojem sam ujedno i predsjednik. Nabrojaću samo par po meni bitnijih dijelova programa. Prvi je gradski arhitekta, sa kojim bi spriječili narušavanje izgleda grada, on treba da brine o tome šta i kako se gradi u Banjaluci, on će znati kako da sačuvamo zelene površine i rekreativne zone. Tu je i vrtić za tvoje dijete koji podrazumijeva da bi poslovne prostore u vlasništvu grada koji se dijele u bescijenje političkim podobnicima ili su prazni, pretvorili u vrtiće. Oni moraju biti dostupni svima i zalagaćemo se i dalje za transparentu upisnu politiku. Nama treba gradski menadžer, odnosno manja, bolja, jeftinija i efikasnija gradska uprava. On će znati sa čime grad raspolaže, dovoditi investitore i sarađivati sa privrednicima. Pregovaraće o reprogramima nagomilanih dugova, boriće se za evropske fondove i čuvati gradski novac i transparentno prikazivati njegov utrosak. Moramo zapošljavati mlade i u gradu i u selu, oživjeti napušteni projekat poslovne zone, stimulisati IT sektor kao i samozapošljavanje uz potrebno mentorstvo i nadgledanje do stavaranja uslova za samoodrživost. Nama treba zelena i sportska Banjaluka. Stvaraćemo više parkova, dječijih igrališta i sportsko- rekreativnih zona, aktivno raditi na vraćanju sportskog sjaja i epiteta Banjaluci kao grada zelenila i sporta.

o Zašto smatrate da je teren za rekreaciju na Banjalučkom polju bolji od izgradnje stadiona?

– Prije svega teren za rekreaciju realno i izvodiv u odnosu na stadion od sto miliona! Svaka ozbiljna lokalna zajednica vodi brigu o zdravom životu svojih stanovnika i samim tim je dužna da im obezbijedi besplatne uslove za bavljenje sportom kako bi stvorila preduslove za zdravu naciju. Aktuelna lokalna vlast je sve terene za bavljenje sportom komercijalizovala tako da naše stanovništvo nema gdje da se bavi sportom besplatno. Postojeći stadion je sasvim dovoljan za naše trenutne potrebe i ako samo dogradimo tribine u slučaju potrebe te tako povećamo kapacitete uz postojeće dozvole za evro nastupe on može još dugo da nas posluži i nadživi. Gradski stadion mora i treba da ostane tamo gdje jeste jer sa njega su ispisane mnoge stranice istorije, ne treba da ostanemo bez njega kao što smo ostali bez malog borčevog stadiona.

o Zalažete se za vraćanje sportskog sjaja u Banjaluci, kako to vratiti?

– Jedan od načina za vraćanje sportskog sjaja Banjaluci je vraćanje sporta u baze, u osnovne škole. Tu mislim na škole sporta u kojima treba pojačati rad i napraviti sistem-razvojni put od najmlađih kategorija do seniorskog tima. Rad škola sporta bi se mogao odvijati unutar školskih sala koje se danas iznajmljuju, a taj novac u većini slučajeva završava u privatnim džepovima. Te sale bi vratili djeci kojoj i pripadaju, a grad bi mogao bez velikog opterećenja finansirati rad škola sporta. Kroz njih bi svršeni profesori fizičkog vaspitanja dobili priliku da stažiraju, a poslije i priliku da konkurišu za zaposlenje što sada nemaju mogućnosti, a mladi bi dobili šansu da se bave sprtom bez obzira na imovinsko stanje i time bi i sam sport dobio mogućnosti za dalji napredak. Drugi način leži u zakonu o sportu za šta je potrebno donijeti preduslove kojim bio olakšali funkcionisanje klubovima i tako bi stvarili mogućnost da sport bude dostupan svima.

o Smatrate li da su mladi danas nezainteresovani za bavljenje nekim od sportova?

– Banjaluka je puna sportskih talenata, što pokazuju i rezultati koje ostvaruju ali na žalost samo uz podršku roditelja, trenera i pojedinaca, ali ne i sistema. Treba im samo pružiti šansu i uvesti ih u sistem, i oni će se sigurno baviti. Komercijalizacija i potreba klubova za iznalaženje načina za golu egzistenciju, a sa druge strane loše materijalno stanje je i doveli su do toga da se mladi ne bave sportom i da smo to kroz dugi niz godina izgubili kao jedan od vidova izgradnje kvalitetne ličnosti i mogućnosti napretka u životu…

o Mislite li da je privatizacija klubova dobro rješenje za sport?

