Vijesti 10.05.2017.

Mane života u zajednicima etažnih vlasnika: Poštuju zakon, pa lošije prođu od onih nemarnih

ČITANJE: 3 minute

Zbog dvostrukih aršina koje primjenjuju nadležni, mnogi stanari u zgradama u Banjaluci kaju se što su „trošili vrijeme“ na registraciju zajednice etažnih vlasnika.

Banjalučani koji su, u skladu sa zakonom, osnovali ZEV, pričaju da za njihove zgrade sada važe strogi propisi, dok istovremeno za stanare u neregistrovanim zgradama „nema pravila i kazni“. Najočitiji primjer je, kažu, u odobravanju dozvola za građevinske radove.

– Viđao sam zgrade po gradu na kojima je urađena demit fasada samo oko jednog stana, pa sam pitao u Gradskoj upravi mogu li i ja uraditi isto oko svog stana u prizemlju stambene zgrade, jer ostale komšije nemaju novca. Registrovali smo ZEV i dobio sam saglasnost svih stanara, ali su mi odgovorili da se radovi ne mogu djelimično izvoditi, već na cijeloj zgradi- priča ovaj vlasnik i pita zašto se onda drugim zgradama „gleda kroz prste“.

I “EuroBlic” je nedavno pisao o slučaju zgrade u Obilićevu gdje je vlasnik postavio novu bijelu fasadu samo oko svog stana, dok je ostatak zgrade ostao siv, a po, objašenjenju nadležnih, na to ima pravo jer ZEV nije registrovan.

– ZEV je dužan održavati oštećene i dotrajale fasade, druge spoljne dijelove zgrade, a s obzirom da zajednica ne funkcioniše, etažni vlasnik je izvršio zaštitno premazivanje dijela fasade u gabaritima svoje stambene jedinice u okviru sanacije- pojasnili su ranije u Gradskoj upravi, naglašavajući da vlasnik može vršiti prepravke u svom stanu ili dijelu zgrade u njegovom vlasništvu, bez odobrenja ostalih stanara.

Mnogi građani pričaju da su više od dvije godine prikupljali dokumentaciju potrebnu za osnivanje ZEV, ali pojedini se sada kaju, jer, kažu, nema kazni za one koji ne poštuju zakon.

Siniša Rajković iz „ZEV servisa“ poručuje da sve ima prednosti i mane, te podsjeća građane da su i pored svih problema dužni da registruju ZEV. Činjenica je, dodaje on, da opštine to još ne kontrolišu, niti imenuju prinudne upravnike, na šta imaju pravo, jer je upitno ko bi plaćao njihov rad.

– Zakon je mrtvo slovo na papiru i ne znam da je negdje neko sankcionisan jer se nije registrovao. Naš sistem generalno ne funkcioniše, Gradska uprava ima prečih pitanja i ovo je na marginama- smatra on.

Ipak, ako nemate ZEV, naglašava on, formalno -pravno ne postojite. Ako zajednica nije registrovana stanari ne mogu nekoga natjerati da plaća naknadu za održavanje zgrade, dok je u drugom slučaju vlasnik po zakonu to dužan i komšije ga mogu tužiti.

– Kada osnujete ZEV, stanari imaju mogućnost da podignu kredit ili se prijave za subvenciju za sanaciju lifta- kaže Rajković.

U Banjaluci je registrovano oko 1.205 zajednica etažnih vlasnika, a procjenjuje se da ovu obavezu nije ispunilo još oko 25 odsto zgrada. U Gradskoj upravi pojašnjavaju da je uglavnom riječ o objektima koji nisu uknjiženi, jer nije obavljen tehnički prijem zgrade, gdje nije jasno utvrđeno vlasništvo nad stanovima, ali nerijetko uzrok je i nemar stanara.

Problem i porez

– Druga strana medalje kada osnujete ZEV jeste da ste registrovani i u Poreskoj upravi, i onda se plaćaju porezi i doprinosi za predsjednika ZEV-a kao da je zaposlen u Hidroelektrani, a ne da prima simboličnu naknadu za rad- kaže Rajković.

(EuroBlic)