(FOTO) ‘Konferencija beba’: Najmlađi zavladali parkom Petar Kočić

Sofija Ratković, Nikola Runjo, Milkica Nikolić, Katarina Vučanović, Georgije Savić i Marija Tadić pobjednici su tradicionalne manifestacije “Konferencija beba”, koja je održana danas u Banjaluci u parku “Petar Kočić”.

Nastavi čitati (FOTO) ‘Konferencija beba’: Najmlađi zavladali parkom Petar Kočić

(VIDEO) Predstavljamo najmlađeg šahovskog sudiju u BiH

Banjalučanin Nemanja Šipka najmlađi je šahovski sudija sa međunarodnom titulom u Bosni i Hercegovini. Tu titulu mu je Svjetska šahovska Federacija priznala u maju 2017. godine.

Nastavi čitati (VIDEO) Predstavljamo najmlađeg šahovskog sudiju u BiH

Ispovijest majke mladića s Daunovim sindromom: Rekli su mi da će čitav život biti kao biljka, a danas je moj sin samostalan

Banjalučanka, Marica Premasunac, majka je mladića sa Daunovim sindromom. Veći dio svog života je nezaposlena, ali ne i besposlena.

Nastavi čitati Ispovijest majke mladića s Daunovim sindromom: Rekli su mi da će čitav život biti kao biljka, a danas je moj sin samostalan

Prijavite vandalizam i sačuvajte igrališta

Novi vandalizam desio se u parku “Mladen Stojanović”. Tek obnovljene konstrukcije koševa za basket u najpoznatijem banjalučkom parku, protekle noći su uništene.

Nastavi čitati Prijavite vandalizam i sačuvajte igrališta

Demofest poklanja 8 koncerata za 10. rođendan

U susret jubilarnom, desetom izdanju, Demofest je odlučio da svojoj publici pokloni čak 8 koncerata, koji će biti održani 14 i 15. jula na nekoliko lokacija u Banjaluci.

Nastavi čitati Demofest poklanja 8 koncerata za 10. rođendan

U Gradskoj upravi Banjaluka iznenađeni dešavanjima u Centru za socijalni rad

Nadležni u Gradskoj upravi i DNS, koji su postavili Veru Sladojević na mjesto direktora, juče su bili nijemi u vezi sa izveštaj o nadzoru u ovoj ustanovi koji je potvrdio da je Sladojevićeva u slučaju “Kanada” prekršila zakone.

Nastavi čitati U Gradskoj upravi Banjaluka iznenađeni dešavanjima u Centru za socijalni rad

MUP RS nema informacije o planu za teroristički napad u Banjaluci

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske (MUP RS) nije dobilo nikakva obavještenja o mogućem terorističkom napadu na području Banjaluke, potvrdila je danas Feni načelnica Odjeljenja za odnose s javnošću MUP-a RS Mirna Miljanović.

Nastavi čitati MUP RS nema informacije o planu za teroristički napad u Banjaluci

Maja Stanisavljević, svjetski priznata naučnica iz Banjaluke: Rad, upornost i istrajnost se isplate

Maja Stanisavljević iz Banjaluke je mlada hemičarka koja je postala svjetski priznata naučnica nakon što je nagrađena na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Stanisavljevićeva trenutno ima status istraživača i postdoktoranta na Prirodno matematičkom fakultetu u Banjaluci, a nagrađena je sa još sedam naučnika za svoj rad na polju “zelene hemije”,

Za portal BUKA Maja je govorila o ovoj značajnoj nagradi, naučnom radu u Banjaluci, položaju nauke i naučnica kod nas i drugim temama.

Majo, dobila si veliko i značajno priznanje. Naime, od 180 prijavljenih, na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, među sedam nagrađenih našlo se i tvoje ime. Možeš li nam reći nešto više o ovoj nagradi i šta ti ona znači?

PhosAgro/UNESCO/IUPAC grant za mlade istraživače je formiran od strane UNESCOa, IUPACa i Ruske kompanije PhosAgro (Фосагро) u cilju promovisanja zelene hemije i promjenu dosadašnjeg posmatranja hemije i hemijske industrije kao velikog zagađivača okoline. Njihova želja je da se hemija uklopi u okvire održivog razvoja te da donese inovacije i nove tehnologije koje će omogućiti sprečavanje nastanka, kao i rješavanje već postojećih ekoloških problema. Značaj ove nagrade i dodjeljenog granta kako za mene, moju mentoricu tako i za nas sve na studijskom programu hemije PMFa u Banjoj Luci ogleda se u potvrdi da se rad, upornost i istrajnost isplate.

Sa kojim si se projektom ti predstavila i po čemu je ovaj projekat inovativan?

