Nevolje studenata u Banjaluci: Diplome na ćirilici papreno plaćene, a bezvrijedne u inostranstvu

Studenti banjalučkog Univerziteta, izdavanje diplome plaćaju 100 KM, a njen „prevod“ na latinicu košta ih dodatnih 25 KM.

Originalne banjalučke diplome, štampane na ćirilici, ne važe u Hrvatskoj i Sloveniji, pa čak i u nekim dijelovima Federacije BiH, gdje se ovo pismo ne koristi, a problema ima, tvrde studenti, i na pojedinim univerzitetima u Crnoj Gori.

Banjalučki studenti koji žele diplomu na latinici, mogu je dobiti, ali to moraju izričito tražiti, odnosno uputiti molbu prije izdavanja diplome. Većina studenata, međutim, ne zna ništa o ovoj proceduri, ne razmišlja o pismu na kojem je diploma štampana, dok ne dođu u situaciju da im ćirilična diploma „pravi problem“, ako studije žele da nastave u regionu.

Dok iz Rektorata kažu da to i nije neki problem, jer se diploma kod sudskog vještaka može prevesti na latinicu, diplomci se žale što sve to plaćaju iz svog džepa.

– Znam mnogo ljudi koji su prevodili diplome na engleski ili njemački, ali da idemo kod sudskog vještaka zbog „prevoda“ na latinicu baš nema smisla. Uostalom, koliko je plaćamo, mogli su nam štampati diplomu na svim pismima i jezicima – kaže studentkinja Nataša Bursać.

Da je cijela stavar oko diploma skupa i komplikovana dobro zna diplomirana novinarka Anja Zulić, kojoj je zbog nastavka studija u Zagrebu bila potreban diploma na latinici.

– Diploma na ćirilici važi smo u Republici Srpskoj i u Srbiji. Kad sam na fakultetu pitala da li mogu dobiti novu, latiničnu diplomu rekli su mi da sam o tome trebala misliti ranije. Tražila sam i ispis ocjena na latinici, što je samo jedan list, ali sam ih papreno platila – priča Anja.

Pored toga što je diplomu platila 100 KM, njen prepis na latinicu i prepis ostalih dodataka će je ukupno koštati još dodatnih 75 KM.

– Ako su nam već knjige na latinici, pa i table sa nazivima ulica su dvojezične, ne vidim razlog zašto to nije i na diplomama – kaže Anja.

Sve po zakonu

Iz Ministarstva prosvjete i obrazovanja kažu da je Zakonom o visokom obrazovanju propisano da visokoškolska ustanova izdaje javne isprave na jezicima konstitutivnih naroda, ćiriličnim ili latiničnim pismom, zavisno od zahtjeva stranke, te u slučaju kada se nastava ostvaruje na nekom od stranih jezika, javne isprave se izdaju na obrascu koji je štampan dvojezično.

(Blic)