Dejan Stanković, borac protiv patološkog kockanja: Kockarska zavisnost opasnija od heroinske

Kocka je bolest zavisnosti koja može biti opasnija od droge, a jedini način borbe sa ovom pošasti je podizanje svijesti o tome koliko mogu da budu strašne njene zamke, tvrdi bivši kockar i prvi čovjek novosadskog centra za edukaciju i odvikavanje od kocke “Herc tajm” Dejan Stanković.

Ovaj borac protiv patološkog kockanja objašnjava da je Svjetska zdravstvena organizacija strast prema igrama na sreću okarakterisala kao poremećaj sa svim simptomima zavisnosti. On ističe da najnovija istraživanja pokazuju da je zavisnost od kockanja jača od heroinske. Razlog, dodaje Stanković, leži u činjenici da se kod kockara ne vide fizičke promjene i što za razliku od heroinske zavisnosti ne postoji lijek koji bi doprinio lakšem prestanku.

– Mišljenje da je kocka porok ili bezobrazluk je apsolutno pogrešno, jer je to vrlo opasna igra u kojoj stepen stručnosti, obrazovanja i društvene pozicije ne određuju predispoziciju za stvaranje patologije. Tako kockara ima i među rudarima, lekarima, sportistima, studentima, profesorima – kaže Stanković i dodaje da inteligentnije osobe lakše ulaze u kockarsku patologiju.

On ističe da su kockarske igre sve rasprostranjenije u svijetu, pa i u RS, jer su sve dostupnije mlađoj populaciji.

– U “Herc” se gotovo svakodnevno javljaju ljudi iz Banjaluke i cele Republike Srpske vapeći da rešimo njihov problem sa kockanjem. Najmlađa osoba iz RS koja nam se javila imala je svega 17 godina – ističe Stanković.

Posljedice patološkog kockanja su bolne, jer je mahom riječ o ekonomskom, psihičkom, a nerijetko i fizičkom propadanju, što često dovodi do raspada porodica.

– Zbog povećane depresivnosti i anksioznosti kockari često imaju i suicidne misli koje ponekad dovode do samoubistva – pojašnjava Stanković.

On navodi da je potrebno da neko u potpunosti razumije model razmišljanja kockara da bi mogao da mu pomogne.

– Posebno greše roditelji, jer uporno rešavaju posledice i vraćaju dugove, a zanemaruju uzrok – kaže Stanković.

On navodi da je šteta po državu u odnosu na korist pet puta veća s obzirom na to da je korist trenutna, a šteta dolazi kao “odgođeno plaćanje”.

– Objekti u kojima se organizuju igre na sreću zapošljavaju znatan broj ljudi. Međutim, produkt tog posla je stvaranje patoloških kockara, zbog čega bi država morala da ima poseban fond za prevenciju i lečenje – kazao je on.

Stanković navodi da je tokom svoje kockarske “karijere” imao osjećaj nemoći da izađe iz tog lavirinta, što je opisao i u romanu “Ulog”.

– Kockanje je kao živo blato. Što se više pomeraš, sve brže i dublje toneš i zato ne traži sreću u ma kom dobitku, jer sreća se ne može dobiti, može se samo izgubiti – poručuje Stanković, koji je objavio i roman “Zbogom kockanje”, ali i edukativni priručnik “Patološko kockanje – uzroci i posledice”, kao prvu knjigu u regionu, gdje se na praktičan način obrađuje problem patološkog kockanja.

Film “Ulog”

Dejan Stanković ističe da u njegovom “Herc tajm” centru za edukaciju i odvikavanje od kockanja radi tim psihologa na jačanju zdravih potencijala kod kockara.

– Pored tri objavljene knjige koje se bave problemom kockanja snimili smo i dokumentarno-igrani film “Ulog” s ciljem prepoznavanja problema i pravovremene reakcije u vidu lečenja i edukacije koji se može besplatno gledati na “Jutjubu” i koji za sada ima mnogo pregleda iz RS – ističe Stanković.

Test o zavisnosti od kocke

– Da li ste ikada zanemarili školu ili posao zbog kockanja?

– Da li je kockanje unesrećilo vaš porodični život?

– Da li je kockanje uticalo na vaš ugled u društvu?

– Da li ste se ikada kockali da biste došli do novca kojim ćete vratiti dugove?

– Da li ste ikada osjetili kajanje poslije kockanja?

– Da li je kockanje izazvalo smanjenje vaše ambicioznosti ili efikasnosti?

– Poslije gubitka na kocki, da li ste imali osjećaj da morate da se što prije vratite u igru da biste povratili novac?

– Poslije uspjeha u kockanju da li ste imali potrebu da se vratite i zaradite još više?

– Da li ste se često kockali do posljednje marke?

– Da li ste ikada pozajmili novac da biste mogli da se kockate?

– Da li ste ikada nešto prodali da bi ste imali para da se kockate?

– Da li ste trošili novac na kockanje koji je bio predviđen za svakodnevne troškove?

– Da li je kockanje smanjilo vašu brigu o sebi ili vašoj porodici?

– Da li ste se vremenski duže kockali nego što ste planirali?

– Da li ste izvršili kriminalni ili ilegalni akt da biste finansirali svoje kockanje?

– Da li je kockanje bijeg ili put od briga i problema?

– Da li je kockanje uticalo na vaš san?

– Da li su svađe, razočarenje ili frustracije uticale na vašu jaku želju za kockanjem?

– Da li ste imali potrebu da neki lijep događaj proslavite tako što ćete se kockati?

– Da li ste razmišljali o samoubistvu kao izlazu iz problema?

*Više od sedam potvrdnih odgovora ukazuje na problem sa kockanjem

(Glas)