Projekta je predan na konkurs pod nazivom ” Hybrid Metallic/Carbon Nanomaterials Made from Mining Industry Sludge and Their Applications in Adsorption/Catalysis Treatment of Emerging Pharmaceuticals in Water”. Projekt se bazira na pripremi željeznih nanočestica iz otpadnih voda rudnika i impregnacije aktivnog karbona sa njima u cilju poboljšanja adsorptivnih karakteristika ovog poznatog nanomaterijala i na kraju pripremu filtera od tako pripremljenog materijala. Inovativnost, kao i ekološki aspekt, projekta se nalaze u upotrebi otpadnih voda rudnika i nudi mogućnost njihove remedijacije i iskorištenja koje može da bude ekonomski isplativo.

Koliko dugo si radila na ovom istraživanju i na koji način je moguće da se on primjeni u realnom svijetu? Kako vidiš budućnost projekta na kojem radiš?

Istraživački rad na kom je bazirana prijava za ovaj konkurs se odvijao u više etapa kroz nekoliko godina. U istraživanju su aktivno učestvovali i studenti naših fakulteta, a sve pod budnim okom doc. dr Suzane Gotovac-Atlagić, koja nas je okupila oko sebe. Realnu primjenu ovog istraživanja vidimo u obliku filtera za vazduh i vodu koji bi bili komercijalni i cjenovno dostupni široj javnosti. Također ovaj projekt sadrži i vrlo zanimljivu fazu u kojoj bismo ispitali celulozni otpad, kojeg u našoj zemlji ima mnogo, kao potencijalnu sirovinu za proizvodnju aktivnog karbona, koji u koliko je vrhunskog kvaliteta dostiže cijenu i oko 1000$ po kilogramu na tržištu. Naša iskrena želja je da ovim projektom animiramo i našu privredu da se uključi u proizvodnju boljih i ekonomski isplativijih proizvoda.

Imajući u vidu da se kod nas malo novca ulaže u nauku, usavršavanja i mlade naučni ke i naučnice kakav je, tvom mišljenju, položaj nauke kod nas?

Svakako, mislim da ste i vi i javnost upoznati sa cjelokupnom ekonomskom sitacijom u zemlji tako da nije nikakva novost ako kažem da se nauka nalazi u vrlo nezavidnom položaju kod nas. U skladu sa kompletnom situacijom u društvu stručno usavršavanje mladih ljudi, pa samim tim i nauka su marginalizovani. Nepravedno bi bilo reći da ne postoje institucije, pa čak i pojedinci koji imaju viziju i razumiju važnost obrazovanja mladih ljudi, ali i oni sami često nailaze na ogromne birokratske i druge probleme u podršci nama.

Može li doći do razvoja nauke i tehnologije bez većeg ulaganja u ove oblasti?

Moj odgovor je jedno kategorično i veliko NE. Razvoj nauke i tehnologije je strogo vezan za ulaganje u njih, kao i čvrsto povezivanje industrije i države u podsticanju istih.

Kakav je život naučnica i naučnika kod nas, imajući u vidu ekonomsku situaciju i mala ulaganja u ovu oblast?

Naši naučnici se fantastično snalaze s obzirom na sredstva sa kojima raspolažu. Uporni su, borbeni i neodustaju. Prednost je što naučni svijet je otvoren i možete da se prijavite na bilo koji konkurs bez obzira iz koje zemlje dolazite. Važno je istaći da se tu radi o ogromnoj konkurenciji, jer naučnici iz cijelog svijeta se prijavljuju na takve konkurse, te je sam ishod vrlo neizvjestan.

A kakva je situacija sa zapošljavanjem? Da li je vrijednim naučnicima i naučnicama lako da dođu do zaposlenja? Kakva je tvoja situacija po tom pitanju?

Zapošljavanje ljudi koji rade na polju nauke u van naučnom sektoru (industrija, komercijalne laboratorije i td.) je kod nas vrlo problematično, ali slični problemi se javljaju i u inostranstvu. Teško je ulaziti u detalje razloga, jer su zaista veliki, diskutabilni i vrlo individualni. Što se tiče samog rada na Univerzitetu kod nas, problem predstavlja upravo mali broj projekata koji se razvija na samom Univerzitetu, a koji bi mogao da obezbijedi egzistenciju većem broju naučnika, pogotovo našim mladim ljudima koji se vrate iz inostranstva sa školovanja. Jasno je da Univerzitet, kao državna institucija, ima limitirane resurse za zapošljavanje, ali zato svi trebamo zajednički da se borimo za što više projekata i grantova te da kroz njih zaposlimo i po mogućnosti vratimo naše mlade naučnike. Svaki novi čovjek je nova ideja i nova mogućnost.