– Da, kroz određen vid privatizacije. Donošenjem efikasnog zakona o sportu, i preuzimanjem pozitivnih primjera iz država koje su imale sličan problem kao mi, te kvalitetnim prilagođavanjem klubova velikana, mogu se stvoriti samoodrživi kolektivi koji neće biti teret gradu i građanima. Sportski klubovi ne trebaju da budu nevladine organizacije, već registrovani kao pravna lica u kojima će se jasno znati ko snosi odgovornost. Tada se viće neće dešavati situacije kao u FK Borac gdje imamo višemilonske dugove, ali ne i krivca. Moramo napomenuti da sve ovo što sam pomenuo u vezi sporta sam radio zajedno sa još jednim kandidatom na listi PDP-a gospodinom Draganom Sirovinom i on zaslužuje itekako pažnju svih nas, jer dobro poznaje problematiku sporta u Banjaluci i ima adekvatna rješenja.

o Da li će Rekreativna zona Banj brdo i dalje ostati kao i do sada ostati pješačka i rekreativna zona?

– Odmah da kažem da ću se lično kao građanin i potencijalni odbornik politička partija na čijoj sam listi dalje zalagati za opstanak šetačke zone i mislim da je to već odavno svima jasno. Od mene lično će imati najveću podršku za sve projekte koji budu sprovođeni za unapređivanje zone na Banj brdu i očuvanju kao parkovske zone.

o Šta se može očekivati ako se to ne desi i koja su alternativna rješenja?

– Zašto se ne bi desilo? Već jeste nekim djelom. Zašto rušiti i uništavati nešto što već imamo, ono što imamo to čuvajmo, a gradimo nove. Većina kandidata za odbornika i gradonačelnika je javno dala svoje pozitivno mišljenje za zonu bez saobraćaja, sada ćemo ih držati za riječ i testirati. Svi koji budu radili suprotno volji građana ne zaslužuju da zastupaju građane, ja ću im biti sigurno oštar protivnik, a građani treba da ih javno prozovu i traže njihovu ostavku, bez izuzetaka i ma ko taj bio. Još čekam kandidata za gradonačelnika Igora Radojičića kojeg sam skoro pozvao da se javno izjasni, jer Čavić već jeste (uz građane i za zonu bez saobraćaja), kao i odbornike iz njegovih redova i tako pokažu jesu li oni kandidati za odbornika i gradonačelnika po ”nalogu” ili su oni ipak na strani građana.

o Koliko ste skupili novca tokom trke na “Jahorina Ultra Trail” i šta su vam rekle porodice kada ste uručili novac?

– Skupio sam oko 2 200 KM što i nije neki iznos, ali će pomoći koliko toliko. Moramo uzeti u obzir da je nemaština i da živimo u državi koja je “jedan veliki socijalni slučaj”. Ovo je podržalo mojih par drugara, hvala im od srca u ime porodica. Novac je uplaćivan na žiro račun Humanitarne organizacije “Budimo ljudi” zbog transparentnosti, tako da su im oni i vršili raspodjelu prikupljenih sredstava. Ne tražim njihovu zahvalnost, bitno je da sam pomogao koliko mogu, skrenuo pažnju na njih i natalitetnu politiku, a njima neka je sa srećom. To bi trebala biti dužnost svih nas, a ne marketinški trikovi i zloupotreba najugroženijih. Kako je porodica Čekić, kojoj je bila namjenjena trećina sredstava u međuvremenu je obezbjedila sve potrebno i odrekli su se tih sredstava i ih prepustili porodici Kondić iz Bronzanog Majdana koja ima teško bolesno dijete. Pomogli smo koliko smo mogli u izgradnji kuće za tu porodicu, a ja molim dobre ljude da im pomognu pa da i oni dobiju krov nad glavom.

o Recite nam koju riječ o “kukama dobrote”. 

– Sada sam napravio 20 kuka dobrote na kojima piše: “gladnog nahrani, žednog napoji, siromaha obući, za bolesnoga Bogu se pomoli”, pa eto njih ću postaviti širom grada uz pomoć svojih sugrađana da bar malo učinimo život dostojnijim onima koje država ponizila i zaboravila, a koje svakodnevno viđamo na kontejnerima kako traže garderobu, hranu i druge stvari. To neka bude ujedno i izazov budućem gradonačelniku i odborničkom sazivu da pogledaju socijalno ugrožene, smanje nezaposlenost kao i broj korisnika javne kuhinje, te na taj način svojim radom neka smanje broj ‘kuka dobrote” pa neka im to bude dokaz i mjerilo rada kao i uspjeha u sljedeće četiri godine , a ostalo može i da sačeka ako treba.

(SrpskaCafe.com)