Vijesti 20.10.2021.

Ingrid Mekdonald: Brža vakcinacija vraća i život i ekonomiju

ČITANJE: 6 minuta

Što prije svi budu vakcinisani, prije će se ekonomija i život vratiti u normalnost, ističe Ingrid Mekdonald, rezidentna koordinatorka UN-a u BiH.

U intervjuu za “Nezavisne novine” ona ocjenjuje da je zabrinjavajuće ono što vidimo u nekim zemljama, poput BiH, gdje bi hiljade doza vakcina mogle potencijalno propasti jer ljudi i dalje promišljaju o vakcinaciji uprkos dobro dokumentovanim, naučnim dokazima da su vakcine protiv kovida-19 sigurne i da spasavaju živote.

Koje su glavne aktivnosti UN-a u BiH koje biste htjeli istaknuti festivalom #ZAmisliPromijeni?

MEKDONALD: Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini sačinjava 17 agencija, fondova i programa UN-a koji rade na podršci uključivijem, pravednijem, zelenijem, prosperitetnijem i održivijem razvoju u cijeloj zemlji, a istovremeno rade na osiguravanju da oni ljudi koji su najugroženiji ili marginalizirani ne budu zapostavljeni niti zaboravljeni. Tehničkom podrškom, konkretnim programima i angažmanom na javnim politikama, Ujedinjene nacije izravno sarađuju s inovatorima, poduzetnicima, donositeljima promjena, aktivistima i svakodnevnim ljudima koji žele pozitivno pridonijeti razvoju svojih zajednica i zemlje.

Zato ovog UN dana, 23. oktobra, želimo proslaviti ove impresivne tvorce promjena. Od ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena; kvalitetnog obrazovanja; poduzetništva i pokretanja mladih; akcija protiv klimatskih promjena, zaštite okoliša; zdravog starenja; proizvodnje hrane i razvoja poljoprivrede, ovaj festival će istaknuti kako ljudi u Bosni i Hercegovini zamišljaju promjene i ostvaruju ih. Ovim putem želim pozvati sve da 23. oktobra dođu u Zemaljski muzej u Sarajevu i upoznaju se s ovim pokretačima promjena. Nadamo se da mogu biti inspiracija svima.

Kako biste rekli da napreduje globalna inicijativa usmjerena na održivi razvoj, Agenda 2030?

MEKDONALD: Agenda 2030 globalna je agenda koju su usvojile države članice Ujedinjenih nacija 2015. godine, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Sadrži 17 ciljeva održivog razvoja koje cijeli svijet nastoji postići do 2030. Ciljevi održivog razvoja pokrivaju nevjerovatno važna područja kao što su poboljšanje zdravstvene zaštite, kvalitetno obrazovanje, zaštita okoliša, dobro upravljanje, ekonomski prosperitet i još mnogo toga.

Ova globalna agenda ambiciozna je, ali nevjerovatno važna s obzirom na mnoge izazove s kojima se suočavamo u cijelom svijetu od klimatske krize do pandemije. U ovom smo trenutku vrlo zabrinuti što pandemija kovid-19 prijeti da preokrene neke od teško stečenih ciljeva koje smo ostvarili od 2015.

Kovid-19 je razotkrio neke od najvećih razlika i nejednakosti u našim društvima, posebno za žene i djecu, ali nam je također pružio jedinstvenu generacijsku priliku da iskoristimo oporavak za bolju izgradnju koristeći ciljeve održivog razvoja kao okvir za inkluzivniju, prosperitetniju, zeleniju i pošteniju budućnost.

Važno je naglasiti da je Okvir održivog razvoja u Bosni i Hercegovini nedavno finaliziran. On je vodič za ubrzanje održivog razvoja u cijeloj zemlji. Tokom posljednje tri godine vidjeli smo izravno i inkluzivno uključivanje i konsultacije s ključnim partnerima iz javnog i privatnog sektora, akademske zajednice i civilnog društva u razvoju Okvira za održivi razvoj.

Okvir je usklađen s prioritetima za pristupanje EU i postavlja opšte smjerove razvoja. Usvojili su ga Brčko distrikt, dvije entitetske vlade i Savjet ministara u aprilu ove godine. Tu je i novoosnovano Vijeće za održivi razvoj, kao međuinstitucionalna grupa koju čine članovi s različitih razina vlasti. Podržali smo i nastavićemo podržavati Vijeće za održivi razvoj i upotrebu Okvira.

U Bosni i Hercegovini koristimo svoje mandate kojima okupljamo sve partnere, i normativne, tehničke i programske mandate, i stručnost u podršci ubrzanju postizanja ciljeva održivog razvoja. Također ulažemo u proširenje partnerstva u važnim područjima poput javnog financiranja i podizanja svijesti javnosti, posebno s privatnim sektorom i civilnim društvom.