Kada je u pitanju nauka šta bi kod nas izdvojila kao pozitivne primjere, čime se sve naučnice i naučnici bave, a u javnosti se ne priča o tome?

Ne bih voljela nikog da izdvajam i posebno ističem, jer kao što je već rečeno, s obzirom na skromne uslove u kojem nauka ovdje živi svaki rad je pozitivan primjer. Pozitivno je što mladi ljudi shvataju važnost stvaranja mreže i saradnje među naučnicima, te sve više  koriste mogućnosti za odlazak u inostranstvo i uspostavljanja iste. Javnost sa radom naših naučnika može da se upozna preko sajtova fakulteta i Univerziteta koji vrlo rado objavljuju ovakve vijesti.

Možeš li se prisjetiti kako si odlučila da se počneš baviti naukom, hemijom?

Moram da priznam da nauka nije bila put za koji sam se opredjelila pri izboru upisa fakulteta. Neke stvari u životu jednostavno krenu svojim tokom i vi se snađete i pronađete u tome. Osoba koja me je upoznala sa istražiavanjima i uvela u taj svijet je moj mentor prof. dr Vojtech Adam sa Mendelovog Univerziteta iz Brna, gdje sam završila svoj doktorat. On je vrlo energična osoba koja umije da vam približi nauku i razbije neke tabue kojim je ona prekrivena. Vrlo često naši učitelji, nastavnici, profesori i mentori mogu da svojom ljubavlju prema onome što rade upravo opredijele nas, svoje učenike, da krenu tim putem. Svakako iznad svih naših odluka stoji život, koji može da nas povede i na neki drugi put u svakom momentu bez obzira na naše želje.

Približava nam se kraj školske godine, što znači idu nam upisi u srednje škole i fakultete. Da li bi preporučila mladima da se bave naukom imajući u vidu se izazove sa kojima se moraju suočiti?

Danas je zaista teško davati bilo kakav savjet mladim ljudima. Nauka, kao i svako zanimanje ili posao, kako želite, ima svoje prednosti i mane. Mladim ljudima bih, jedino, preporučila da u tim ključnim momentima svog života budu, prvenstveno, iskreni prema sebi i da ne idu putem za koji vide ili instinktivno osjećaju da to nije za njih. To važi  kako za nauku tako i za bilo koje drugo zanimanje.

(6yka.com)

U Banjaluci ne mogu stati u kraj nesavjesnim vozačima: Vozila otjerali iz pješačke zone, pa ih preselili kod Pozorišta

Parkiranje u pješačkoj zoni, ispred ulaza u bivše kino Kozara u Banjaluci, konačno je zabranjeno, ali su sada na mukama stanari okolnih zgrada jer su se vozači preselili ispred njihovih ulaza.

Posljednjih dana u ovom dijelu grada vlada haos. Trotoarom ispred bivšeg kina Kozara pješaci konačno mogu normalno da šetaju, ne provlačeći se između parkiranih automobila, ali ko god je tuda prošao, nije mogao da ne primjeti načičkane automobile pored samog Narodnog pozorišta, te ispred obližnje zgrade.

Stanari se žale da zabranom nije ništa dobro učinjeno jer su sada zauzeti njihovi parkinzi, moraju da se snalaze za mjesto i automobil ostavljaju nekoliko ulica dalje.

– I do sada je bilo guravo za parking. Ljudi koji rade tu u blizini ostavljali su vozila ispred kina, a od kad je na snazi zabrana, ne biraju gdje će se parkirati, pa su stanarima napravili problem – kaže mještanin Marko S.

Dodaje i da je ruglo što sada plato pored Pozorišta vozačima služi za ostavljanje automobila, te smatra da ih nadležni trebaju primorati da oni traže udaljene parkinge, umjesto stanara.

Ulični prodavci koji dane provode za štandovima pored šetališta kažu da je prvih dana zabrane vladao red jer su intervenisali policija i pauk služba. Međutim, čim dođe vikend ili period dana kada se ne očekuju kontrole, mjesto za pješake opet postane parking.

– Ovo je oduvijek bila pješačka zona, ali, valjda zbog manjka parkinga, vozače niko nije tjerao, do sada. Nezgodno je jer majke sa kolicima ovdje ne mogu proći, a izgleda da zabrana neće dugo trajati jer je vozači ne shvataju ozbiljno – kaže jedan od trgovaca.

Iz Gradske uprave poručuju da će kontrole biti rigoroznije, a pauk služba i komunalni policajci će u ovu ulicu zalaziti češće jer vozilima nije mjesto na pješačkoj zoni.

