Pad nivoa kiseonika mogao bi ugušiti većinu života na Zemlji
Zemlja nije uvijek bila planet bogat kisikom i životom koji cvjeta zahvaljujući njemu. U novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience znanstvenici predviđaju da će razine kisika u određenom trenutku u budućnosti početi padati tako da će naš planet ponovno postati bogat metanom, a siromašan kisikom, kakav je bio u davnoj prošlosti, prije velike oksidacije (GOE) koja se dogodila prije 2.4 milijarde godina, prenosi index.hr.
To se najvjerojatnije neće dogoditi narednih milijardu godina. No, kada dođe do promjene, ona će nastupiti prilično brzo.
Znanstvenici u svojoj studiji ističu da stanje planeta u kojem su bogati kisikom uglavnom nije stabilno, što, među ostalim, ima implikacije u potrazi za vanzemaljskim životom.
“Model predviđa da će deoksigenacija atmosfere, pri čemu će atmosferski O2 naglo pasti na razine koje podsjećaju na arhajsku Zemlju, najvjerojatnije biti pokrenuta prije početka vlažnih uvjeta staklenika u klimatskom sustavu Zemlje i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere”, napisali su istraživači u sažetku svojeg rada.
Kisika će nestati prije nego vode
To će biti kraj puta za ljudska bića i većinu drugih oblika života koji se oslanjaju na kisik kako bi preživjeli, pa se treba nadati da ćemo u narednih milijardu godina naučiti kako kolonizirati i eventualno teraformirati druge planete.
Kako bi došli do svojih zaključaka, istraživači su proveli detaljna modeliranja biosfere Zemlje, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad razina ugljičnog dioksida jer se taj plin razgrađuje s porastom temperature. Manje ugljičnog dioksida znači manje organizama koji imaju sposobnost fotosinteze, poput biljaka, što pak rezultira s manje kisika koji oni stvaraju tijekom fotosinteze.
Znanstvenici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca ispariti oceanske vode s lica Zemlje u roku od oko 2 milijarde godina, međutim, novi model – temeljen na nešto manje od 400.000 simulacija – pokazuje da će smanjenje razina kisika biti prvo što će ubiti većinu života.
“Pad razina kisika je vrlo, vrlo ekstreman”, rekao je ranije ove godine za New Scientist Chris Reinhard s Tehnološkog instituta Georgia.
“Govorimo o milijun puta manje kisika nego što ga ima danas.”
Vanzemaljski život trebalo bi tražiti na temelju raznih biosignala
Ova studija danas je posebno relevantna zbog nastojanja znanstvenika da otkriju vanzemaljski život. Sve snažniji teleskopi objavljuju svoje podatke na internetu, a znanstvenici žele znati što bi u njima trebali tražiti.
Moguće je da bismo trebali tražiti druge biosignale osim kisika kako bismo imali najbolje šanse uočiti život, kažu istraživači.
Njihova studija dio je NASA-inog projekta NExSS (Nexus for Exoplanet System Science), koji istražuje nastanjivost drugih planeta.
Prema izračunima koje su proveli Reinhard i znanstvenik za zaštitu okoliša Kazumi Ozaki sa sveučilišta Toho u Japanu, razdoblje nastanjive Zemlje bogato kisikom moglo bi trajati samo 20 do 30 posto ukupnog životnog vijeka planeta, dok bi se život mikroba mogao nastaviti još dugo nakon što mi nestanemo sa Zemlje.
“Atmosferu nakon velike deoksigenacije karakteriziraju povišene razine metana, niske razine CO2 i nepostojanje ozonskog omotača”, rekao je Ozaki.
“Zemljin sustav vjerojatno će biti svijet anaerobnih oblika života”, dodao je.
(E.M)
