Oštre reakcije iz RS na odluku Ustavnog suda BiH: Zadiranje u Dejton i otimanje imovine RS

Odluku Ustavnog suda BiH da odbije apelaciju Pravobranilaštva RS kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH, oštro su kritikovali najviši funkcioneri Republike Srpske.

Ovakvu odluku, ocijenili su kao razvlašćivanje RS i otimanje njene teritorije te da je Ustavni sud BiH političko, a ne pravosudno tijelo koje je zaduženo za zaštitu ustavnog poretka. Milorad Dodik, predsjednik RS, kazao je da je ovo samo jedna u nizu odluka suda koja je politički dirigovana i direktno uperena protiv RS.

Naglasio je da odluka duboko zadire i u temelje Dejtonskog sporazuma, jer prema tom sporazumu RS pripada 49 odsto teritorije, a primjenom ove odluke omjer 49:51 biće narušen.

“Ne postoji zakon koji kaže da BiH ima imovinu, te prema tome ne postoji nijedan pravni osnov za knjiženje bilo koje lokacije ili objekta na BiH”, kategoričan je Dodik.

Željka Cvijanović, premijer RS, smatra da odluka potvrđuje da je na djelu otimačina teritorije RS te da je to sinhronizovana akcija, koja dolazi sa nivoa BiH i iz kuhinje dijelova međunarodne zajednice, usmjerena na razvlašćivanje RS.

“Sud se, nažalost, pretvorio u političko oruđe”, kaže ona i dodaje da, što se tiče stava institucija RS, on je jasan – to pitanje se rješava isključivo političkim dogovorom, a ne sudovanjem.

“Ovakvim odlukama pokušava se izazvati nova kriza, da se Srpska za nešto ponovo optuži i da se napadaju stvari koje su najsvetije”, smatra Nenad Stevandić, potpredsjednik Narodne skupštine RS, te da udaraju na RS – na ime i prezime, rođendan i imovinu.

“Sve odluke koje su na nivou BiH ikad donesene u vezi sa NATO savezom – donijeli su ih kadrovi SNSD-a. Iako kritikuje rad sudova BiH, SNSD je direktno omogućio afirmaciju tih istih sudova. On je svojim apelacijama i pokretanjem sporova sudovima BiH samo dao legitimitet i time RS doveo u stanje da sudovi odlučuju o vojnoj imovini”, saopšteno je iz PDP-a.

Dušanka Majkić (SNSD), član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost parlamenta BiH, tvrdi da Bošnjaci čvrsto vjeruju da će okončanje procesa knjiženja vojne imovine na BiH omogućiti ubrzani put ka NATO-u.

Njen kolega iz Komisije Šemsudin Mehmedović smatra da je stav da se vojna imovina mora knjižiti na državu podrazumijeva da oni koji su to do sada osporavali treba konačno da ubrzaju njeno knjiženje, čime bi se i ubrzao put BiH ka članstvu u NATO-u.

Borjana Krišto (HDZ BiH), zamjenik predsjedavajućeg Zajedničke komisije, kazala je da sudske odluke nikad ne komentariše.

Amer Jerlagić, predsjednik Stranke za BiH, rekao je da je ovo značajan korak te da Predsjedništvo BiH hitno treba da obavijesti generalnog sekretara NATO-a da su se stekli uslovi za aktivaciju MAP-a za BiH.

Nikola Kovačević, član Komisije za državnu imovinu, smatra da je ovom odlukom Ustavni sud BiH stavio tačku na ovaj slučaj i praktično otvorio mogućnost da se na isti način riješi pitanje i ostale perspektivne imovine, kao i druge imovine koja je pod zabranom raspolaganja.

Ustavni sud BiH na svojoj posljednjoj sjednici donio je odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva RS, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH.

Pravobranilaštvo RS je u septembru 2016. godine uložilo apelaciju Ustavnom sudu BiH i zatražilo odgodu izvršenja Odluke Apelacionog vijeća Suda BiH kojom je naloženo da vojna imovina u Han Pijesku (objekt “Veliki žep”) bude uknjižena na BiH.

Iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) ističu da nema uslova za sprovođenje presude o upisu imovine u Han Pijesku.

U Područnoj jedinici RUGIP-a u Han Pijesku primljen je zahtjev za knjiženje perspektivne vojne imovine i to na osnovu presude Suda BiH, ali je i taj zahtjev odbijen kao neosnovan. Takođe, odbijena je i uložena žalba, kao neosnovana. Zahtjev se odnosio na stacionarno-komunikaciono čvorište “Veliki žep”, odnosno nepokretnosti ukupne površine 11.474 metra kvadratna.

Ministarstvo odbrane BiH potvrdilo je da je posredstvom Pravobranilaštva BiH informisano o odluci suda.

“Ne komentarišemo odluke Ustavnog suda BiH, pa ni ovu. Odluka je konačna i obavezujuća, a njeno provođenje će u skladu sa zakonom zahtijevati Pravobranilaštvo BiH, kao zakonski zastupnik Ministarstva”, saopšteno je iz ovog ministarstva.

NATO štab u Sarajevu pozdravio je odluku Ustavnog suda BiH, uz napomenu da ona nije dovoljna za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP). “Takva odluka će pomoći knjiženju nepokretne vojne imovine, kao vlasništva BiH za potrebe Ministarstva odbrane BiH.

Vladavina zakona i postupci izvršenja moraju se sprovoditi. Donesena odluka nije dovoljna za aktiviranje MAP-a, ali je korak ka ispunjavanju uslova iz Talina”, saopšteno je iz NATO štaba u Sarajevu.

Iz NATO štaba podsjećaju da knjiženje 57 perspektivnih nepokretnih vojnih lokacija kao vlasništva BiH ostaje jedini uslov za aktiviranje MAP-a za BiH.

Zahtjevi u Pravobranilaštvu BiH za knjiženje perspektivne vojne imovine

Kasarna “Kozara” Banjaluka

Kasarna “Vojvode Stepe Stepanovića” Bijeljina

Kasarna “Zdravko Čelar” Derventa

Kasarna “Bilećki borci” Bileća

Kasarna “Žarko Zgonjanin” Prijedor

Kasarne “Vojvoda Radomir Putnik” i “Treći maj” Doboj

Kasarna “Kula” Mrkonjić Grad

Stacionarno-komunikaciono čvorište “Svinjar” Prnjavor

Lokalni poligon obuke i strelišta “Lazarevica” Ugljevik

Skladište naoružanja i vojne opreme “Rabić”

Derventa Skladište pogonskog goriva “Filipović” Foča

Izvor: Podaci RUGIP-a

(Nezavisne)