PONOS I SNAGA SRPSKE: Policijska akademija – životne lekcije i prvi koraci u policijskoj službi
Obezbijediti građanima sigurnost u vremenu kada vladaju brojni bezbjednosni izazovi, služiti zemlji u kojoj si rođen i u kojoj živiš, nositi njena obilježja i biti njen ponos i snaga samo su neki od motiva 334 polaznika, kadeta koliko se trenutno školuje na Policijskoj akademiji u Banjaluci.
Svake godine prostorije savremeno opremljene Uprave za policijsku obuku, u čijem je sastavu Policijska akademija, ispuni mladost i ljepota mladića i djevojaka, koji vođeni ljubavlju prema otadžbini i najčešće inspirisani pozitivnim primjerima iz porodice i okruženja odlučuju da obuku policijsku uniformu. Za njih, kako kažu, to je posebna čast i zadovoljstvo.
Tradiciju školovanja policijskih službenika Republika Srpska njeguje od samog osnivanja Ministarstva unutrašnjih poslova, 1992. godine, kada je tadašnja četverogodišnja Srednja škola unutrašnjih poslova iznjedrila prvu generaciju policajaca. Sada, 28 godina kasnije, sa izmjenjenim programom rada njihovim stopama kreću njihove mlađe kolege, kadeti Policijske akademije.
Prekretnica u školovanju ovog kadra dogodila se 2015. godine, kada se zbog odlaska velikog broja policajaca u penziju, ali i pojavom aktuelne potrebe za mladim policijskim službenicima, krenulo sa dinamičnijim načinom školovanja kadeta i njihovim prijemom u redove MUP-a Republike Srpske. Spoj mladosti kadeta i iskustva njihovih mentora pokazalo se kao uspješan poduhvat, jer je u proteklih pet godina obučeno i raspoređeno u službu oko 1000 mladih policajaca, što predstavlja četvrtinu aktivnog sastava.
Mile Šikman, načelnik Uprave za policijsku obuku navodi da su iz generacije u generaciju motivi za upis Policijske akademije različiti, što svaku generaciju na neki način čini posebnom.
“Mladi su dosta povučeni tradicijom, žele da služe otadžbini, pokazuju ljubav prema uniformi koju nose i to su samo neki od razloga zašto oni upisuju Policijsku akademiju. Od mnogih kadeta na našoj Policijskoj akademiji očevi, stričevi ili braća su već policajci u aktivnom sastavu, tako da je svakako i to jedan od motiva. Često imamo situaciju da na svečanom defileu povodom Dana Republike, gdje učestvujemo svake godine, u ešalonima policije imamo oca, a onda sina ili kćerku sa kadetima Policijske akademije, što uvijek u nama probudi posebne emocije. Ono što nas posebno raduje jeste činjenica da kod mladih zaposlenje nije prioritetni motiv, nego želja i ponos da služe Republici Srpskoj i njenim građanima, kao i ljubav prema policijskom pozivu i uniformi”, rekao nam je Šikman.
Policijska obuka – nekada i sada
Pojava složenijih bezbjednosnih izazova, rizika, prijetnji i novih oblika kriminaliteta uslovila je i pojavu prilagođenog načina policijske obuke, a sve sa ciljem da budući policajci na što bolji način tim izazovima i odgovore. Ipak, jedna kategorija je ostala nepromijenjena, policija obuku vrši shodno svojim potrebama i prati organizaciju MUP-a.
Ranije je nastavni plan i program mnogo više imao teoretski karakter, gdje su polaznici svoje znanje sticali kroz teoriju, dok je obuka na Policijskoj akademiji danas više fokusirana na praktične sadržaje i situacionu nastavu, koja ima za cilj da kadete upozna sa različitim situacijama sa kojima će se susretati u svojoj budućoj službi. Među novinama izdvaja se i pojava mentorskog rada, koja značajno doprinosi pripremi kadeta za obavljanje policijskih poslova.
“Sada je fokus više na praktičnoj, situacionoj nastavi i to je jedna od velikih promjena koje su se desile u posljednjoj fazi činjenja policijske obuke dinamičnijom. Naš osnovni cilj bio je da obuku uskladimo sa savremenim bezbjednosnim izazovima, u čemu smo, ukoliko posmatramo današnju organizaciju obuke, i uspjeli. Ono što mi danas imamo u obuci jeste koncept situacione nastave, gdje mi kadetima zadajemo određene situacije, kako bi naučeno teoretsko znanje primjenili u toj situaciji. Upravo tako danas izgleda i polaganje ispita na Policijskoj akademiji”, dodaje Šikman.
