Vijesti 17.10.2017.

Mladi ostaju vječiti studenti kako bi lakše otišli u inostranstvo: Putovanja važnija i od diplome

ČITANJE: 3 minute

Mladi namjerno odugovlače studije kako bi iskoristili međunarodne programe razmjene ili stipendije i otišli u inostranstvo, svjesni da zavšetak fakultete u roku nije nikakva prednost na tržištu rada.

Mnogima je prva asocijacija na vječite studente da su lijeni neradnici kojima fakultet baš i ne ide. Međutim, mnogi od njih prolaze mnoge oblike neformalnog obrazovanja.

Najčešće su to seminari, besplatni časovi jezika, kampovi, studentska putovanja, ali i popularni programi za rad u inostranstvu.

Najpopularniji među njima je program „work and travel“, a studenti kažu da se zbog tri mjeseca rada u Americi, i te kako isplati obnoviti godinu na fakultetu.

– Nekada si bio cijenjen ako imaš diplomu, a danas si samo jedan od mnogih – smatra Miloš S. student Pravnog fakulteta.

Miloš studira već 6 godina, nijedna godina mu nije propala, a iskustva sa studentskih putovanja vrijede mu, kaže, više od diplome.

– Išao sam u Italiju na razmjenu studenta, posjetio sam London na usavršavanju engleskog i tri puta išao u Ameriku, a sva ta iskustva više će mi koristiti od diplome, za koju nikada nije kasno – kaže Miloš (26), kojem završetak studija nije još ni u planu.

Najteže mu je bilo objasniti roditeljima zašto obnavlja godinu, jer su njegovi, kao i svi ostali, očekivali da sve završi u roku.

– Završiti fakultet u roku je bitno u državama u kojima te čeka posao, a ovdje ne znači ništa. U Americi i Italiji sam zaradio dovoljno novca da uplatim još pet godina fakulteta i opet odem negdje, a da sam ga završio sada bi bio na birou i tražio od mame dvije marke za kafu – dodaje Miloš.

Da je završetak fakulteta u roku precijenjen, saglasna je i Aleksandra Šestić, koja je zbog pritiska roditelja na vrijeme diplomirala i sada čeka na birou.

– Završila sam ekonomiju, dobila diplomu, stavila je na policu i tražim posao, tako već godinu dana. Žao mi je što nisam iskoristila studentske programe i otišla u Njemačku ili Ameriku, zato sada upisujem master. Ne zato što mislim da će mi donijeti posao, nego da kao student iskoristim sve te mogućnosti – kaže Maja.

Pošto je uslov za sve programe da budeš redovan student, Aleksandra već sprema indeks i kaže da ga ovaj put neće koristiti samo za upis ocjena.

– Prvo planiram u Ameriku, da zaradim malo novca i usavršim engleski, zatim sljedeće godine i u Njemačku, da i taj jezik naučim. Sigurna sam da ću poslije te dvije godine imati više iskustva i znanja nego poslije sve četiri godine fakulteta – kaže ona.

Da je neformalno učenje postalo dio obrazovanja savremene mlade osobe i da samo završiti fakultet više nije dovoljno, saglasni su i stručnjaci.

– Putem neformalnog obrazovanja mlada osoba stekne mnoge navike koje su formalnom obrazovanju nepoznate. Šteta je što studenti dane u klupama iskoriste da što prije riješe ispite i pobjegnu sa fakulteta, ili čak razvuku studije u nedogled jer im prija studentski život i nigdje im se ne žuri – kaže Andrea Aleksić novinar i komunikolog.

Dodaje da je porazno što više naših studenta nema svijest o ljepoti studentskog usavršavanja i usvajanja znanja kroz seminare, treninge, kampove i niz drugih pogodnosti koje im se pružaju.

Neki zauvijek odu

Iako su studentski programi zamišljeni kao prilika da mladi legalno odu u inostranstvo, zarade nešto novca i proputuju, neki su u tome vidjeli priliku da zauvijek napuste svoju zemlju. Tako nisu rijetki oni koji i nakon isteka vize ostaju da žive u inostranstvu, najčešće u Americi, pod cijenu da se nikada više ne vrate kući.

Sociolozi tvrde da ovo nije ništa novo, već samo još jedan način „bježanja iz propale države“, te da ih možemo moralno osuđivati, govoriti da tamo nikada neće raditi u struci, ali da uzmemo u obzir da su američke satnice, kao naše dnevnice.

(EuroBlic)