Magazin 21.02.2019.

“JEZIKOLOVAC” Udruženje lektora RS dijeli priručnik jezičkih pravila za djecu

ČITANJE: 2 minute

U želji da se jezik, a naročito njegove „najomraženije“ oblasti, djeci približe na zabavan način, nastala je pravopisno-likovna brošura „Jezikolovac“.

Nakon veoma korisne aplikacije „Jatolog“ za kovertovanje riječi iz ekavice u ijekavicu, Udruženje lektora RS sada je kreiralo i zbirku jezičkih pravila za predškolce i osnovce, kao pomoćno sredstvo za učenje srpskog jezika.

Brošura se sastoji od 30 pjesmica sa odgovarajućim ilustracijama, a ove zabavne lekcije najmlađima pojašnjavaju palatalizaciju, jednačenje suglasnika, nepostojano „a“, veliko i malo slovo, skraćenice, prisvojne pridjeve.

– Prijavili smo se na konkurs Grada za sufinansiranje projekata iz oblasti kulture prošle godine i u sklopu tog projekta smo uradili pravopisno-likovnu brošuru s pjesmicama koje ilustruju najčešće nedoumice kod djece. Kako je brošura pisana za djecu, od predškolskog uzrasta do 9. razreda, tako su i pjesme različite težine, a prate Pravopis srpskoga jezika iz 2014. godine – pojasnila je predsjednica Udruženja Aleksandra Savić.

Ona je zajedno sa članovima udruženja Milenom Urukalo i Sašom Ćetojevićem pisala priručnik, a sve je ilustrovao karikaturista Bojan Jokanović, veliki borac za srpski jezik.

„Jezikolovac“ poklanjaju svim banjalučkim školama i vrtićima, a reakcije nastavnika i bibliotekara za sada su veoma pohvalne i djeca odlično reaguju na novu knjigu.

– Priručnike ostavljamo školskim bibliotekama, ali preporučujemo da se podijele nastavnicima srpskog kako bi ih koristili tokom nastave i učenicima pojasnili poentu pjesama. Pjesmice su i namijenjene da ih učenici analiziraju na času, kada rade lekcije iz pravopisa – pojašnjava Savićeva.

Projekat je trenutno vezan samo za Banjaluku, ali lektorima je plan da brošura bude distribuisana po cijeloj Srpskoj, putem konkursa resornog ministarstva ili sponzora koji prepoznaju važnost ove ideje.

Savićeva je još jednom upozorila kako mladi danas nesvjesno kvare svoj jezik, čemu doprinosi poplava raznih internet sadržaja i medija.

– Kada sam ja bila učenica postojali su neki stožeri lijepog izražavanja i govora, škola i televizija gdje se čuo dobar govor. Međutim, velike lektorske službe u medijima su se ugasile, nastavnici su više orijentisani na neke druge stvari, a ni na fakultetu nemamo toliko predmeta koji se vežu za pravopis. Primjetila sam da su neki učenici i njihovi roditelji sigurni kako uopšte ne griješe, što je veliki problem, jer ako niste svjesni svoje greške, i da je možete ispraviti i naučiti, nacija u nepovrat ide ka lošem govoru i pisanju – zaključila je ona.

“Akcente smo izgubili”

Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora RS, smatra da su akcenti u srpskom jeziku, nažalost, nepovratno izgubljeni.

– Nemate apsolutno nikoga ko obraća pažnju na akcente, osim na nacionalnoj televiziji, koja ima lektore, i fakultetima koji imaju veze sa srpskim jezikom. Koliko čujem po govoru učenika i nastavnika u gradu, i generalno u zemlji, akcenti su izgubljeni – ističe ona.

(Stpskainfo)