Njemačka, Francuska i tri zemlje Beneluksa traže ukidanje prava veta za buduće članice EU
U zajedničkom dokumentu Njemačke, Francuske, Holandije, Belgije i Luksemburga navodi se da bi Evropska unija trebala razmotriti mogućnost privremenog ograničavanja glasačkih prava budućih novih članica te uspostaviti dodatne mehanizme zaštite vladavine prava.
Dok se Crna Gora nada ulasku u EU 2028. godine, a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje ostvariti napredak u svojim pristupnim pregovorima, među evropskim vladama vode se rasprave o tome da li bi pravila za nove članice trebalo mijenjati.
Pojedine prijestonice sada zagovaraju uvođenje snažnijih zaštitnih mehanizama za buduće članice, dijelom zbog, kako se navodi, “iskustva EU s nazadovanjem demokratskih standarda u Mađarskoj tokom mandata bivšeg premijera Viktora Orbana”.
U dokumentu se navode moguće opcije koje bi mogle biti ugrađene u buduće pristupne ugovore, uključujući novi mehanizam nadzora i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila poduzimanje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u oblastima poput demokratije i slobode medija.
“EU bi trebala provesti temeljnu raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja glasačkih prava novih država članica, posebno u dijelovima pravne tekovine EU u kojima je potrebna jednoglasnost”, navodi se u dokumentu pet zemalja.
Kao primjeri navedena su pitanja proširenja, spoljne politike i odluka o budžetu Evropske unije, za koje je trenutno potrebna saglasnost svih država članica.
Ideju o posmatračkom statusu u Evropskoj uniji je Crna Gora već odbila, dok je albanski premijer Edi Rama saglasan s ovim njemačkim planom. I Ukrajina je takođe reagovala burno na njemački prijedlog o članicama posmatračima, iako je prvobitno taj prijedlog upućen samo zemljama Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, prenose mediji.
Reakcije u regionu
Evropa ne prestaje da sa novim uslovima iznenađuje zemlje koje čekaju članstvo u Evropsku uniju. BiH je na to navikla. Kažu da ne možemo biti dio evropske porodice dok se ne zatvori OHR, a upravo su oni najglasniji u ostanku i opstanku kancelarije visokog predstavnika. Tako će zemlje Zapadnog Balkana, prema svemu sudeći, još dugo biti zaglavljene u čekaonici Evorpske unije. Njemački plan, koji je podržala i Francuska, predstavljen na samitu u Tivtu, obeshrabrio je i najveće “evroljupce”. Јer sve što im Evorpa nudi jeste ograničen pristup jedinstvenom tržištu, bez prava glasa. U takvoj evropskoj čekaonici zaglavilo bi se 11 zemalja, među kojima i BiH. Šta to u praksi znači!?
Već trinaest godina Evropska unija nije primila nijednu državu u svoju porodicu. Tako će, po svemu sudeći, biti još dugo. Јasno je to iz njemačko-francuskoj prijedloga koji bi umjesto da olaška proces integracija Zapadnog Balkana, za BiH mogao da znači potpuno suprotno. Određene koristi da, ali članstvo ne. Postoji u svemu ono što je za Republiku Srpsku prihvatljivo, a to je ekonomska saradnja. Ali, više je onoga što je, prema ovom planu, neprihvatljivo na evropskom putu.
– Postupna integracija ne smije značiti da Republika Srpska i BiH preuzimaju obveze kao da su članice EU a da pri trom nemaju glasa u odlučvianju. Јoš manje to smije biti izgovor za unitarizaciju BiH ili za nametanje spoljno političkih stavova koji nisu rezulatat unutrašnjeg dogovora – rekao je Siniša Pepić, stručnjak za ekonomsku diplomatiju.
Nakon samita u Tivtu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić bio je optimističan. Podržao je prijedlog koji su iznijeli Emanuel Makron i Fridrih Merc, jer će, kako je rekao, promijeniti ritam i energiju pristupanja EU. Ipak, u toj energiji, ne treba zaboraviti na uslove koje Brisel stavlja pred Srbiju. A jedan od njih je uvođenje sankcija Rusiji.
– Danas se, kada su evrointegracije Srbije u pitanju, sve više priča o uslovljavanjima i promeni kriterijuma, a ne o uslovima za ulazak. Za Srbiju postoje posebni uslovi. Mi imamo problem koji se zove percipiranje teritorijalnog integriteta. Riječ je o našoj južnoj pokrajini, Kosovu i Metohiji – istakla je Marina Raguš, potpredsjednik Skupštine Srbije.
Kada je riječ o Crnoj Gori, prema priznanju samog Brisela, na vratima je Evropske unije. Zato ne čudi što je ova država odbila njemačko-francuski non pejper, jer bi za njih značio korak unazad. I dok zvanična Podgorica želi što prije u Uniju, evroskeptici od toga ne očekuju ništa.
– Crna Gora je trenutno u nekoj potpunoj ekspanziji EU integracija u kojoj se taj projekat prihvata bez ikakve provjere, bez ikakve kritike, već se smatra kao nekom obećanom zemljom – naglasio je Ivan Milošević, iz Udruženja novinara Crne Gore.
Albanija je, sa druge strane, javno prihvatila i podržala plan navodeći da je to ispunjenje njihovih interesa. Јer ekonomska integracija, za njih ima veću težinu od glasa u Evropskoj uniji, prenosi RTRS.
Novaković Bursać: Dok Stanivuković priča o evropskom putu, Banjalučani lome noge
Njemačka, Francuska i tri zemlje Beneluksa traže ukidanje prava veta za buduće članice EU
