Biznis 11.12.2017.

Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018 – 2020: Rasterećenjem do jače privrede

ČITANJE: 3 minute

Oporavak privrede, potpuna fiskalna konsolidacija i reforma javnog sektora, samo su neke od odredaba Memoranduma o zajedničkim politikama za period 2018 – 2020. godina, koji su juče u Vladi RS potpisali predstavnici Vlade i poslovne zajednice.

Sudeći prema odredbama memoranduma, Vlada je prvi put odlučila da u potpunosti izađe u susret poslovnoj zajednici, koja godinama traži rasterećenje privrede, reformu rastrošnog javnog sektora, posebno u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i neefikasnih javnih preduzeća i inspekcija.

Poslodavci su se, takođe, žalili i na privilegije koje pojedini poslodavci uživaju, te su tražili da se kroz memorandum definišu mjere koje će obezbijediti potpunu ravnopravnost svih.

Željka Cvijanović, predsjednica Vlade RS, zahvalila je poslovnoj zajednici i ostalim socijalnim partnerima za doprinos u planiranim reformama, koje, kako je naglasila, za cilj imaju smanjenje opterećenja na rad i preduzimanje niza mjera koje su tražili predstavnici poslovne zajednice.

Rekla je da je Vlada tokom cijelog procesa bila otvorena za sve socijalne partnere i da su svi iskazali odgovornost prema Republici Srpskoj.

Naglasila je da je juče potpisani memorandum osnova za čvrst akcioni plan, kroz koji će djelovati zajedno kroz sektorske politike i zajednički definisane ciljeve, a koji se odnose na smanjenje opterećenja na rad, promjene važećih zakona u korist poslovne zajednice.

“Zajedno s poslovnom zajednicom smo ispregovarali sa Svjetskom bankom projekat koji podrazumijeva refundaciju troškova poreza i doprinosa za svakog novozaposlenog radnika u privredi”, rekla je Cvijanovićeva.

Posebno je istakla mjere usmjerene protiv sive ekonomije, za koje je rekla da će biti potreban dodatni angažman i Poreske uprave RS i inspekcijskih organa, ali je zatražila i dodatne napore poslovne zajednice da ne zapošljavaju radnike na crno niti da im zvanično isplaćuju manje iznose na plate.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da je ovo prvi put da se ne usvajaju opštene ekonomske politike, koje onda niko ne sprovodi, već da se usvajaju i zajednički dogovaraju konkretne mjere s konkretnim obavezama i rokovima za njihovo završavanje.

“Dajemo podršku mjerama protiv sive ekonomije uz uslov da s rezultatima tih mjera dođemo do smanjenja oporezivanja rada, a ubijeđen sam da će priliv u budžet biti isti kao sada s većom stopom poreza i doprinosa”, rekao je on. Ukazao je na to da siva ekonomija ne šteti samo budžetu, već i poštenim poslodavcima, koji ispunjavaju svoje obaveze, a koji su onda dovedeni u neravnopravan položaj s onima koji ih krše, a ne budu sankcionisani.

Kao jednu od mjera Škrebić je istakao dogovor da se investiranje u osnovnu djelatnost ne oporezuje kao dobit preduzeća, što će, uvjeren je on, doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta.

Na novinarsko pitanje kako komentariše primjedbe iz opozicije da Vlada naknadu za nezaposlene porodilje od 405 maraka uvodi za period od 1. decembra ove godine, te da bi naknadu trebalo da dobiju i porodilje koje su rodile prije tog datuma dok njihovo dijete ne navrši 12 ili 18 mjeseci, Cvijanovićeva je rekla da je urađeno ono što je realno bilo moguće.

Pojasnila je da se zakonska rješenja donose za budući period, te je dodala da je ovo prvi put da se uvodi ovakva vrsta naknade. Naglasila je da je to i pronatalitetna mjera, a ujedno dovodi do ravnopravnog statusa zaposlenih i nezaposlenih porodilja.

“Mislim da i opozicija i pozicija treba da podrže ovu mjeru zato što je ona i dobra i podsticajna, a donosi i socijalnu dimenziju”, zaključila je ona.

Dogovorene mjere

Oporavak privrede

Smanjenje oporezivanja rada

Izrada strategije razvoja privrede

Uvođenje podsticaja za nova radna mjesta

Refundiranje dugova po osnovu bolovanja

Uvođenje podsticaja za tehnološki razvoj

Donošenje mjera za povećanje likvidnosti

Fiskalna konsolidacija

Obezbijediti ravnopravnost svih privrednika

Pojačati borbu protiv sive ekonomije

Izraditi registar podsticaja

Reformisati oblast direktnih poreza

Urediti podsticaje u poljoprivredi

Reforma javnog sektora

Obrazovanje prilagoditi potrebama privrede

Stipendije preusmjeriti na najbolje studente

Reformisati Zavod za zapošljavanje

Urediti sektor zdravstvene zaštite

Objediniti sve inspekcijske organe na nivou RS

(Nezavisne)