Vijesti 05.10.2021.

PREVENCIJA VASKULARNIH BOLESTI: ZU “Cardio” vrh ponude dijagnostike i ultrazvučnih pregleda u Banjaluci

ČITANJE: 7 minuta

Odavno je već poznato da su kardiovaskularna oboljenja uzročnik 50 odsto svjetske smrtnosti. Međutim, ono što je opštoj populaciji manje poznato jeste da  su tek kod polovine od te brojke smrtni ishod izazvale komplikacije oboljenja srca, dok je kod ostatka uzročnik oboljenja krvnih sudova.

Upravo iz tog razloga danas se sve više značaja pridaje ranom otkrivanju i prevenciji ove bolesti, a oboljenja kardiovaskularnog sistema, sa posebnim akcentom na vaskularni sistem u ljudskom organizmu sve češće je tema brojnih stručnih seminara i kongresa.

Jedan od njih, 5. kongres kardiologa sa međunarodnim učešćem, održan je prošlog vikenda u Banjaluci, a posebna sesija posvećena je vaskularnim oboljenjima aorte, karotidne arterije, te povezanosti operacije karotidne arterije sa operacijama valvularne bolesti srca.

“Bilo je veoma zanimljivo i poučno za sve prisutne. Naši gosti bili su vaskularni hirurzi sa IKVB Dedinja, profesor Nenad Ilijevski i njegov cijeli tim. Tom prilikom razgovarali smo dodirnim tačkama vaskularne hirurgije, kako sa kardiologijom, tako i sa kardio hirurgijom. Ono na šta je posebno ukazano odnosi se na neophodnost multidisciplinarnog pristupa u tretmanu pacijenata”, rekao je dr Vladimir Keča, specijalista vaskularne hirurgije.

U vaskularnoj hirurgiji vrijeme je relativna stvar. Vaskularni hirurg ide direktno na krvni sud, dok svi ostali hirurzi od njega “bježe”, pa se vaskularna hirurgija smatra kraljicom hirurgije.

Za Banjaluka.net, dr Keča, koji je pored Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske svojim pacijentima, po dogovoru, na raspolaganju u klinici “ZU Cardio”, govorio je o učestalosti, dijagnostici, liječenju, kao i značaju prevencije kod vaskularnih oboljenja.

“Na početku važno je napomenuti da vaskularna hirurgija prije svega predstavlja hirurgiju krvih sudova, a dijelimo je u tri velike grupe. To je hirurgija arterijskih krvnih sudova, venske patologije i limfnih sudova. Kada govorimo o bolestima koje najčešće zahtijevaju operativne zahvate to je svakako periferna okluzivna bolest, karoridna stenoza i aneurizmatska bolest ”, rekao je dr Keča, koji je specijalizaciju, pored Banjaluke, najvećim dijelom proveo u Beogradu, Češkoj i Beču.

Pravovremena dijagnostika – spas ekstremiteta, često i života

Najčešći faktori kardiovaskularnih oboljenja predstavljaju dijabetes, hipertenzija, hiperlipoproteinemija, stresan način života i pušenje.

Ističući da je za pravovremenu dijagnostiku i reakciju, koja u određenim slučajevima za pacijenta znači i spas ekstremiteta, pa čak i života, edukacija ljekara, kako specijalista, tako i porodične medicine veoma važna, dr Keča je objasnio koji su to simptomi koji mogu da ukazuju na vaskularno oboljenje i potrebu za javljanjem hirurgu.

„Kod ishemije ekstremiteta, odnosno smanjenog dotoka krvi u početku kod pacijenta može da se pojave bolovi u koljenima i pojave grčeva nakon nekog pređenog intervala. Daljom progresijom bolesti, ako se on ne javi ljekaru i nastavi sa svim faktorima rizika njegova distanca se skraćuje, i ne može da hoda, čak i nakon par metara. Često dolazi i do pojave bola u miru, te je to sve jedan od znakova koji mogu da ukažu na postojanje periferne okluzivne bolesti“, kazao je dr Keča.

Prema njegovim riječima, česti su i slučajevi da se pacijenti javljaju sa gangrenom, gdje je vaskularna bolest već napredovala i uzrokovala nekrozu tkiva ili ekstremiteta. U tom slučaju ekstremitet je već izgubljen.

„Kada treba da posumnjamo na tako nešto? Kada imamo dijabetičara preko 55 godina, koji je mršav i nema maljavost na nogama, te se žali na bolove prilikom kretanja, on je definitivno kandidat da ga pregleda vaskularni hirurg“, smatra Keča.

Ishemija ekstremiteta dovodi i do poremećaja čitavog metabolizma, koji se ne karakteriše samo problemima na ekstremitetima, odnosno nogama, nego tu produkti  metabolizma oštećuju najviše  bubrege, a nakon toga srce i pluća.