Na koji način sarađujete s drugim institucijama i agencijama u BiH?

MEKDONALD: Bosna i Hercegovina je država članica Ujedinjenih nacija i u okviru toga imamo snažna partnerstva sa svim razinama vlasti i kroz ključna područja ljudskih prava, održivog razvoja, mira i sigurnosti. Kao UN vidjeli smo koliko se brzo i učinkovito mogu raditi razne akcije kada svi rade zajedno, što je istaknuto u ranijem primjeru rada na Ciljevima održivog razvoja.

Razvoj Okvira održivog razvoja je bio veliki poduhvat i odražava godine rada koje su različiti dijelovi vlasti uložili u jedan dokument koji je vodilja za budući razvoj. Još jedan dobar primjer je podnošenje ažuriranih utvrđenih doprinosa (NDCs) Bosne i Hercegovine Sekretarijatu UN-a za klimatske promjene. Ovo je značajna prekretnica za Bosnu i Hercegovinu prema obećanjima Pariskog sporazuma.

NDC su obveze koje su zemlje preuzele za smanjenje emisije stakleničkih plinova i u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama. Ažurirani NDC pokazuju značajno povećanje ambicija i dobrodošao su korak na putu do COP26 konferencije, koja se održava idući mjesec.

Sveukupno, naša saradnja je vođena novim petogodišnjim Sporazumom o saradnji potpisanim u maju ove godine s Vijećem ministara BiH. To je naš glavni planski dokument koji UN razvijaju i dogovaraju sa vladama u više od 130 zemalja i teritorija.

Za Bosnu i Hercegovinu je uključivao širok i inkluzivan proces savjetovanja sa svim razinama vlasti, privatnim sektorom, civilnim društvom i međunarodnom zajednicom. Potpisivanjem su se Ujedinjene nacije i Bosna i Hercegovina zajednički dogovorili da će raditi na četiri strateška prioritetna područja koja obuhvataju:

-Prosperitet – održivi, inkluzivni rast
-Kvalitet, dostupnost i inkluziju – u obrazovanju, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti
-Okrenutost ka ljudima – u upravljanju i vladavini prava
-Uključenost zajednica i ljudi za mir – društvena kohezija.

Kako je vaša kancelarija uključena u distribuciju vakcina?

MEKDONALD:  Ujedinjene nacije podržavaju vlade širom svijeta i u Bosni i Hercegovini u svim dimenzijama odgovora i oporavka na kovid-19, uključujući i vakcine. Tokom prošle godine naši su se timovi fokusirali na pružanje podrške trenutnom odgovoru opsežnom nabavkom lične zaštitne opreme, medicinskog materijala i testova, kao i pružanjem tehničkih smjernica, stručne podrške i mobiliziranjem podrške za posebno osjetljive skupine koje su pod nesrazmjernim utjecajem pandemije.

U Bosni i Hercegovini i na globalnoj razini, UN je podržao distribuciju vakcina pružanjem stručnih savjeta, tehničkom podrškom i opremom. Slično, podrška je pružena kroz inicijativu COVAX, koja je uspostavljena na globalnoj razini s namjerom da se svim ljudima osigura ravnopravniji pristup vakcinama, bez obzira na to gdje žive ili koji imaju prihod.

Nažalost, vidjeli smo da nejednakost ostaje veliki izazov, s malim brojem bogatijih zemalja koje imaju veću količinu vakcina, dok se mnoge druge zemlje bore za pristup čak i malim količinama. Ono što također zabrinjava jeste suprotni rizik koji vidimo u nekim zemljama, poput Bosne i Hercegovine, gdje bi hiljade doza vakcina mogle potencijalno propasti jer ljudi i dalje promišljaju o vakcinaciji unatoč dobro dokumentiranim, naučnim dokazima da su vakcine protiv kovida-19 sigurne i da spasavaju živote.

Ono što znamo je da je kod ljudi koji su vakcinisani mnogo manje vjerovatno da će oboljeti od teške bolesti zbog kovida-19, završiti u bolnici ili umrijeti. Također znamo da što je duže potrebno da se stanovništvo vakciniše, to je veći rizik da će virus mutirati s potencijalno razornim dugoročnim posljedicama. I što prije svi budu vakcinisani, prije će se ekonomija i život vratiti u normalnost. Mislim da je to nešto što svi moraju poželjeti nakon 18 mjeseci ove pandemije. Stoga ohrabrujem sve u Bosni i Hercegovini da se vakcinišu, a ako imate pitanja o vakcinama, posjetite veb-stranice  Svjetske zdravstvene organizacije.

(E.M)