– Zabrana parkiranja je ustvari početak uređenja ovog dijela. Riječ je o projektu koji je vrijedan oko devet miliona maraka, pa ćemo ga realizovati u dijelovima i prvi na redu je potez od Gradske uprave do Palate predsjednika – rekao je v.d. načelnika Odjeljenja za saobraćaj i puteve, Slaviš Sandić, te napomenuo da je dio kod Palate predsjednika asfaltiran, a ostatak posla će obavljati u zavisnosti od toga koliko novca budu imali na raspolaganju.

Solarno drvo do zmijanjskog veza

Slaviša Sandić najavljuje sasvim novi izgled takozvanog parkića i šetališta pored Hrama Hrista Spasitelja. Biće zamijenjene klupe, te postavljeno solarno drvo na kojem će građani moći da pune mobilne telefone, tablete i prenosive računare.

– Moguće je i da ćemo u parkiću postaviti česmu sa pitkom vodom i angažovati nekoga da je ukrasi motivima zmijanjskog veza – rekao je Sandić i dodao da će uređenje parkića koštati oko 450.000 KM. Novac je obezbijeđen rebalansom budžeta i ove sedmice trebalo bi da bude raspisana javna nabavka.

(EuroBlic)

Autobusi bez goriva, klima-uređaji ne rade

U gradskom prevozu sve je moguće, pa da i autobus ostane bez goriva i preskoči liniju u vrijeme kada je promet najgušći, oko 16.30 časova kada se većina radnika vraća sa posla. Upravo to se desilo autobusu “Centrala” na liniji 14 B Autobuska stanica – Starčevica – Kočić na Rebrovcu.

Pored toga, svakodnevne su pritužbe građana da se voze u gasnim komorama na točkovima, jer klima-uređaji se ne pale, a prozori se zbog reklamnih folija ne mogu otvarati.

Putnici koji su u petak, kako kažu, bukvalno prokuvali čekajući autobus 14 B kažu da se čudom nisu mogli načuditi kada su čuli razlog zbog kojeg su ostali bez prevoza.

– Kada smo pitali zašto je linija preskočena, rečeno nam je da se na instrument tabli upalila crvena lampica za gorivo i da tada autobus ne može da vozi. Pa zar se i to dešava da usred radnog vremena i kada je najveći špic autobus ostane bez goriva? Pored toga što sam se sa gomilom putnika kuvala još pola sata na stanici, zakasnila sam na sve druge obaveze koje sam imala to poslijepodne. Zaista sam bila ljuta – ispričala je stanovnica Starčevice Silvana Kostantinović.

Navela je da je neshvatljivo da prevoznik koji drži linije u najnaseljenijim dijelovima grada kao što su Starčevica i Borik nije u stanju da ni na svakih pola časa obezbijedi po jedan autobus.

– Brojni autobusi na linijama koje opslužuju manje naseljena područja voze na svakih 15 minuta, a mi autobus imamo na svakih 30. Sada su počeli i da ostaju bez goriva. Dešavalo mi se i da zakasnim na posao jer na pola puta autobus stane zbog kvara, pa prelazim u drugi ili zovem taksi. Ljeti je vožnja gradskim prevozom pakao jer voze bez klima-uređaja, a zimi čim padne snijeg linije izostaju jer su autobusi u kvaru – požalila se Kostantinovićeva.

I Bosa Zeljković, koja se vozi na liniji broj šest “Bočac tursa” koja saobraća od Lauša ka Novoj autobuskoj stanici, nezadovoljna je uslugom prevoza jer autobus kojim putuje nema prozora ni klime.

– Bitno je da su nam povisili cijene mjesečnih karata, a što je usluga nikakva, to nema veze. Jedan od autobusa je sav u šajbama i nema ni malog prozorčića koji bi se mogao otvoriti. Bez klime je vrućina nesnosna, a o zagušljivosti i ustajalim mirisima neću ni da govorim. Na podu iznad točka je ogromna rupa od oštećenja, pa se vozimo kao u filmu “Ko to tamo peva”. To mi i ne smeta jer izuzev šibera tuda jedino cirkuliše vazduh – kazala je Zeljkovićeva.

Prevoznici

Direktorica preduzeća “Bočac turs” Slobodanka Marčeta kratko je prokomentarisala da su optužbe neosnovane. U direkciji preduzeća “Central” nisu htjeli da komentarišu pritužbe građana na njihove usluge prevoza.

