Vijesti 21.03.2018.

Obujte različite čarape: Samo dvoje zaposlenih sa Daunovim sindromom

ČITANJE: 3 minute

Brojni su problemi sa kojima se i dalje susreću osobe sa Daunovim sindromom, od toga da su u društvu teško prihvaćene, preko nedaća koje ih prate tokom školovanja do zaposlenja za šta je mogućnost skoro ravna nuli.

Danas se obilježava Međunarodni dan osoba sa Daunovim  sindromom. Podrška ovim osobama izražava se šarenim ili različitim čarapama, koje simbolizuju borbu osoba s Daunovim sindromom da se integrišu u društvo.

Kako nam priča Perišić-Ninkovićeva, roditelji se udružuju kako bi svojoj djeci pružili ono što im sistem na neki način nije dao.

Kaže da činjenica da ne postoje asistenti u nastavi dodatno otežava odluku roditelja gdje i u koju školu upisati svoje dijete.

“Takođe, ako se odluče na redovno školovanje, roditelji se suočavaju s problemom da oni moraju plaćati asistenta. Zatim, imamo problem sa djecom sa Daunovim sindromom koja žive u ruralnim sredinama, gdje najčešće nemaju adekvatne logopedske, defektološke i ostale tretmane koji su potrebni, pogotovo u ciljanoj ranoj intervenciji”, kaže Perišićeva.

Prema njenim riječima, pravi problemi nastaju kad djeca završe školovanje.

“Gdje sa djetetom poslije školovanja, na koji način ga animirati i uključiti u širu društvenu zajednicu, ali to nije problem samo roditelja, to je problem i društva i zajednice u kojoj živimo. Podaci nam govore da niti jedno lice koje je napunilo osamnaest godina u RS, a ima Daunov sindrom  nije nigdje zaposleno”, navela je Perišić-Ninkovićeva.

Željka Perišić-Ninković
Željka Perišić-Ninković

Sevdija Kujović, predsjednica Udruženja “Život sa Daunovim sindromom” Sarajevo, kazala je da je inkluzija primarni cilj Udruženja.

“To znači da želimo da naša djeca budu uključena tamo gdje su i njihovi vršnjaci, od vrtića do osnovne i srednje škole. Naravno, tu je i radna socijalizacija, a to podrazumijeva otvoreno tržište rada i za ovu populaciju”, kazala je  Kujovićeva.

Prema njenim riječima, pod inkluzijom ne podrazumijeva se samo uključiti dijete u redovni sistem obrazovanja.

“Inkluzija znači da takvom učeniku treba obezbijediti sve servise i podršku koja mu je potrebna kako bi dalo maksimum tokom učenja. Mi to, nažalost, nemamo u školama. Ona je različita i zavisi od samog djeteta. Negdje je potreban asistent, negdje dodatna edukacijsko-rehabilitacijska podrška, a negdje opet veća vršnjačka podrška ili educiran nastavni kadar”, govori Kujovićeva.

Dodala je da je diskriminacija osoba sa Daunovim sindromom  i dalje jako  prisutna u svim oblastima društvenog života, te da je jedan od najveći problema taj što osobe sa Daunovim sindrom teško dolaze do posla, tako da u FBiH  rade samo dvije osobe.

Daunov  sindrom je genetski poremećaj, a  karakteristike su specifičan izgled lica, poremećaj u razvoju i drugi simptomi.

“Ja, sličan tebi, postojim!”

Manifestacijom  pod nazivom “Ja, sličan tebi, postojim!” Centar “Dajte nam šansu – Zvjezdice” Banjaluka obilježiće večeras Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom u Banskom dvoru u Banjaluci sa početkom u 19. časova,  pod pokroviteljstvom Milorada Dodika, predsjednika RS.

“Centar ‘Dajte nam šansu – Zvjezdice’ tradicionalno, već sedmu godinu, obilježava Međunarodni dan, a ove godine je naglasak na mogućnostima i sličnostima”, kazali su iz Centra.

Dodaju da je cilj manifestacije da pokaže mogućnosti djece i mladih sa Daunovim sindromom, ali i svim ostalim poteškoćama, jer vrijedno vježbaju tokom cijele godine i ovom prilikom žele široj javnosti pokazati šta znaju i umiju.

(Nezavisne)