ISKUSTVA: Dok mnogi odlaze, one su se nakon školovanja u inostranstvu vratile u Banjaluku

Dok stotine hiljada ljudi zauvijek napuštaju BiH u potrazi za boljim životom, ima i onih koji se vraćaju, i to sa prestižnim diplomama i velikim znanjem stečenim u svijetu. Procjenjuje se da samo u Banjaluci ima oko 200 akademaca povratnika iz 18 zemalja, koji su na školovanju ili usavršavanju u inostranstvu proveli od dvije do 12 godina.

Istina, ove brojke su skromne u odnosu na armiju onih koji napuštaju zemlju. Prema procjenama Unije za održivi povratak BiH, od 2013. BiH je napustilo više od 200.000 ljudi. Kako pokazuju ankete, stanovništvo ne odlazi samo zbog siromaštva, nezaposlenosti i malih plata, nego i zbog nesigurnosti, političke nestabilnosti i neuređenosti društva.

S tim problemima bore se i visokoobrazovani povratnici, ali su mnogi od njih odlučili da, koristeći iskustva iz inostranstva, sami sebi stvore uslove za rad i napredak. Na Studijskom programu hemija Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci, gdje je angažovano nekoliko akademaca povratnika, dobro znaju kako se to radi.

Novac

Svjesni da novca za istraživanja nema, dok se za njega sami ne izbore, oni sarađuju sa privredom i učestvuju u međunarodnim projektima, zarađujući tako novac ne samo za sebe, nego i za za opremanje laboratorija. Na taj način i studentima pokazuju da se sve može kad se hoće.

Naime, već više od decenije istraživački timovi i univerziteti iz BiH imaju pravo da apliciraju za sredstva za naučna istraživanja i umrežavanja u Evropskoj uniji, što je velika prilika za akademce povratnike, koji u pravilu govore nekoliko stranih jezika. Naravno, konkurencija je žestoka. Da bi se ušlo u tu trku sa izgledima na uspjeh, treba imati kreativnu ideju i znati je vješto upakovati i prezentovati.

Potencijal

Dr Suzana Gotovac Atalagić, docentkinja na banjalučkom PMF-u, vratila u RS prije 13 godina, nakon magistarskih i doktorskih studija u Japanu. Jedna je od neformalnih liderki pokreta za povratak akademaca. Vjeruje da su povratnici s diplomama svjetskih univerziteta, kao i mladi ljudi, koji su trenutno u inostranstvu na školovanju, najveća vrijednost koju imaju Republika Srpska i BiH i najveći potencijal za napredak društva.

S jednakom pažnjom profesorka Suzana se odnosi i prema studentima.

– Majčinski sam nastrojena prema studentima sa kojima radim i veoma posvećena i u privatnom i u profesionalnom svijetu borbi protiv odlaska mladih. Zalažem se za to da im ponudimo besplatne kurseve stranih jezika i obuke za pisanje projekata, kako bi im to bio dobar alat, ne za trajni odlazak iz zemlje, nego za ostanak ovdje, ali na način da budu povezani s cijelim svijetom – zaključuje dr Suzana Gotovac Atalgić.

“Diploma bez znanja ne vrijedi ništa”

Među akademcima povratnicima je i dr Dijana Jelić, vanredna profesorka fizičke hemije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, koja se kao Fulbrajtova stipendistkinja usavršavala na Univerzitetu Alabama u Birmingemu u SAD, kroz rad na istraživačkim projektima.

Radila je sa opremom kakvu na Balkanu ima samo Univerzitet u Beogradu, kao i sa vodećim svjetskim naučnicima, te za kratko vrijeme objavila dva originalna rada u jednom od najprestižnijih svjetskih naučnih časopisa.

– U SAD sam stekla fantastično iskustvo. U užoj oblasti kojom se bavim, a to je primjena fizičke hemije u farmaciji, nigdje na svijetu nema boljeg tima stručnjaka i boljih uslova za rad. Radila sam, na primjer s profesorom koga sam nekoliko puta citirala u svom doktoratu. Drago mi je što sam otišla, ali mi je drago i što sam se vratila. Lijepo je živjeti i raditi u svojoj zemlji, a biti povezan sa svijetom – zaključuje dr Dijana Jelić.

I ona tvrdi da su pametni, obrazovani, energični ljudi naš najveći kapital, ali da ima problema koji se moraju riješiti, kako bi takvi ljudi dobili šansu.

– Glavni problem je neuređen sistem, ali upravo ljudi koji imaju znanje i međunarodno iskustvo mogu taj sistem urediti, samo ako im se pruži prilika. Imamo i pogrešan sistem vrijednosti. Na žalost, mnogim mladim ljudima je danas bitno samo da dobiju diplomu, na bilo koji način, a to je pogrešno. Diploma bez znanja ne vrijedi ništa. Jedino znanje otvara sva vrata, svuda u svijetu, bez obzira na to iz kojeg grada ili sa kog univerziteta dolazite – kaže dr Dijana Jelić.

(Srpskainfo)