Primorje čeka naše konobare i kuvare

Sezonski poslovi na jadranskoj obali mnogim stanovnicima BiH su jedina šansa da stignu do plate, pa bi i ovo ljeto u Hrvatsku i Crnu Goru moglo da ode na hiljade sezonaca, kojima su poslodavci spremni da plate i do 2.000 evra mjesečno.

Potraga za sezonskim radnicima u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koja ove godine traži 40.000 radnika, već je počela. Budući da za poslove u ugostiteljstvu ne mogu da nađu dovoljno kandidata iz Hrvatske, tamošnji vlasnici restorana, kafića, hotela i turističkih agencija okreću se zemljama regiona. Najviše radnika traže u BiH, dok su sezonci iz Srbije i dalje tradicionalno okrenuti Crnoj Gori i Grčkoj.

Zarade sezonaca u Hrvatskoj se kreću od 600 do 2.000 evra mjesečno, uz obezbijeđen besplatan smještaj i hranu, dok radnici sa dvojnim državljanstvom mogu očekivati i prijavu i zdravstveno osiguranje.

U agencijama za zapošljavanje u BiH tvrde da nezaposleni stanovnici koji nemaju dvojno državljanstvo u Hrvatskoj ili Crnoj Gori uglavnom rade na crno.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH ističu da nemaju procjenu koliko će radnika iz BiH ove godine privremeno zaposlenje pronaći na Jadranskom moru, jer se ne odjavljuju sa evidencije nezaposlenih.

– Prije četiri godine smo predložili Hrvatskoj sporazum o sezonskom zapošljavanju, ali još nismo dobili odgovor. Oni to očigledno ne žele potpisati – rekli su u ovoj agenciji.

Dodali su da u Hrvatsku uglavnom odlaze stanovnici BiH koji imaju dvojna državljanstva, jer im ne treba radna dozvola, a slična situacija je i sa Crnom Gorom.

Direktor Agencije za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar” Banjaluka Miroslav Vukajlović istakao je da, zbog nepovjerenja u komšije, u ponudi nemaju sezonske poslove u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Osim toga, on tvrdi da zarade na jadranskoj obali nisu na zavidnom nivou.

– Dobar kuvar i u Banjaluci može da zaradi isto onoliko koliko i na moru, a treba uzeti u obzir da se tamo u sezoni mnogo više radi nego kod nas – rekao je Vukajlović.

Zapošljavanje na privremenim poslovima u inostranstvu pojedinim stanovnicima Srpske i prošlog ljeta je pomoglo da popune “rupe” u kućnom budžetu. Tada su najaktuelniji bili poslovi u ugostiteljstvu.

Stanovnici koji su ljetnu sezonu u Hrvatskoj provodili radno tvrde da su najbolji poslodavci, kada je riječ o platama, vlasnici malih restorana. S druge strane, kažu najbolji uslovi rada su u uređenim hotelima sa četiri i pet zvjezdica.

Studentkinja Milana Jolić iz Banjaluke kaže da već nekoliko sezona radi u jednoj konobi na Korčuli.

– Prvi put sam otišla 2011. godine po preporuci jedne drugarice. Tu sam upoznala jednu divnu familiju, vlasnike konobe u kojoj ljeti radim. Svake godine krajem februara oni me pozovu da provjere da li mogu da računaju na mene – rekla je Jolićeva i dodala da mjesečno zaradi i do 1.500 evra, dok o smještaju i hrani ne razmišlja.

Osim Hrvatske i Crne Gore, sezonci su “trbuhom za kruhom” odlazili i u Italiju i druge slične destinacije.

Poslovi

Osim primorskih destinacija, veliki broj stanovnika BiH se odlučuje na sezonske poslove u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim evropskim zemljama, čije kompanije osim stalnih poslova, poslije zimske pauze traže i sezonce.

Prema podacima agencija za zapošljavanje BiH, starne kompanije najviše vape za ugostiteljima, građevincima i poljoprivrednicima.

(Glas)

Mještani Ade traže radar i „usporivače“ na prometnoj saobraćajnici

Zbog brze vožnje na magistralnom putu Banjaluka – Čelinac i sigurnosti mještana, iz naselja Ada u Banjaluci zatražili su od nadležnih da na ovoj prometnoj saobraćajnici postave radar. Stanovnici se žale da je prelaz preko ovog puta, kod takozvane „Marijine krivine“ praktično nemoguć zbog velike gužve, a najviše strahuju za svoju djecu. Savjet MZ Ada

U koricama knjige sabrano pola vijeka službovanja protojereja stavrofora Ratka Radujkovića

Knjiga pod nazivom „Moja sjećanja i poslušanja“ autora protojereja stavrofora Ratka Radujkovića promovisana je u četvrtak uveče u Sabornom Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci. Knjiga je nastala kao rezultat pola vijeka službovanja oca Radujkovića, koji je među korice sabrao sjećanja na djetinjstvo u rodnim Drugovićima, odrastanje, školovanje, službovanje, ali i borbu za opstanak Eparhije banjalučke

Dvije nagrade za „Odiseja“ u Beogradu

Nagrada za kreaciju i animaciju lutaka na 14. Dečjem pozorišnom festivalu „Pozorište Zvezdarište“ u Beogradu pripala je ansamblu i autorskom timu predstave „Odisej – san o povratku“ Dječijeg pozorišta Republike Srpske. Duško Mazalica dobio je nagradu za glumca festivala, za ulogu Odiseja u ovoj predstavi, a svečano zatvaranje održano je u četvrtak uveče u foajeu

Kako se rutinska kontrola kod Laktaša pretvorila u dramatičnu potjeru

Od početka ove godine u RS je zabilježeno 15 napada i sprečavanja policijskih službenika u obavljanju dužnosti, te 110 prekršaja ometanja državnih organa u vršenju javnih funkcija. Posljednji takav slučaj desio se u Laktašima, kada je pljačkaš prijetio policajcu da će ga ubiti. Naime, Mirko Kukić (52) iz Laktaša uhapšen je juče nakon što je

KK “Igokea” – Vladari pod bh. obručima

Košarkaški klub Igokea iz Aleksandrovca osnovan je davne 1973. godine, tada pod nazivom Potkozarje. Početkom 21. vijeka ekipa pod sadašnjim imenom počinje da bilježi istorijske rezultate. Popularni “igosi” već pet sezona su apsolutni vladari pod bh. obručima. Iako je teže braniti nego osvajati trofeje, izabranicima Dragana Bajića je uspjelo ponovo da odbrane duplu krunu. Do

Prividna sniženja na “crni petak”

Iako su izlozi mnogih prodavnica širom BiH na “crni petak” mamili kupce natpisima o velikim popustima – od 50 ili 70 odsto, građani su često izlazili razočarani jer je, kažu, realna situacija u mnogim radnjama bila sasvim drugačija. I dok je “crni petak” širom svijeta poznat po ogromnim popustima i do 90 odsto i gomilama

Kotor Varoš: Počeli radovi na osiguranju obale Vrbanje

U Kotor Varošu je počelo postavljanje gabionske obaloutvrde u dužini od 150 metara, od Gradskog trga nizvodno prema Kotorskom mostu, ukupne vrijednosti 125.000 KM. Riječ je o projektu “Osiguranje obale rijeke Vrbanje” koji zajednički realizuju UNDP i opština Kotor Varoš, koja će izdvojiti 43.842 KM. “Na ovaj način biće zaštićen postojeći kanalizacioni kolektor i pješačka