Potop u Krupi ili mrak u gradu: Građani i ekolozi u ratu sa graditeljima hidrocentrala kod Banjaluke
Nema te struje i tog novca za koji vrijedi prodati prirodu i zdravlje, tvrde mještani, dok direktor Hidroelektrana na Vrbasu odgovara: „bez nove centrale čekaju nas restrikcije“.
Takve su borbene pozicije zauzeli, nakon nedavno objavljenog plana za izgradnju hidroelektrane od 14 megavata u Krupi na Vrbasu, protivnici i pristalice centrala nadomak Banjaluke.
Rat je ponovo izbio nakon 12 godina primirja. Na vijest da bi živopisni kanjon Vrbasa u Krupi ipak mogao biti potopljen zbog “fabrike struje”, uz mještane i vikendaše, na noge su se digli i ekolozi, koji su 2005. prikupili više od 17.000 potpisa protiv centrala. Peticija je bila presudna da se gradnji tada planiranih velikih elektrana i akumulacija uspotivi i Skupština grada Banjaluka.
– Prije 12 godina predlagana je gradnja centrale Krupa od 48,5 megavata. Sada se priča promenila, ali samo prividno, jer građanima žele umjesto jedne velike “prodati” više manjih elektrana, pa se bojimo da ćemo opet imati isti problem, ali “usitno” – kaže Nataša Crnković, predsjednica Centra za životnu sredinu Banjaluka.
Da njena sumnja nije bez osnova, potvrdio je i Nedeljko Kesić, direktor Hidroelektrana na Vrbasu, preduzeća iz sistema Elektroprivrede RS, koji je potencijalni graditelj HE Krupa, ali i drugih postrojenja na Vrbasu na granici Banjaluke i Mrkonjić Grada. On je potvrdio da je novim prostornim planom predviđena gradnja malih HE “Bočac 2” od 10 megavata, te MHE “Krupa” sa dva agregata po 12 megavata.
– Ako građani ne žele elektrane, mi ćemo to poštovati. Možemo isključiti i “Bočac 1”, ali moramo znati da je to jedina centrala u zapanom dijelu RS, koji troši 52 odsto struje u RS. Dakle, bez novih elektrana Banjaluka će imati restrikcije, ili će nam preostati samo skupa uvozna struja, ili struja koju uz velike gubitke i na komplikovan način transportujemo iz drugih delova RS – upozorio je Kesić.
Flora i fauna
Mada Kesić tvrdi da zbog planirane HE Krupa “neće biti nikakve eksproprijacije parcela”, niti potapanja kanjona, projekat podrazumijeva izgradnju brane visine 18 do 20 metara, premještanje oko 10 kilometara magistrale Banjaluka – Jajce s lijeve na desnu obalu Vrbasa, te rušenje mosta prema selu Krmine.
Za novi most i put investitor je spreman da plati 10, od ukupno 56 miliona eura, koliko bi ukupno koštala izgradnja.
Protivnici centrale tvrde da će, ako se planovi ostvare, biti potopljen jedan od naljepših dijelova vrbaskog kanjona, uništene mnoge biljne i životinjske vrste, mikroklima promijenjena, a kvalitet vode za piće i zdravlje Banjalučana ugroženi.
Sumnju budi činjenica da iz ZP Hidroelektrane na Vrbasu na adresu Centra za životnu sredinu nikad nije stigao odgovor na zahtev za pristup informacijama o projektu HE Krupa.
Mada nerado govore javno, mještani tvrde da će se svim silama boriti protiv izgradnje elektrana u Krupi.
– Iz plana se jasno vidi da bi deo Eraka plaže, za koju ljubitelji prirode i ribolovci tvrde da je najljepša od Bočca do Banjaluke, biti potopljena, a mi osuđeni da se borimo sa vlagom i komarcima. Ne želimo takav život – kaže Marko Erak, trener Fudbalskog kluba Krupa, koji živi u neposrednoj blizini krminskog mosta.
U protestu mu se pridružilo još dvadesetak komšija, a bilo bi ih, kažu i više da se ljudi ne bole reakcije loklanih moćnika.
Djedovina nije na prodaju
Kuća i imanje porodice Erak pored krminskog mosta, uz adu i plažu, u slučaju izgradnje elektrane bila bi odsečena od puta i “opkoljena” veštačkim jezerom.
– Ovde se moj pradeda doselio 1930. Moj deda Svetozar je ovdje podigao prvi mlin u kraju. Moj otac je bio prvi nastavnik u ovom mjestu, moje tetke i sričevi su završili visoke škole i otišli u svijet, ali se uvijek vraćaju ovamo. Ovo je naša djedovina i nije na prodaju – kaže Marko Erak.
(EuroBlic)