Iako upis i školovanje na Policijskoj akademiji od kadeta zahtijeva mnogo rada, odlučnosti, istrajnosti i požrtvovanosti, interesovanje za ovu profesiju posljednjih godina je povećana, pa se tako broj polaznika iz godine u godinu povećava. Tako je 2017. godine Akademija brojala 131 polaznika, godinu dana kasnije 224 kadeta, dok je 2019. godine policijsku obuku završilo 322 policajca.
“Trenutno obrazujemo 334 kadeta i ovaj broj ćemo zadržati i za novu generaciju. Broj se povećava, a sve sa ciljem da se obezbjedi podmlađen kadar i obezbjedi dovoljan broj policijskih službenika koji će moći obavljati policijske poslove na teritoriji RS. Ono što mi možemo reći jeste da vlada zaista veliko interesovanje. Otprilike, prijavi se četiri kandidata za jedno mjesto, što nama daje priliku i mogućnost da izaberemo najbolje kandidate, a to je ono što je najvažnije. Proces odlaska u penziju i školovanje novih kadrova građani ne smiju da osjete. Mi u svakom momentu moramo da imamo dovoljan broj policijskih službenika u policijskim upravama i da obezbjedimo da mladi policajci koji su početnici u službi imaju starije kolege za mentore, koji ih vode i uče na pravi način da postupaju u praksi”, ističe Šikman.
Obuka na Policijskoj akademiji u današnjim uslovima predstavlja poseban izazov za mlade ljude do 25 godina, koliko iznosi i gornja starosna granica, jer upisujući Akademiju polaznici, kadeti otpočinju sa jednim potpuno novim načinom života, potpuno različit od ambijenta i svijeta u kojem današnje generacije odrastaju. Dolaskom na Policijsku akademiju, kadeti dolaze u internatski tip smještaja, sa strogom disciplinom, gdje im je kompletan dan, propisan dnevnim rasporedom rada, a svaki sat je predviđen za određenu aktivnost.
Proces osposobljavanja za obavljanje policijskih poslova, kroz obuku koja ukupno traje nešto više od godinu dana se sastoji od tri faze – nastave, pripravničkog rada i završne faze. Nastava traje šest mjeseci i ma za cilj da kadete upozna sa opštim temama o radu policije, policijskim vještinama i pripremi za rad kroz situacionu nastavu. Za 728 nastavnih časova, koliko svaki polaznik mora da ostvari, budući policajci se upoznaju sa radom u bezbjednosnom sektoru, uče o lišavanju slobode, primjeni policijskih ovlaštenja, suzbijanju kriminaliteta, kontroli regulisanja saobraćaja i održavanje javnog reda i mira, nakon čega kadeti odlaze u Policijske uprave na pripravnički rad, gdje provode narednih šest mjeseci i zajedno sa sa mentorima primjenjuju stečeno zanje u praksi.
Obuka se završava povratkom kadeta na Policijsku akademiju, kada oni postaju mlađi policajca koji su odslušali nastavu, položili predmete, stručni ispit i zakletvu i postali osposobljeni za samostalno obavljanje zadataka.
‘’Kako bi u potpunosti realizovali navedeno, kontinuirano preduzimamo aktivnosti za unapređenje nastavnog procesa po novom konceptu obuke i nastavnom planu i programu. U skladu sa tim intencijama, organizovana je obuka nastavnika, izvršena obuka mentora i koordinatora iz policijskih stanica za realizaciju informativne i profesionalne prakse a pojačani su i kriteriji kod selekcije kandidata za kadeta. Takođe u obuci koristimo savrmena nastavna sredstva i infrastrukturu za realizaciju obuke” navodi Šikman.
Policijska akademija, prvi koraci u policijskoj profesiji
Bilo da su u svojoj službi napredovali do pozicije inspektora, načelnika, direktora ili nekog drugog čina ili funkcije, svi policajci u Republici Srpskoj svoju policijsku karijeru i prve korake u policiji napravili su na Policijskoj akademiji. Prve lekcije o policijskoj službi, ali i one važnije, životne, koje su ih pratile tokom cijelog života i policijske karijere naučili su na Policijskoj akademiji, gdje su svi morali da prođu osnovnu policijsku obuku.
“Osnovna policijska obuka je temelj svake policijske profesije, koja čini glavni metod teorijskog i praktičnog formiranja kadra za policijsku službu. Njome su obuhvaćeni svi početnici u službi i ona je je ista za sve policajce, jer i pripadnik jedinice žandarmerije i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice je policajac. Ono što je ministar Lukač tražio jeste da i ti kadeti koji završe obuku za SAJ ili žandarmeriju obavezno jedan period provedu u službi kao policajci, jer to je suština, što veći stepen policijske socijalizacije. Oni su prvo policajci, pa tek onda policajci specijalisti, policajac u žandarmeriji i nama je jako važno da svi znaju da cijene to odakle kreću”, rekao nam je načelnik Uprave za policijsku obuku, Mile Šikman.
