KUPOVINA NA INTERNETU PUNA ZAMKI Naruče proizvod, a dobiju njegovu blijedu kopiju

Kupovina preko interneta uzima sve više maha i među građanima BiH, ali često se dešava da kupci uopšte ne dobiju ono što su naručili, odnosno da budu prevareni.

Tako, nije rijetkost da mnoge stranice na društvenim mrežama  postavljaju fotografije raznih originalnnih proizvoda, a da građanima na kućnu adresu stigne roba koja jedva da podsjeća na ono što su naručili.

Pored nekvalitetnih odjevnih predmeta, kupci muku muče i sa neispravnim električnim aparatima, nekvalitetnom kineskom kozmetikom i mnogim drugim proizvodima koji nisu ni slični onima koji su oglašeni na internetu.

Iako se roba često plaća pouzećem, odnosno kad je potrošači pogledaju, problem je što većina njih shvate da su prevareni kad bude kasno.

– Nedavno sam naručila mikser i peglu, jer su njihove cijene bile povoljnije nego u radnjama. Kad je dostavljač donio pakete, otvorila sam i pogledala, i to je, naizgled, bilo to. Međutim, čim sam uključila misker, vidjela sam da čudno radi. Već tokom trećeg korištenja je pregorio. Jednom sam kupila i neke odjevne predmete i više nikad, jer ni materijal, ni kroj nisu odgovarali onome što sam naručila – kaže Stojanka V. iz Banjaluke.

Dodaje da je, s druge strane, nekim stvarima kupljenim preko interneta bila zadovoljna.

– Kupila sam jedan komplet šerpa koji stvarno nije bio skup, a pokazao se dobrim – ističe naša sagovornica.

Iz udruženja potrošača apeluju na građane, da, kad nabavljaju proizvode preko društvenih mreža, kupuju na internet-stranicama radnji koje stvarno postoje. Naglašavaju da na taj način imaju mogućnost da, ukoliko im ne odgovara, robu vrate, koristeći zakonski osnov prodaje van poslovnih prostorija.

– Na društvenim mrežama smo pronašli na desetine internet-stranica putem kojih se reklamira i prodaje odjeća, obuća, telefoni, bijela tehnika. Dio je legalnih trgovina, koje možemo pronaći u svim našim gradovima, koji su i na internetu otvorili prostor za djelovanje i u onim mjestima gdje nemaju otvorene radnje. One, na ovaj način, štede na iznajmljivanju prostora, velikom broju radnika, lagerima i slično, ali uz poručenu robu dobijete uredno račun, koji kupcu omogućava da vrati robu – objašnjavaju u Udruženju za zaštitu potrošača „Don“ iz Prijedora.

Dodaju da su, međutim, uz ove legalne, pronašli na desetine stranica na kojima se takođe prodaje različita roba koja nema porijeklo.

– One koriste tuđe fotografije, nikome ne plaćaju porez, ne ispostavljaju račune, pa je teško izvršiti povrat robe. Ukoliko i postoje telefonski brojevi, oni se mijenjaju čak i na dnevnoj osnovi. Nelegalna konkurencija, bogaćenje i rad na crno, osnov su ovakve trgovine, a veliki broj potrošača je obmanuti, jer artikli koje vide na slikama i oni koji im dođu na kućnu adresu često nisu isti. Zato apelujemo na građane da obratite pažnju od koga kupuju i naručuju robu, te da li dobijaju račune. Treba da provjere sa kim posluju i kako se mogu  zaštiti, kako ne bi dospjeli u situaciju da bace svoj teško zarađeni novac – savjetuju iz „Dona“.

U Inspektoratu RS takođe naglašavaju da se, kada je riječ o trgovini putem interneta, mora napraviti razliku između registrovanih subjekata koji pored prodaje u poslovnom prostoru nude potrošačima i mogućnost kupovine putem njihovih internet stranica, i fizičkih lica koja putem društvenih mreža nelegalno nude različite proizvode i usluge.

– Na društvenim mrežama svakodnevno možemo vidjeti šaroliku ponudu proizvoda i usluga, od garderobe, obuće, različitih uređaja, pa čak i lijekova. Takođe, često možemo vidjeti i priče potrošača koji su se odlučili da putem društvenih mreža od nepoznatih i neregistrovanih lica naruče neki proizvod, a nakon dostave utvrde da on ne odgovara navedenim karakteristikama u oglasu. U pokušaju da reklamiraju proizvod putem stranice na društvenim mrežama, najčešće budu blokirani ili obrisani od strane administratora – upozorava načelnica Odjeljenja za odnose sa javnošću u Inspektoratu RS Dušanka Makivić i dodaje da trgovina putem interneta, na način na koji je definisana zakonom, nije trgovina putem društvenih mreža.