(Glas)

Uhapšeni mladići zbog krađa katalizatora iz vozila u Banjaluci i Prnjavoru

Policija je juče uhapsila dvadesettrogodišnjeg M.M. iz Prnjavora i njegovog dvije godine mlađeg sugrađanina N.F, osumnjičene za 18 teških krađa i krađa, počinjenih od februara prošle godine, pa do juče, na području tog grada i Banjaluke. Nastavi čitati Uhapšeni mladići zbog krađa katalizatora iz vozila u Banjaluci i Prnjavoru

Gradske plaže spremne za kupače

Sezona kupanja na Vrbasu i Vrbanji može da počne jer su gradske plaže spremne da dočekaju kupače. U Gradskoj upravi ističu da su plaže pokošene, očišćene od smeća a na onoj kod Zelenog mosta u funkciji su tuševi i NjC kabine, a biće angažovani i spasioci. Nastavi čitati Gradske plaže spremne za kupače

(FOTO) Ovo su najbolje poslastice u Banjaluci

Ljiljana Šipragić je dvadesetpetogodišnja Banjalučanka, autorka lifestyle bloga Lovily.  Svojim čitaocima redovno donosi zanimljive priče iz svijeta muzike, filma, književnosti, te o dešavanjima u gradu i okolini, a ovoga puta pripremila je najslađu priču o Banjaluci, tačnije o banjalučkim slatkišima. U nastavku pročitajte koje su to najbolje poslastice u našem gradu i gdje ih možete probati.

“Isto kao što je bilo potpuno logično da će se u ovom mom kutku pojaviti priča o kafi, ona u kojoj možete saznati sve i svašta zanimljivo i uživati u sjajnim fotkama koje je radio Marko, isto tako je bilo pitanje trenutka kada ću napisati priču o najljepšim slasticama u Banjaluci. Koliko sam velik kafoholičar, toliko i čokoljubac, pa si u skladu sa tim zadah jednostavan (zapravo ispostaviće se i ne baš, s obzirom na pogled na vagu) zadatak – obići brojne restorane i slastičarne po gradu, isprobati slastice – neke koje već jesam, neke koje nikad nisam – i sastaviti listu najboljih.

Ako ste Banjalučanin i niste probali nešto od ovoga – požurite! A ako niste – očekujem da nam dođete u posjetu, dobrovoljno se javljajući da vas odvedem na neku od ovih slastica po vašem izboru.


Upozorenje: Autor ne garantuje da ćete tokom čitanja posegnuti za čokoladom, dvije, možda i tri.


1. Sufle // Mala stanica

Jedno je sigurno: sufle je kralj ove liste! Ako još uvijek niste probali ovo čokoladno savršenstvo, a sigurna sam da ste za njega barem čuli – šta čekate? Ovaj sufle je potpuno drugačiji od svih koje ste do sada jeli. I prvi zalogaj ćete pamtiti zauvijek. Izvana čvrst, a iznutra potpuno tečan, predstavlja dobro poznatu kombinaciju najljepše moguće čokolade – jer kvalitet iste je presudan kod ovakvih slastica – sa mrvicama prepečenog lješnjaka i višnjom-dvije. Uz njega dolazi sladoled od vanilije za koji takođe tvrdim da je jedan od najboljih u gradu, a na toj toplo-hladnoj kombinaciji vaše nepce će dugo biti zahvalno.

Lokacija: Mala Stanica
Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića i Aleja Svetog Save 69
Cijena slatkiša: 7,5 KM
Rezervacija: Nije potrebna, ali poželjna u terminima za večeru
Društvene mreže: Facebook – Instagram


2. Hiljadu listića // Mala stanica

Ako ćemo o omiljenim ljetnim slasticama – to su jagode. A ako ćemo o najboljem mogućem paru jagodama – onda je to krema od vanilije. I to upravo ova koju prave za kolač imene Mille foglie, odnosno Hiljadu listića. Ove dvije stavke na okupu drže savršeni listići napravljeni od lisnatog tijesta, što znači da imamo sve što je potrebno za najljepši mogući kolač. Dovoljno je lagan za tople ljetne dane, a opet dovoljno sladak i za najveće ljubitelje slatkiša. Ako ćete dodatnu preporuku: naručite Moscato d’Asti uz njega. Nema ljepše kombinacije!


Lokacija: Mala Stanica
Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića i Aleja Svetog Save 69
Cijena slatkiša: 6 KM
Rezervacija: Nije potrebna, ali poželjna u terminima za večeru
Društvene mreže: Facebook – Instagram


3. Višnja kocka // Slastičarna Manja

Manja je nadaleko čuvena kada je riječ o kolačima. U njihovu slastičarnu kada uđete, oči vam stanu od silnog slatkog šarenila. Ali uvijek se postavlja isto pitanje – šta naručiti kada je sve, bukvalno sve lijepo. Ja sam tako jednom prilikom probala Višnja kocku i od tada ama baš svaki put naručim isto. Probala sam ja svašta drugo, da se ne lažemo, ali Višnja kocka je bila TAJ kolač. Riječ je o kombinaciji čokoladne i vanilaste kreme, biskvitaste osnove i završnice od višanja koje svojom ugodnom kiselošću balansiraju ostale slatke slojeve. Ako volite višnje – voljećete i ovaj kolač. Iako ih ima malo, u odnosu na ostale dijelove kolača, zaista ga obilježavaju.


