Struju u RS proizvode mesari, književnici i trgovci
Vlasnici malih elektrana u Republici Srpskoj, koji su prošle godine po osnovu prikupljene naknade za obnovljive izvore podijelili 8,8 miliona KM, su trgovci automobilima, ribom i morskim plodovima, mesari, književnici i naftaši.
Najpoznatiji među njima su vlasnik izdavačke kuće „Besjeda“, visoke škole „Banjaluka College“ i direktor Narodnog pozorišta RS Nenad Novaković, nekadašnji načelnik Donjeg Žabara Goran Mitrović, dobojski radio „Džungla“, ali i firme iz naftne industrije RS, pokazalo je istraživanje CAPITAL-a.
Čak 39 ovakvih firmi dio su elektrosistema RS. Njihovih 55 elektrana mjesečno je proizvodilo 112,9 miliona kilovata struje, a u skladu sa proizvodnjom, inkasirale su pozamašne iznose koje su građani RS izdvajali plaćajući račune za struju. Ukupno, 8,8 miliona KM.
Novaković, čije su tri solarne elektrane mjesečno proizvodile oko 300.000 kilovata i zaradile 68.000 KM, za CAPITAL kaže da je „samo dobru njemačku ideju sproveo u djelo“.
„Nama država ništa ne daje. Mi smo tu struju proizveli i dali u sistem. Moji sinovi se bave ovim poslom i njima je to interesantno. Mi smo prvi u BiH, na zgradi BLC, instalirali solarne ploče. To je minimalna investicija koja se isplati za pet godina. Oprema je svake godine sve jeftinija. Ideja nam je pala na pamet kada smo gledali kako su Nijemci u Sahari uzeli prostor kako bi postavili solarnu elektranu. Zašto mi tu solarnu energiju ne bismo uzeli s našeg krova“, ispričao je Novaković.
Preduzeće za trgovinu stočnom hranom „Gold-MG“, u vlasništvu nekadašnjeg načelnika Donjeg Žabara Gorana Mitrovića, za proizvodnju 56.600 kilovata struje iz biogasa prošle godine zaradilo je oko 10.000 KM.
Istovremeno, dvije solarne elektrane „Fratello Tradea“, poznato i po proizvodnji i preradi morskih plodova, proizvele su 149.000 kilovata i za taj posao zaradile premiju od 35.500 KM.
Dobojski radio „Džungla“ takođe koristi sunčevu energiju pa njegova solarna elektrana proizvodila oko 180.000 kilovata, od čega je radio inkasirao 41.000 KM.
Čelinačka „Madra“, poznata po proizvodnji gornjih dijelova obuće „Ciciban“, prošle godine ostvarila je prihod od oko 2,5 miliona KM, a od mjesečne proizvodnje oko 95.000 kilovata struje, njene „solare“ zaradile su blizu 30.000 KM.
Da je proizvodnja struje unosan posao uvjerili su se i u kotorvaroškom „E-prometu“ koji, uz izgradnju i popravak brodova, ima i malu hidroelektranu „Grabovička rijeka“. Ona je proizvodila oko dva miliona kilovata, a zaradila oko 200.000 KM.
I „Verano motors“ koji uspješno trguje automobilima, od čega je prošle godine prihodovao 6,6 miliona KM, od proizvodnje struje, prikupljanjem solarne energije, zaradio je oko 13.000 KM, a da je struja isplativ posao uz minimalna ulaganja u solarne ploče uvjerili su se i u Mesnoj industriji „Trivas“, čiji je dio kolača iznosio oko sedam hiljada KM.
I naftna industrija RS zarađuje u elektrosistemu
Zarade nisu zaobišle ni naftnu industriju RS, pa je Rafinerija ulja Modriča svojom solarnom elektranom proizvela 125.000 i za to dobila oko 30.000 KM, dok je solarna elektrana „Nestro petrola“ proizvela oko 13.000 kilovata i to naplatila 4.000 KM.
Dio sistema je i prijedorska Toplana koja je za proizvodnju oko 231.000 kilovata dobila oko 43.000 KM.
Administrativni problemi prepreka investitorima
Vlasnici elektrana ne kriju zarade, ali ističu u da ima mnogo problema, uglavnom administrativnih.
Predsjednik Udruženja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora Dragan Jerinić kazao je za CAPITAL da mnogo vremena prođe od momenta kada se dobije koncesija do dobijanja svih građevinskih i ekoloških dozvola i konačne realizacije projekta.
„To traje dvije do tri godine. Nijedan projekat malih hidroelektrana nije isti. Svaka je specifična. Podijeljeno je više od 110 koncesija, a koliko je napravljeno elektrana? Sam taj podatak će reći dovoljno. Kada uđete u projekat, tek onda vidite koliki su problemi. Investitori imaju podršku nadležnih ministarstava, ali ono što zateknete na terenu može da bude mnogo veći problem – opstrukcije mještana i lokalnih zajednica“, naveo je Jerinić.
„Mega elektrik“, na čijem je čelu Jerinić, a u čijem su sastavu male hidroelektrane „Velika Jasenja“ „Žeželja“ i „Žiraja“, za mjesečnu proizvodnju oko četiri miliona kilovata, od premije zaradio oko 400.000 KM. Kompanija „Mega elektrik“ je u većinskom vlasništvu italijanske „SOL grupe“.
„Investirali smo više od dva miliona evra. Ako je premija 400.000 KM, nama je potrebno nekoliko godina da povratimo investiciju. Niko ne želi da investira da mu se novac ne vrati“, istakao je Jerinić.
Iako solarne elektrane ne podliježu koncesionim obevezama, s obzirom na to da su u pitanju elektrane male snage, i Novaković ima prigovore, a tiču se kašnjenja u isplatama premija za šta je, kako kaže, zadužena Elektroprivreda RS.
Naknade se povećavaju, ali i računi za struju
Da dosad prikupljena premija nije dovoljna svjedoči i najava Regulatorne komisije za energetiku RS da će već od 1. januara 2018. godine računi za struju biti skuplji za 0,7 odsto. Industrijskim potrošačima, kažu u REERS-u, nova odluka donosi poskupljenje od 0,9 odsto. Sa ovogodišnjih 0,0044 KM po kilovatu, naknada će biti povećana na 0,0053 KM.
REERS je odlučio da ponovo poveća naknadu za obnovljive izvore energije kako bi iz džepa građana u 2018. godini uzeo oko 25 miliona KM koje će proslijediti uglavnom privatnim proizvođačima struje.
„Uzimajući u obzir sredstva potrebna za funkcionisanje sistema podsticaja u 2018. godini i činjenicu da planirana neto potrošnja krajnjih kupaca u RS za 2018. godinu iznosi 3.702.830.000 kWh, naknada je utvrđena u iznosu od 0,0053 KM/kWh i primjenjivaće se od 1. januara 2018. godine“, stoji u nacrtu odluke, koja će, nakon što je Vlada RS odobri, biti objavljena u Službenom glasniku RS.
Samo u posljednje tri godine naknada za obnovljive izvore povećana je za 0,0028 KM po kilovatu, a računi su bili veći za više od dvije KM mjesečno. Naknada je 2016. godine iznosila 0,0025 KM po kilovatu, ove godine je povećana na 0,0044 KM, a posljednja cifra koja će udariti na budžete domaćinstava veća je za 0,009 KM po kilovatu.
(CAPITAL: Žana Gauk)
