BEZ POSLA PO POVRATKU SA PORODILJSKOG Majke u 21. vijeku još čekaju svoja radnička prava
Nakon obespravljenih radnika u trgovinama, koji se jadaju da rade i više od osam sati, svoja negativna iskustva sa poslodavcima ispričale su i brojne majke koje su bez posla ostale u trudnoći ili odmah po povratku sa porodiljskog.
I ove žene svjedoče da je, pored toga što su izgubile redovna primanja dok su bile u blagoslovenom stanju, najgore to što je sve urađeno po zakonu i svoja prava ne mogu, kažu, nikako dokazati, ni ostvariti.
– Dobila sam otkaz u trudnoći, u stvari jednostavno mi nije produžen ugovor jer sam radila na određeno. Obratila sam se svim institucijama i svi su mi rekli da je poslodavac u pravu – potresna su svjedočenja naših mladih majki, koje su pored brige o bebi istovremeno morale brinuti i o finansijama.
– Godinama sam radila u jednoj firmi i kada sam se vratila sa porodiljskog dočekao me otkaz – tvrdi majka, čiji slučaj nije usamljen.
Čak i kada znaju da je zakon na njihovoj strani, žene priznaju da se ne usuđuju tužiti poslodavca jer nemaju, kažu povjerenja u ovakav sistem vrednovanja.
U banjalučkom Udruženju DRIP koje se zalaže za prava trudnica i porodilja takođe naglašavaju da je najveći problem naših radnika, a time i žena što su mahom primljeni na određeno vrijeme. Poslodavac kada primjeti da je žena u drugom stanju, ne produžava joj više ugovor, zbog čega buduće majke nažalost kriju trudnoću koliko god to mogu.
– Ne možete vi tek tako dati otkaz ženi jer je ostala trudna, ne dešava se to, već da je radnica primljena na određeno vrijeme i kada poslodavac uoči da je žena trudna četvrti, peti mjesec najčešće joj ne produži ugovor. To je apsolutni problem u našem sistemu, malo se situacija smirila jer se nezaposlenim trudnicama odnedavno isplaćuje 405 maraka naknade, dok dijete ne napuni godinu dana – precizira pravni konsultant u DRIP-u Jelena Pušac Broćilović.
– Imala sam primjer gospođe koja je otpuštena pet mjeseci i 20 dana prije poroda i zbog tih nekoliko dana u Centru za socijalni rad su joj odbili pravo na 405 maraka. Pisali smo prigovor, odgovor još nije dobila, ali i iskustvo nam pokazuje da se na odgovor zna čekati po pola godine, godinu i onda će reći nemate osnova za naknadu jer je dijete veliko – pojašnjava Pušac-Broćilović.
Nekoliko slučajeva kršenja prava trudnica registrovali su i u instituciji Ombudsmana BiH, mada to, kažu, nije stvarna slika stanja u društvu, jer se ipak jako mali broj žena odlučuje da prijavi ovakve vrste povreda.
– U vremenu kada su nam puna usta priče o natalitetu, mi i dalje imamo ovakve slučajeve, zaista je to sve degutananto. Nažalost nije veliki broj prijava ni nama, ni drugima koji se bave ovom oblašću, prije svega inspekciji rada i sudovima. Mali broj predmeta po ovom pitanju se nalazi na sudovima, mada u svim slučajevima koje smo mi pratili, presude se donose u korist žena koje su na ovaj način izgubile pravo – kaže ombudsman Ljubinko Mitrović i poziva žene da prijave svoj slučaj ako smatraju da su oštećene.
Poboljšanju odnosa između poslodavaca i trudnica trebalo bi, kako se svi nadaju, da doprinese program ekonomskih reformi za period od 2018. do 2020. godine i Memorandum zaključen između Unije udruženja poslodavaca i Vlade. Predviđeno je da u trogodišnjem periodu Vlada u cjelosti preuzme trošak naknada za vrijeme porodiljskog bolovanja zaposlenih, što bi trebalo da rastereti poslodavce, ali i majke.
Čuće komšiluk
Žene inače ne prijavljuju slučajeve diskriminacije iz straha da ne izgube posao ili da neće u budućnosti moći dobiti posao.
– Mi živimo na Balkanu, i žene imaju strah da će neko čuti kako je ona već “imala problema” sa prethodnim poslodavcem, a pojavljuje se tu i nepovjerenje prema vlasti – ističe ombudsman Ljubinko Mitrović.
(Srpskainfo)