Lokacija: Slastičarna Manja
Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića 73
Cijena slatkiša: 3,70 KM
Rezervacija: Nije potrebna
Društvene mreže: FacebookInstagram


4. Zvjezdana // Manja

…a onda se desila Zvjezdana – nova zvijezda Manjine ponude. Naravno da je jedan pogled na površinski sloj višanja značio da ću naručiti upravo ovaj kolač, a nakon prvog zalogaja sam shvatila da nisam pogriješila. On je još slađa i jednostavnija verzija Višnja kocke. Za osnovu ima keks, ali ovaj put čokoladni i skroz suh. Njega prati mliječna krema, izuzetno slatka i vazdušasta, a na istu na kraju dolazi red višanja koje su bolje od svakog “šlaga na torti”. Zato još jedna višnjasta preporuka od mene, za sve vas ljubitelje ovakvih kombinacija.


Lokacija: Slastičarna Manja
Adresa: Kralja Petra I Karađorđevića 73
Cijena slatkiša: 3,70 KM
Rezervacija: Nije potrebna.
Društvene mreže: FacebookInstagram


5. Sladoled // Ciambella

Ovo je najljepši sladoled u gradu. Sigurno mi ne vjerujete, ali samo zato jer ga niste probali i nemate pojma koliko je zapravo dobar dok jedete uvijek iste. Sladoled u Ciambelli je domaći, izuzetno kvalitetan i nudi selekciju ukusa kakvu nećete očekivati ni u snu. Recimo orasi i smokve, koji je moja trenutna opsesija. A čak i ne volim smokve. Ili savršena crna čokolada koju u ovom slučaju uparih sa višnjama. Uostalom, pogledajte samo ovaj moj osmijeh na fotografiji – kad vas sladoled ovoliko usreći onda znate da treba da se nađe na listi. A Ciambella je u blizini parka Mladen Stojanović, tako da je idealna stanica za neku ljetnu predvečernju šetnju po parku.


Lokacija: Ciambella
Adresa: Petra Kočića 109
Cijena slatkiša: 1 KM/kugla
Rezervacija: Nije potrebna
Društvene mreže: FacebookInstagram


6. Vafli // Mixer fabrika ukusa

Recite vi šta god hoćete, ali Mixer i njegovi vafli su jedna od najboljih stvari koja se pojavila u našem gradu u posljednje vrijeme. Jedan pogled na fotografije ispod i biće vam jasno zašto to kažem. Koliko lijepi na oko, toliko i ukusni, ali nemojte se zanijeti pa pomisliti da možete pojesti cijeli ili više od jednog. Možda ako ste baš baš gladni. Inače, za pravljenje ove čuvene belgijske slastice koriste se najkvalitetniji sastojci, uvijek svježi i nikad u malim količinama. Osim toga, na novim kombinacijama ukusa i sastojaka se uvijek radi, pa tako sada na meniju možete pronaći i vafle sa Ledo Grandissimo sladoledom koji izgledaju fantastično. A uskoro se otvara i novi dio, tako da će prošireni i savršeno sređeni ambijent Mixera biti idealna lokacija za ljetno osvježenje i zaslađivanje.


Lokacija: Mixer fabrika ukusa
Adresa: Prvog krajiškog korpusa
Cijena slatkiša: 3 – 6 KM
Rezervacija: Nije potrebna.
Društvene mreže: FacebookInstagram

7. Chocolate Noir // Kod Brke

Čokolada sa čokoladom ukrašena čokoladom. I to najljepšom koju ćete ikada probati. I ne kažem ovo bez razloga, jer iz provjerenih izvora znam da se za ovu veličanstvenu tortu koristi neka veoma skupa italijanska čokolada koje nema kupiti nigdje blizu. A i da ima – opet je sami ne bismo znali spakovati u ovako lijepu slasticu. Ako ste čokoljubac velik kao ja, prvom prilikom otiđite kod Brke i probajte Chocolate Noir. I naručite uz njega vodu ili kiselu – sigurno će vam trebati!