„Zadnji stadijumi bolesti mogu da dovedu do multiorganske bolesti i teških stanja po samog pacijenta. Upravo zbog toga je prevencija izuzetno važna, čak i samo sumnja da neko možda ima perifernu okluzivnu bolest jeste razlog da bez ikakve sumnje potraži pomoć vaskularnog hirurga, pa i da dođe samo na pregled“, istakao je dr Keča.

Takav pregled uz korištenje najsavremenije opreme moguće je, posredstvom ljubaznog osoblja zakazati u  ambulanti „Cardio“, gdje je dr Keča u oblasti vaskularne hirurgije zaposlen unazad godinu dana.

Pacijentima je na raspolaganju ultrazvuk krvnih sudova glave, vrata, ruku, abdomenalne aorte, kao i krvnih sudova donjih ekstremiteta, kao i dijagnostika vaskularnih oboljenja, a ono što se ističe kao najveća prednost klinike „Cardio“ ogleda se u dostupnosti  specijalista i iz oblasti kardiologije, endokrinologije, neurologije, hematologije, nefrologije i fizikalne medicine, pa je komunikacija među specijalistima pojednostavljena. Time pacijent, bez dodatnih gubitaka vremena i energije mišljenja više ljekara dobija na jednom mjestu u kratkom vremenskom periodu.

„U ambulanti ‘Cardio’ imamo najsavršenije ultrazvučne aparate zadnje generacije pomoću kojih jako dobro možemo  vidjeti, kako morfologiju krvnih sudova, tako i samu hemodinamiku na krvnim sudovima. U dijagnostičkom pogledu ultrazvučnog pregleda ‘Cardio’ predstavlja sigurno vrh ponude u Banjaluci“, smatra dr Keča.

U klinici ZU „Cardio“ pregled vaskularnog hirurga  brz je i bezbolan, a ultrazvučna dijagnostika sofisticirana i precizna, što omogućava lako utvrđivanje postojanja bolesti.

„Što se pacijent prije javi sa simptomatologijom vaskularnog oboljenja, to je izvjesnost uspiješnog liječenja, odnosno kvaliteta života pacijenta mnogo bolja u ranijoj fazi bolesti. Tako da porodični ljekari, kad god imaju sumnju na vaskularno oboljenje treba da pošalju pacijenta na pregled vaskularnom hirurgu, ali i sam pacijent ako ima neku sumnju može da dođe jer je pregled bezbolan i bez ikakve traume“, upozorava dr Keča.

COVID-19 povećao broj pacijenata sa vaskularnim oboljenjima

Iako je u početku popularno mišljenje bilo da koronavirus predstavlja respiratornu infekciju, simptomatologijom veoma sličnu prehladi i gripu danas, skoro dvije godine od registrovanog prvog slučaja, važi drugačiji pristup.

“Kako se bolest vremenom razvijala mi vidimo da ona ne samo da je respiratorni virus, nego i bolest koja napada sistemski pacijenta i vrlo često dovodi do pojave tromboza. Mi veoma često imamo i situ tromboze, kako venske, tako i arterijske. Često pacijenti imaju emboliju pluća, duboke venske tromboze, a primijetili smo  u svom radu da se javalju i arterijske tromboze, što je vrlo indikativno i govori o potentnosti virusa”, dodaje dr Keča.

On je kazao da su tromboze arterijskog sistema najučestalija stanja koja zahtijevaju operativne zahvate, a koja mogu biti povezana sa korona virusom, te naglasio da su se tokom pandemije vršile i operacije tromboze aorte, što predstavlja izrazito teško stanje.

“Mi takođe imamo jedan poseban identitet u COVID pandemiji, koji zovemo COVID stopalo. To su nekroze kože, čak i gangrene prstiju koji nastaju zbog periferne okluzije, okluzije sitnih krvnih sudova uzrokovanih kovid infekcijom, što se u drugim infekcijama vrlo rijetko može sresti”, dodaje dr Keča.

Ono zbog čega je izrazio zabrinutost jeste da je iz straha od infekcije u pandemiji smanjen broj redovnih kontrola pacijenata sa hroničnim oboljenjima, zbog čega kod njih dolazi do pogoršanja stanja.

“Moje mišljenje, kao vaskularnog hirurga, je da ambulanta ‘Cardio’, predstavlja ustanovu u kojoj ćete sigurno dobiti vrlo kvalitetnu uslugu, gdje je komunikacija među ljekarima o pacijentu vrlo laka i omogućava vrlo brzu dijagnostiku i tretman. Ja kao vaskularni hirurg često potražim pomoć i kardiologa i nefrologa, a dobijem je na licu mjesta. Zadovoljstvo je raditi u jednoj takoj ustanovi”, zaključio je dr Keča.

Dr Vladimir Keča pacijentima u ZU “Cardio” dostupan je srijedom od 16.00 uz mogućnost dogovora termine i ostalima danima.

Klinika ZU „Cardio“ nalazi se u Ulici Pave Radana 17 u Banjaluka i pruža najsavremenije medicinske usluge.  Za više informacija broj telefona je 051/260-333; 051/346-000 i mobilni 065/366-777.

(Nevena Stanojević)