Vidoviti Dali u trci za predsjednika: 16 kandidata traži mjesto u Palati

Centralnoj izbornoj komisiji je stiglo 16 prijava nezavisnih kandidata za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske. Pored onih koje će kandidovati političke stranke poput SNSD-a, PDP-a i vjerovatno SDA neki od javnosti poznatijih kandidata su Ćamil Duraković i Ivan Begić koji će se boriti za funkcije potpredsjednika RS kao predstavnici Bošnjaka i Hrvata.

Ono što je zanimljivo jeste da su se na listi našla i još neka poznata imena, ali samo na prvi pogled. Jer, u trku za predsjednika RS kao nezavinsi kandidat će i Miroslav Ilić. Ipak, nije riječ o poznatom pjevaču, već o nekom drugom, javnosti nepoznatom Iliću.

Pored njega, još jedno poznato ime se može pronaći na ovoj listi nezavinsih kandidata. To je Cvijetin Milivojević. Naravno, opet se radi o “slučajnosti” da se ime kandidata podudara sa imenom poznatog političkog analitičara iz Beograda.

Inače, na listi nezavisnih kandidata se našlo i ime poznatog vidovnjaka Duška Đurđevića poznatijeg kao vidoviti Dali.

Inače, za kandidaturu za predsjednika RS potrebno prikupiti 5.000 potpisa građana, te uplatiti 9.000 KM. Tako da je još zanimljiviji motiv ovih ljudi od kojih većina na kraju neće osvojiti ni stotinu glasova da potroše toliki novac.

Politički analitičar Velizar Antić kaže da u izbornom sistemu kakav je naš, gdje se u prvom krugu bira kandidat za funkciju Predsjednika RS i člana Predsjedništva iz RS favorizuju se velike političke partije, odnosno favorizuju se dva kandidata koja imaju najviše šanse da pobjede u prvom krugu.

Kako kaže, takvi izborni sistemi vode formiranju ili dvopartijskog sistema ili formiranju dvije koalicije koje kandiduju svoje kandidate na izborima. U takvom sistemu svi kandidati koji ne obezbjede podršku velikih partija nemaju apsolutno nikakve šanse da pobjede.

Međutim, on konstatuje da i pored svega ovoga na svim izborima koji su bili do sada imali smo određeni broj i ovih kandidata.

“Oni su na izborima dobijali jako mali broj glasova. Oprvadano možemo postaviti pitanje koji su motivi da se ljudi kandiduju a znaju da nemaju nikakvu šansu da pobede”, kaže Antić za BUKU.

A motivi prema njegovom mišljenju mogu biti razni.

“Od ličnih motiva gde ovi kandidati možda žele sopstvenu promociju kao nekoga ko će barem u tom trenutku da bude vidljiviji u javnosti. Takođe, motivi mogu biti i takvi da su ovi kandidati podržani od strane bilo vlasti ili opozicije kao neko ko će određeni broj glasova da preuzme bilo jednima ili drugima. Pa tako imamo situaciju da se kandiduju ljudi koji namerno nastupaju kao da su opozicija i kritikuju poteze vlasti i dolaze do određenog broja glasova koji bi u velikom procentu otišli opozicionom kandidatu a ovako će biti bačeni glasovi jer kandidat za koga su glasali nema nikakvu šansu da pobedi”, tvrdi Antić.

On naglašava i još jednu bitnu stvar.

“Naime, mi smo siromašno društvo i suma od 9.000 KM za ovu kandidaturu nije ni malo beznačajna, kao i 5.000 potpisa za kandidaturu. Niti ovaj novac, a ni ovoliki broj potpisa ne može da skupi neko ko je zaista nezavistan i ko nema podršku neke veće političke organizacije. Dakle, postoji velika verovatnoća da se sa potpisima muljalo i da nisu prikupljeni na valjan način i da je bez veće političke organizacije nezavisni pojedinac ne bi mogao da ih skupi. To i jeste ključno pitanje i možda najznačajniji odgovor da postoje veće političke organizacije kojima kandidature većeg broja nezavisnih kandidata odgovaraju jer će odvući jedan broj glasova, ali ne treba zanemariti ni broj posmatrača u biračkim odborima. Naime, svaki politički subjekat samom kandidaturom dobija određeni broj članova u biračkim odborima. Mislim da je takođe jedan od motiva za veliki broj nezavisnih kandidata upravo u dobijanju određenog broja posmatrača u biračkim odborima koje oni posle na razne načine ustupe velikim političkim partijama”, kaže naš sagovornik.