Lokacija: Kod Brke
Adresa: Ulica Srpska 36
Cijena slatkiša: 6 KM
Rezervacija: Nije potrebna
Društvene mreže: Facebook Instagram


8. Čokoladna torta // Philippe

I za kraj – čokoladna torta iz Philippe-a. Jedan od meni nadražih kutaka u gradu, kako dizajnom enterijera tako i jelovnikom i mirom koji nudi je upravo ovaj. Kada kročite u njihov lokal, bilo da je to bašta ljeti ili unutrašnjost zimi, osjećaćete se kao u drugom gradu. A omiljene posjete su one koje uključuju čašu vina i upravo ovu tortu – pravu čokoladnu čaroliju. Nema se tu šta mnogo reći – ovo je sama čokolada u kojoj će uživati apsolutno svi, suštinom ista a opet potpuno drugačija od prethodno spomenute. Uvijek je služena sa dodatkom voćnog preliva koji je pomalo kiselkast i savršen par slatkoći same torte. A s obzirom da odnedavno u ponudi imaju i čokoladni brownie sa dodatkom karamelastog, čokoladnog i voćnog preliva, predlažem da probate i to. Ali najprije pogledajte kako ga služe. I divite se. Ja i te kako jesam, jer to je umjetničko djelo na tanjiru.


Lokacija: Philippe dine&wine
Adresa: Sime Šolaje 1d
Cijena slatkiša: 6 KM
Rezervacija: Nije potrebna.
Društvene mreže: Facebook Instagram


I to je sve – jer više slatkog moj organizam nije moga primiti.

A od danas – dijeta.

Javite šta vam se dopada, ako ste probali nešto. Javite i ako imate neku svoju preporuku za koju možda nisam ni čula.

I ne zaboravite da uživate u svakom zalogaju!

(Lovily.net)

Potvrđeno: Vera Sladojević i CSR Banjaluka kršili zakone u slučaju “Kanada”

Nakon serije tekstova “Euroblica” objavljenih o slučaju “Kanada” Komisija Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS obavila je stručni nadzor u Centru za socijalni rad Banjaluka i potvrdila apsolutno sve propuste u postupku usvojenja brata i sestre Severina i Svjetlane B. o kojima je “EuroBlic” prethodnih mjeseci detaljno pisao.

Nastavi čitati Potvrđeno: Vera Sladojević i CSR Banjaluka kršili zakone u slučaju “Kanada”

Banjalučke vlasti grafički predstavile završene projekte

Banjalučke gradske vlasti potrudile su se da se pohvale projektima koje su realizovali u prethodnom periodu. U tu svrhu napravili su nekoliko infografika gdje su na slikovit način pokušali da prikažu čime su se bavili i šta su postigli.

Nastavi čitati Banjalučke vlasti grafički predstavile završene projekte

Laktaši: Električar poginuo od strujnog udara

Milan Prodanović (68), penzionisani električar iz Laktaša, poginuo je od strujnog udara kada je na šupi svog komšije postavljao trofaznu utičnicu.

Nastavi čitati Laktaši: Električar poginuo od strujnog udara

(FOTO) Glavna nagrada “Dukatfesta” putuje u Poljsku

Ansambl “Krakus” iz Poljske pobjednik je desetog Internacionalnog festivala kulture “Dukatfest”. Odluku o najboljima donio je žiri kojeg su čini predstavnici Indonezije, Portorika, Čilea, Rusije, Slovačke, Poljske, Slovačke i RS, a ček od 600 eura uručila je predstavnica kompanije “Vitinka” Karolina Karalić.

Priznanje za autetntičnost izraza ostalo je u Banjaluci, nagrađen je KUD “Sveti Sava” koji ove godine, isto kao i “Dukatfest” proslavlja deceniju postojanja. Nagradu “Svetom Savi” uručila je pomoćnik ministra za kulturu i ugostiteljstvo Dragana Ristić. Svaki ansamb na svoj način, osvojio je pažnju žirija i publike, ali stilom plesa “Chernozemochka” iz Rusije izdvojila se od ostalih.

Nagradu za najbolji stil ispred komanije “m:tel” uručila je Milica Stojaković.

Publika na tvrđavi Kastel, još jednom je bila ogledalo organizatorima, aplauzima i ovacijama potvrdila jznačaj “Dukatfesta”. Srećni i ponosni bili su učesnici i Poljske.

– Prve večeri kada smo se publici predstavljali pred Hramom Hrista Spasitelja, željeli smo da to učinimo u najboljem svjetlu. Znali smo da će neko od tih ljudi dođi na Kastel da nas gleda. Vjerujemo da smo ostavili dobar utisak. Ne znam zašto, ali bili smo sigurni u pobjedu, to su oni neki momenti koje ne možete objasniti – kazao je Šimon Tomaševski iz Poljske.

Oduševljeni su što se u svoj grad vraćaju sa ovim priznanjem, ističući značaj ovakvih festivala.

