SREDNJOŠKOLCIMA I DO 200 KM MJESEČNO Plaćenom praksom i stipendijom stimulisati upis deficitarnih zanimanja

Mladi koji izaberu deficitarno zanimanje zidar u Građevinskoj školi dobijaju mjesečnu stipendiju, plus plaćena im je obavezna praksa koju obavljaju kod privatnika.

Upisi đaka u srednje škole u prvom roku zvanično je počeo danas. Dok se u Medicinskoj, Ekonomskoj školi i banjalučkoj Gimnaziji standardno očekuje navala malih maturanata, u drugim obrazovnim ustanovama prosvjetari sa zebnjom gledaju na vrata.

Bukvalno cijela lokalna zajednica podigla se “na noge” da privoli nove generacije za neke od smjerova koji nedostaju na tržištu. Formiran je tako Savjet za obrazovanje i zapošljavanje u kojem sjede lokalni privrednici i predstavnici nadležnih institucija, koji zajedno predlažu upisnu politiku, a jedna od važnijih mjera koju promovišu je plaćena praksa u pojedinim firmama.

Zajedno sa još stipendijom Grada Banjaluka od 160 KM, u Građevinskoj školi se nadaju da će to biti dovoljan motiv da zainteresuju djecu za deficitarni trogodišnji smjer zidar.

– Sada nam je jedna generacija zidara završila školovanje, djeca su pokazala veliko interesovanje, zadovoljni su praksom i dobili su kompletnu radnu opremu. Neki od njih nastavljaju odmah i da rade, dok jedan dio razmišlja o odlasku u inostranstvo. Promovisali smo već ovo zanimanje među osnovcima, obilazili smo škole od Kotor Varoša, Aleksandrovca, pa prema Pijedoru. Ne znamo još kakav će biti odziv đaka. Raspitivali su se za uslove rada i mogućnost zaposlenja, sve smo im pojasnili i nadamo se najboljem – govori direktor Ljuban Bajić.

Građevinska škola prima jedno kombinovano odjeljenje zidara i armirača-betoniraca, ali ako odziv bude veći, biće formirano još odjeljenja. Učenici već u prvoj godini imaju praksu jedan dan sedmično, u trećoj praktična nastava traje tri dana, a građevinska firma sa kojom škola sarađuje već nekoliko godina đacima kao stimulaciju plaća tri, četiri marke po narađenom satu. Stariji srednjoškolci gradilište nerijetko napuštaju sa 20-ak maraka u džepu, pa sa još uplaćenom stipendijom njihova mjesečna “zarada” dostiže sumu od 200 maraka.

– Uglavnom ih učimo grubim građevinskim radovima, ali ova oblast rada je veoma široka i moraju znati od svega po malo. Ovdje im je kao nastava, dolaze oko osam časova i nekoliko sati uče i rade uz nadzor i pomoć. Nakon školovanja pojedini ostanu da rade kod nas – kaže inženjer u firmi Feđa Kutanjac.

Dodaje da građevinska struka ima potrebe za radnicima, jer naši ljudi mahom sele u Sloveniju.

Prijem dokumenata za upis u četvorogodišnje srednje škole za učenike koji imaju 60 i više bodova traje danas i sutra, a za đake sa manjim brojem bodova od 17. do 19. juna. U drugom upisnom roku prijem dokumenata u srednje četvorogodišnje i trogodišnje škole počinje 1, a završava se 3. jula.

Osim zanimanja zidar, Grad Banjaluka kao deficitarni smjer stipendira još učenike koji se odluče školovati za bravara i mesara.

Kamenoresci neslavno prošli

Prosvjetari pričaju da je stav roditelja u urbanim sredinama pretežno negativan prema trogodišnjim smjerovima jer ne žele da im djeca fizikališu, pa zanate mahom upisuju đaci iz ruralnih naselja.

– Sve kreće od porodice i toga koliko su djeca usmerena nakon završetka osnovne škole. Sve srednje škole se reklamiraju, radimo prezentacije zanimanja i uslova, imamo sajmove zapošljavanja, ali na kraju se opet desi da imamo slab odziv za deficitirane struke – rekao je nedavno Ljuban Bajić.

Podsjeća da i dalje u Građevinskoj školi u ponudi imaju zanimanje kamenorezac, koje su namjeravali pokrenuti prošle godine. Međutim, ovaj pokušaj je neslavno prošao, jer su se prijavila tek četiri đaka.

(Srpskainfo)

Dok je bio u provodu zapaljen mu skupi auto

Skupocjeni pasat, star nepune dvije godine, zapaljen je u banjalučkom naselju Ada, a u tim momentima njegov vlasnik Miloš M. (35) bio je u noćnom provodu u obližnjem lokalu, saznaju “Nezavisne”. Istraga u ovom slučaju se sprovodi, a o svemu je obaviješten i dežurni tužilac i, kako nezvanično saznajemo, slučaj je okvalifikovan kao oštećenje i

ANA TRIŠIĆ BABIĆ O DENISU KULJIŠU: Nije dozvoljavao da ga svrstaju u grupu i ograniče

Ana Trišić Babić, savjetnica člana predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske i bivša zamjenica ministra inostranih poslova BiH napisala je emotivno pismo povodom smrti novinara i velikog čovjeka Denisa Kuljiša koje prenosimo u cjelosti: Ništa tako glasno ne podsjeti na život kao njegova suštinska suprotnost. Ništa ne podsjeti na ljepotu življenja, na ljepotu prijateljstva,

Bolković o Denisu Kuljišu: Nema u ovom podneblju i naraštaju nitko ni sličan

Romano Bolković se dirljivim tekstom oprostio od svog prijatelja Denisa Kuljiša, koji je preminuo danas u Zagrebu nakon kratke i teške bolesti. Bolković je tekst kojim se oprostio od Kuljiša objavio na Facebooku, a mi ga prenosimo uz dozvolu autora. “Kaže mi Nada da su govorili da si blijed, da odeš do liječnika, ali kao

TRNINIĆ: Prioritet povezivanje Banjaluke i Beograda

Ministar saobraćaja i veza Republike Srpske Neđo Trninić, koji će danas prisustvovati svečanom puštanju u saobraćaj dionice autoputa “Miloš Veliki” od Obrenovca do Ljiga, rekao je Srni da Srpska pokušava da prati Srbiju kada je riječ o investiranju u saobraćajnu infrastrukturu, a prioritet joj je povezivanje Banjaluke sa Beogradom. On je istakao da Srbija mnogo

ERS: Neće doći do poskupljenja struje u Srpskoj

Do poskupljenja električne energije u Srpskoj za sada neće doći iako za tako nešto postoje opravdani ekonomski razlozi, tvrde u preduzeću “Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS). Informacije o mogućem poskupljenju struje u Srpskoj pojavile su se početkom prošlog mjeseca zbog povećanja troškova Rudnika i termoelektrane (RITE) “Ugljevik” do kojih je doveo projekat odsumporavanja, ali u matičnom

IRB: U istočni dio Srpske plasirano 74,8 miliona KM

Investiciono-razvojna banka Republike Srpske plasirala je posredstvom kreditnih linija u prvih šest mjeseci 74.803.421 KM u istočni dio Srpske, izjavila je Srni direktor IRB-a Snežana Vujnić. Ona je istakla da je kroz zajmove, a posredstvom Fonda za razvoj istočnog dijela Republike Srpske u ovom periodu plasirano 16.980.000 KM, Fonda za stanovanje 23.677.246 KM, a posredstvom