Apsurd: Vožnju uče na simulatoru u srednjoškolskom podrumu
Djeca u školi steknu zvanje profesionalnog vozača, a kad dobiju diplomu, iz svog džepa moraju da plate obuku za dobijanje vozačke dozvole.
Već mjesecima javnost bruji o tome kako cijeloj BiH nedostaje vozača, jer je većina otišla u inostranstvo trbuhom za kruhom, a 25 srednjoškolaca za koji dan će izaći iz banjalučke Tehničke škole sa diplomom vozača, ali nespremni da sjednu za volan i rade svoj posao.
Ova djeca su, kako kažu u školi, stekla zavidno teoretsko znanje o vozilima i bezbjednosti u saobraćaju, ali su časove vožnje imali – u podrumu. Simulator koji je najprije predstavljao kamion, „pretvoren“ je u repliku putničkog vozila, pa djeca sjede u stolici, pritišću gas i kočnicu, te upravljaju volanom, a saobraćajnu gužvu prate na monitoru ispred sebe.
Mladići kažu da su se u ovu školu upisali, jer im se sviđa da budu vozači, ali su svjesni da je njihovo znanje nepotpuno.
– Naši drugari koji su završili bilo koju drugu srednju školu, poslije mature odmah mogu početi da rade. Za nas tek počinje učenje u autoškolama da bismo stekli vozačku dozvolu, a o praksi i rutini da i ne govorim, ili dodatnom trošku za roditelje – kaže jedan od učenika.
Srednjoškolci koji se redovno školuju za vozača motornih vozila vozački ispit mogu da polažu i prije punoljetstva, a prvi izlazak na polaganje im je besplatan. Međutim, svi se slažu da je apsurdno da u srednjoj školi nemaju ni jednog praktičnog časa, pa u autoškolu dođu sa tremom kao i svaki drugi početnik.
– Nema vozača za katedrom, nego se vozač postaje sa pređenim kilometrima. Takvo obrazovanje je propalo obrazovanje i djeci se što prije mora obezbijediti način da odmah stiču praktično znanje. Ranije je bilo pregovora da srednjoškolci praksu obavljaju u auto-školama, ali po tom pitanju još ništa nije urađeno – izjavio je predsednik Udruženja autoškola Zdravko Ivić.
Pomoćnica direktorice Tehničke škole, Slavojka Lazić, kaže da škole rade po programima koje im usvajaju drugi, koji odlučuju i o praktičnoj nastavi. Dodaje da njihovi profesori imaju potrebne licence, te bi djeci mogli da drže i praktične časove vožnje i nastojaće da im to i omoguće.
– Nadležnom ministarstvu ćemo predložiti da nam nabave automobil za obuku, kako bi naši profesori tokom školovanja mogli da uče djecu kako da voze, kao što je to riješeno u Zemunu – rekla je Lazić.
U Ministarstvu prosvjete i kulture RS ističu da oni utvrđuju nastavni plan i program za zanimanje vozač, a na prijedlog Republičkog pedagoškog zavoda. Direktor škole planira, organizuje i odgovara za ostvarenje nastavnog plana i programa. Takođe, samo Srednjoškolski centar u Rudom ima odobrenje da izvodi praktičnu nastavu za vozače, dok srednjoškolci u Banjluci, Bijeljini i Novom Gradu uče samo teoriju.
– Ministarstvo prosvjete i kulture nije dobilo nikakvu inicijativu u vezi sa izmjenama u pogledu školovanja vozača motornih vozila – kažu su u ovoj instituciji.
Zakopati ratne sjekire
Problem vozača bez prakse i potrebnih licenci prepoznali su i u Privrednoj komori RS, te su pokrenuli pregovore kako bi se ubrzalo osposobljavanje profesionalaca. Sekretar Sektora saobraćaja i veza, Dragoslav Mihajlović, kaže da postoji inicijativa da se pokuša prevazići neprijateljstvo između srednjih škola i autoškola, kako bi ponovo sklopili ugovore o saradnji i obuci srednjoškolaca, kakve su nekada imali. U prevozničkim preduzećima trenutni situaciju slikovito opisuju rečenicom da je lakše naći hirurga i zaposliti ga da vozi kamion, nego profesionalnog vozača.
(EuroBlic)
U “Delta planetu” se slučajno aktivirao alarm, građani uspaničili, ipak nije bilo požara