– “Dukatfest” je jedan od onih festivala koji vam pokazuje da bez obzira na kilometre koji nas razdvajaju, granice za kulturu i umjetnost ne postoje. Zahvaljući njima mi smo bliži jedni drugima, a to je ono čega nam danas posebno nedostaje, bliskosti – ističe Šimon.

Poslije proglašenja pobjednika, učesnici su nastavili sa pjesmom i plesom, druženju sa gostima.

Svako od njih svojim dolaskom, donio je “Dukatfestu” najljepši rođendanski poklon, dio svoje kulture i tradicije od čijih je boja satkan naš festival.

Pažnju publike privukao je prenos uživo putem zvaničnog Youtube kanala kompanije “Prointer” koja je svim posjetiocima omogućila pristup besplatnom WI-FI- ju.Održavanje jubilarnog “Dukatfesta” podržali su i kabinet predsjednika RS, Vlada RS, Grad Banjaluka. Glavni medijski pokrovitelj svih deset godina je RTRS.

Učesnici su prije nekoliko sati krenuli u Trebinje (Indonezija, Portoriko i Poljska) i Modriču (Rusija i Slovačka) gdje do 21. juna nastavlja proslava decenije postojanja “Dukatfesta”.

“Dan maline” u srijedu u Prijakovcima

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske organizuje u srijedu, 21. juna, u Prijakovcima kod Banjaluke manifestaciju “Dan maline” u okviru koje će učesnici moći da se upoznaju sa organskom proizvodnjom ovog voća.

Resor za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ministarstva u ovoj godini ima dva ogleda u zasadu malina, sorte vilamet i miker, u kojima se malina gaji po metodama organskog đubrenja i zaštite, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Jedan je u Gornjoj Piskavici, površine 0,3 hektara i drugi u Prijakovcima, od 0,6 hektara. Proizvođači još nemaju sertifikat, ali je postupak u toku.

Cilj ogleda je da se uvide svi aspekti u organskoj proizvodnji, kako pozitivni, tako i negativni, kako bi savjetodavci Resora bili u mogućnosti da daju pouzdane i pravovremene savjete, u vezi sa organskom proizvodnjom malina.

“Dan maline” biće održan na domaćinstvu Zorice Lakić u Prijakovcima, sa početkom u 11.00 časova.

Okupljanje učesnika je od 10.30 do 11.00 časova, a potom slijedi obilazak i predstavljanje ogleda i načina đubrenja i zaštite.

(Srna)

Banjalučanin donio srebro sa Svjetskog prvenstva u masažama!

Na Svjetsko prvenstvo u masažama u Kopenhagenu, Miroslav Škorić iz Banjaluke osvojio je srebrnu medalju. Tako se ovaj Banjalučanin sa pozivnicom, odnosno “wajld kartom” našao na kraju takmičenja u društvu najboljih.

Takmičenje je održano u organizaciji svjetske maserske asocijacije. Učestvovalo je preko 80 masera iz 30 zemalja svijeta.

“Prvi dan je bila preliminarna runda nakon koje su svi takmičari imali obavezno testiranje iz oblasti anatomije, fiziologije,patologije i istorije masaže. Drugi dan sam radio drugu preliminarnu rundu nakon koje su se sudije povukle i u 15 sati saopstile iimena masera koji su izborili veliko finale, 8 najboljih na svjetskom prvenstvu. Među pročitanim imenima, drugo je bilo moje,”  ispričao je Miroslav.

Na prvom svjetskom prvenstvu u masažama takmičilo se u 5 kategorija , Švedska masaža, Azijske masaže, Wellness masaže, Slobodni stil I Masaža u stolici. Sudije su bile iz 7 zemalja svijeta , Belgije , Mađarske , Maroka, Engleske, Njemačke,  Danska i SAD-a.

“Ja sam plasiran u 8 najboljih u finalu, a u kategoriji Švedske masaže sam osvojio srebrenu medalju. Svedska masaža je klasična opuštajuća masaža koju je osmislio doktor Par Henrik Ling u 19. vijeku kao poseban oblik terapije za različite povrede mišića, a masaža sa kojom sam se predstavio u Kopenhagenu predstavlja moj pristup kombinaciji osnovne Švedske masaže i klasične masaže sa integrisanim elemenatima slobodnog stila”, izjavio je Miroslav Škorić.

(Blmojgrad)

Banjaluka: Udes kod zgrade Vlade RS

Jutros oko 7.30 časova ispred zgrade Vlade u Banjaluci dogodila se saobraćajna nesreća, a prema prvim informacijama ima povrijeđenih zbog kojih je intervenisala hitna pomoć, ali za sada nema informacija o težini njihovih povreda. Nastavi čitati Banjaluka: Udes kod zgrade Vlade RS