Svoju policijsku karijeru na Policijskoj akademiji započeli su i kadeti XXI klase, Bojan Arbutina iz Banjaluke i Marija Stanić iz Laktaša. Priliku da slijede put brojnih svojih vršnjaka i svoju sreću potraže u nekoj drugoj državi su imali, ali kako kažu to ih nije privuklo, jer smatraju da pristojnim životom mogu živjeti i u Republici Srpskoj.
„Interesovanje za zanimanje policajca se javilo kroz posmatranje i priču starijeg brata, koji se bavi ovim poslom. Istovremeno, student sam Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci. Ovaj posao sam odabrao jer ću tako biti u mogućnosti da pomognem ljudima u nevolji, a zanimljiv mi je i zbog toga što nikada nemamo identične situacije. Biti policajac u RS, znači čuvati je i pomagati njenim građanima. U budućnosti planiram da završim Policijsku akademiju, da završim fakultet, steknem radno iskustvo, a zatim i da napredujem u karijeri. Imao sam priliku i da napustim ovu državu, ali o odlasku ne razmišljam, jer sam ovdje rođen, odrastao i sviđa mi se život ovdje. Ostao sam da služim Srpskoj. Akademija je ispunila moja očekivanja, ovdje se školovanje odvija na principu dvije grupe predmeta, vještina i modula, gdje su vještine osnove za te module, odnosno predstavljaju sve ono što ćemo mi u suštini i raditi u svom poslu. Sada smo već počeli sa situacionom, praktičnom nastavom i to nam je najbolja osnova za naš dalji rad. Do sada nisam pomišljao da odustanem, odlučno sam ovo upisao i ostajem pri tome“, rekao nam je Bojan Arbutina, kadet Policijske akademije.
Sličnog razmišljanja je i njegova koleginica Marija, koja ističe da predrasude o ženama u policiji i dalje postoje, ali da su neosnovane, jer djevojke svojim uspjehom pokazuju da su ravnopravne sa svojim muškim kolegama.
„Moj najveći motiv za upis na Policijsku akademiju je prije svega moj otac, koji je dugo godina u ovom poslu, tako da mogu reći da sam gledajući njega zavoljela uniformu i ovaj poziv. On je bio moj uzor u svemu. Takođe, studiram na Fakultetu bezbjednosnih nauka, prva godina. Akademiju sam upisala između ostalog i zbog toga jer je način lakšeg i sigurnijeg zaposlenja, ali prije svega jer volim svoju zemlju i želim da služim njenim građanima. Naše školovanje ovdje se zasniva na vježbanju različitih situacija koje nas čekaju u budućoj službi, tako da ovdje možemo dosta toga da naučimo, kako bismo znali da postupimo u stvarnim životnim situacijama. Imala sam priliku da odem, ali smatram da ovdje mogu jako fino da živim. Moj cilj je prije svega da završim obuku, da završim fakultet i napredujem u službi. Postoji dosta predrasuda o ženama u policiji, ali smatram da su se žene pokazale kao dovoljno sposobne da iznesu taj teret, što možemo vidjeti i kroz ovu obuku. U suštini, nema razlike jer su obuke iste i za djevojke i momke“, dodaje Marija Stanić, kadet Policijske akademije.
Upis na Policijsku akademiju
Trenutno se na Akademiji vrše posljednje pripreme pred proces selekcije nove generacije kadeta, a buduće policajce na putu od upisa do polaganja zakletve očekuje zahtjevan i nimalo lak put, jer sa poboljšanim položajem policijskih službenika, rastu i očekivanja, koja oni moraju ispuniti.
Da bi postali kadeti Policijske akademije, kandidati moraju da ispunjavaju opšte i posebne uslove, nakon čega su podvrgnuti psiho i fizičkoj provjeri. Opšti uslovi su zajednički za sve, a to je završena škola u četvorogodišnjem trajanju i državljanstvo RS, dok posebni uslovi zahtjevaju starosnu dob od 18 do 25 godina i položen vozački ispit B kategorije.
Selekcija prijavljenih kandidata traje dva dana i sastoji se od ljekarskog pregleda, koji obavlja Zavod za medicinu rada u Banjaluci i samo oni polaznici za koje se ocijeni da su sposobni za školovanje nastavljaju sa selekcijom, gdje ih dalje očekuje test motoričkih sposobnosti, test opšteg znanja i intervju sa članovima Komisije za upis. Novina, a u cilju još veće objektivnosti procesa selekcije, koja će od ove godine postati praksa ogleda se u elektronskom popunjavanju testa opšteg znanja i to ujedno predstavlja i jedinu fazu za koju kandidati nemaju mogućnost ponavljanja.