– Same društvene mreže nisu ni osmišljene za trgovinu već za komunikaciju, a pojedinci su zahvaljujući dosta jednostavnim procedurama otvaranja naloga, počeli da zloupotrebljavaju društvene mreže. I sami potrošači kao korisnici društvenih mreža znaju da im za otvaranje naloga nije bila potrebna nikakva dozvola, registracija kod nekog organa ili slično, te da su svoje naloge mogli otvoriti telefonom – objašnjava Makivićeva.

Naglašava da ovakvom kupovinom potrošači sebe izlažu velikom riziku da budu prevareni.

– Ukoliko se građani odlučuju na kupovinu putem interneta, preporuka je da biraju provjerene i renomirane posrednike, koji svojom politikom štite prava potrošača – savetuje Makivićeva.

Prijaviti policiji

Za uslugu ili proizvod kupljen od fizičkog lica na društvenim mrežama ne postoji mogućnost reklamacije, podnošenja žalbe ili vraćanja novca. Potrošači u ovakvim slučajevima ne posjeduju račun kao dokaz o izvršenoj kupovini, te nemaju mogućnost da traže zaštitu svoji potrošačkih prava putem inspekcije.

Riječ je o prevarama koje potrošači trebaju prijaviti policiji, savjetuju iz Inspektorata RS. Takođe, potrošači moraju imati na umu da, ukoliko kupuju proizvode putem društvenih mreža, lice koje stoji iza nekog profila ne mora čak ni da boravi u RS ili BiH, što dodatno otežava mogućnosti njegovog identifikovanja.

(Srpskainfo)

Gradski odbor SP Banjaluka: Formiran Savjet za sport

Gradski odbor Socijalističke partije Banjaluka formirao je Savjet za sport, a za predsjednika novoformiranog Savjeta izabran je dugogodišnji fudbalski radnik i nekadašnji generalni sekretar FSRS Rodoljub Petković. Već na konstitutivnoj sjednici, članovi novoformiranog Savjeta imali su priliku da sa ministricom porodice, omladine i sporta Sonjom Davidović razgovaraju o nacrtu Zakona o sportu koji će se

KOS: Škola podržava akcije građana, ne i političku promociju

Direktor Osnovne škole „Miloš Crnjanski“ na Petrićevcu Ognjen Kos namjerava da pozove predstavnike svih zainteresovanih udruženja građana na sastanak kako bi usaglasili akcije za predstojeći period te kako bi izbjegli svake dalje nesporazume, jer kako ističe, i rukovodstvo škole i udruženja građana očigledno imaju zajedničke ciljeve.

“DUBINSKO SNIMANJE”: INA zainteresovana za kupovinu akcija u Krajinapetrolu

Vlada Republike Srpske spremna je da proda državni udio u Krajinapetrolu i već je dala dozvolu da hrvatska Industrija nafte – INA izvrši dubinsku analizu poslovanja tog preduzeća. Ministar energetike i rudarstva u Vladi RS Petar Đokić dao je saglasnost INA da započne “dubinsko snimanje” društva Krajinapetrol te analizom svih dokumenata, poslovnih, pravnih, komercijalnih… INA

Od 1. januara elektronska građevinska dozvola

Grad Banja Luka će, od 1. januara iduće godine, započeti pilot projekat elektronske građevinske dozvole, u okviru razvoja koncepta „pametnog grada“, najavio je danas gradonačelnik Igor Radojičić. Tokom predavanja na stručnom simpozijumu „Energetska efikasnost – ENEF“, Radojičić je precizirao da se ova novina uvodi na osnovu koncepta „pametnog grada“, jednog od četiri cilja iz desetogodišnje

PRED ZGRADOM NPRS: Otkrivena bista Nikole Koljevića, ranijeg potpredsjednika Srpske

Bista profesora Nikole Koljevića, nekadašnjeg potpredsjednika Republike Srpske i jednog od osnivača SDS-a, otkrivena je danas u parku ispred zgrade Narodnog pozorišta u Banjaluci, u prisustvu najviših zvaničnika Srpske. Bistu su zajednički otkrili predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović i Koljevićeva kćerka Bogdana. Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je današnje otkrivanje biste

Banjalučki Univerzitet za poslovne studije poništio diplomu direktora OBA

Univerzitet za poslovne studije Banjaluka poništio je diplomu direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića za koju je Republička prosvjetna inspekcija utvrdila da je stečena nezakonito, potvrđeno je za Srpskainfo u Inspektoratu Republike Srpske. – Republička prosvjetna inspekcija obavila je danas na Univerzitetu za poslovne studije Banjaluka kontrolu da li je izvršeno rješenje kojim je dat