U aprilu kamen temeljac za novu zgradu Centra za obuku u Zalužanima
Bolje uslove za obuku kadeti bi trebalo da dobiju sa preseljenjem u Centar za obuku u Zalužane, gdje će 4. aprila biti položen kamen temeljac za novu zgradu Policijske akademije.
“Sa novom zgradom Policijske akademije, zahvaljući naporima ministra Dragana Lukača, kadeti će dobiti neuporedivo bolje uslove za policijsku obuku. Recimo, sa novim objektom dobićemo različite kabinete, kao što su kabinet naoružanja, kriminalističko-forenzičku laboratoriju, kabinet za bezbjednost saobraćaja, salu za džudo, poligone za opšte-fizičku pripremu, strelište, a ono što je posebno važno jeste da ćemo u Centru za obuku dobiti situaciono naselje. Mi danas ovdje imamo situacioni stan, to je prostorija gdje uvježbavamo stvarne situacije, a na novoj lokaciji ćemo dobiti situaciono naselje – grad, gdje ćemo na jednom većem području dobiti objekte kao što su situaciona banka, pošta, benzinska pumpa, a to će nam omogućiti da kadete obučavamo na što bolji način, bliže realnim uslovima”, rekao nam je Šikman.
Osavremenjavanjem Centra za obuku Policijska akademija bi dobila uslove kakvim još uvijek ne mogu da se pohvale ni mnogo razvijenije i bogatije zemlje. Mnogobrojne aktivnosti sprovedene u proteklim godinama doprinijele su rastu povjerenja građana u policiju Srpske, što potvrđuju i brojna istraživanja. Policija Republike Srpske građanima predstavlja jedini oslonac i adresu na kojoj traže potrebnu sigurnost i zaštitu.
“Povjerenje građana u policiju je od izuzetne važnosti i to je ono što odmah na početku obuke na Policijskoj akademiji i učimo naše kadete, Biti policajac sa sobom nosi težinu, jer on sada već nije pojedinac sa imenom i prezimenom, nego i pripadnik MUP-a. Građani se obraćaju za svaku vrstu pomoći i mogli smo da vidimo kada su bile vanredne situacije da su policajci bili prvi koji su pomagali, spašavali ljude, njihovu imovinu, zbog čega je povjerenje u policiju RS dostiglo vrlo visok nivo i mi se trudimo svakodnevno i na razne načine da to povjerenje zadržimo i unaprijedimo, za šta uvijek ima prostora”, ističe Šikman.
On dodaje da se od budućih policajaca na Policijskoj akademiji očekuje profesionalnost, zakonitost u radu, nepristrasnost i dosljednost u postupanju, jer samo te osobine i principi predstavljaju garancije da će vas građani poštovati.
“Moramo da budem subjektivan, jer sam i sam od svoje 14. godine u redovima policije, kao učenik Srednje škole unutrašnjih poslova. Ovo je časno zanimanje. U policiji se sigurno niko neće obogatiti, od plata se može pristojno živjeti, ali zadovoljstvo da se služi svom narodu, svojim sugrađanima i našoj Republici Srpskoj, to je ono što se ne može nikakvim novcima platiti. Kada obučete policijsku uniformu na lijevoj strani nosite amblem RS, na desnoj grb policije RS, nosite policijsku značku i to su neke stvari koje su po mojoj ocjeni najveća vrijednost policijske profesije. Pored toga, među najvećim vrijednostima su svakako i zadaci koje obavljamo pomažući građanima koji su u nevolji, spašavajući ljudske živote. Na Policijskoj akademiji sve počinje, tu su ti prvi koraci i ovo je prilika da nagovjestim i pozovem sve mlade ljude iz RS da se prijave i postanu jedni od nas, jer konkurs samo što nije izašao. Mnoge živote lekcije će naučiti ovdje na Akademiji, steći mnoge vještine. Mi kolege učimo najhumanijim ljudskim vrijednostima, jer je ta humanost na djelu zaista neprocjenjiva. Što se nas tiče, a uzimajući u obzir značaj osnovne policijske obuke i u budućem periodu ćemo zadržati visoke kriterijume kada je riječ o obuci i usavršavanju u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, što podrazumjeva stalno učenje i podizanje nivoa znanja, prenošenje stečenog znanja i vještina na druge, odanost učenju, a posebno primjeni naučenog u praksi”, zaključuje Šikman.
(Nevena Stanojević/ banjaluka.net)
