Svi izbori koji su pred nama

Sve se oko nas razvija tako brzo da vijesti i događaji prestižu jedni druge. Svijet, ili bar ovaj evropski dio, se bukvalno lomi pod pritiskom sukoba Zapada i Rusije. Iako se ratuje samo na teritoriji Ukrajine, posljedice osjećamo svi gotovo svakodnevno.

U jednoj takvoj atmosferi, gdje se miješaju geopolitički i lokalni interesi, BiH ulazi u izbornu kampanju. Političke stranke predale su kandidatske liste za ključne funkcije i parlamente države, entiteta i kantona. Ako napravimo logičnu podjelu na srpsko, bošnjačko i hrvatsko biračko tijelo, onda se već sada može zaključiti da nekih većih iznenađenja u oktobru i neće biti.

SRBI: Vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, predvođena SNSD-om, odlučila je da kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH bude Željka Cvijanović, dok je kandidat za predsjednika Srpske Milorad Dodik. Očekivana odluka vladajućih, jer procijenili su da vrijeme koje je pred nama traži odlučne i iskusne lidere i da je za njih pozicija predsjednika Republike Srpske najbitnija.

Opozicija, SDS i PDP, odlučila se za drugačiju strategiju. Za člana Predsjedništva kandidovali su Mirka Šarovića, veoma iskusnog, ali i neenergičnog političara, dok je kandidat za predsjednika Srpske Jelena Trivić, prilično aktivna kao poslanik u Narodnoj skupštini. Njoj su ovo prvi izbori za pojedinačnu funkciju, nema iskustva i nije lider.

Postoji nepisano pravilo u politici da partije koje pretenduju da osvoje vlast, za ključne funkcije, a u slučaju Republike Srpske to je funkcija predsjednika, moraju kandidovati lidere jer time pokazuješ da si ozbiljan u svojim namjerama. Sve ostalo je kalkulisanje.

Ako vladajućima ide naruku kalkulisanje i neodlučnost opozicije, sa druge strane opoziciji idu naruku negativne okolnosti u društvu. Koliko uspiju da to kanališu, imaju šansu za nekakav rezultat. Iz sadašnjeg ugla gledano, Milorad Dodik i Željka Cvijanović imaju veće šanse za pobjedu.

BOŠNJACI: Sasvim očekivano, vladajuća SDA kandidovala je svog lidera Bakira Izetbegovića za člana Predsjedništva BiH, dok je opozicija, predvođena SDP-om, kandidovala prilično dosadnog parlamentarca Denisa Bećirovića.

Kako je kod Bošnjaka funkcija člana Predsjedništva BiH najbitnija u državi, a ta percepcija je ostala još od “Alijinih vremena”, onda je po onoj istoj matrici kao i kod srpske opozicije kandidat trebalo da bude lider SDP-a Nermin Nikšić.

I opet bez obzira na to što iza Bećirovića stoje, navodno, “trojka” ili “četvorka”, manja je šansa da će uspjeti da pobijedi Izetbegovića. Jer ako Nermin Nikšić ne vjeruje u svoju pobjedu za ključnu funkciju, zašto bi glasači trebalo da vjeruju da je Bećirović dobar izbor.

HRVATI: Ovdje je situacija unaprijed jasna i Željko Komšić bi već sada mogao da proglasi pobjedu, ali eto neka sačeka i izbore. Borjana Krišto je samo formalan izbor da HDZ i Hrvati ne budu optuženi da opstruišu izbore, a što su i najavljivali zbog spornog Izbornog zakona.

Naime, Komšić redovno pokupi glasove bošnjačkog biračkog tijela koje sebe doživljava kao građansku opciju. Kako i Komšić i Bećirović ciljaju isto to biračko tijelo, onda je jasno da Komšić uveliko pomaže Izetbegoviću. I to je tako jer mu sadašnji Izborni zakon to omogućava, što je i uzrok frustracije hrvatskih birača.

Dragan Čović, kao lider HDZ-a, nakon izbora vjerovatno bi pristao da bude predsjedavajući Savjeta ministara BiH, jer se bez HDZ-a teško može i formirati.

STRANCI: Iako formalno ne učestvuju na izborima, oni veoma dobro znaju modelirati izborni proces u BiH. Naime, predstavnici međunarodne zajednice, kako kolektivno nazivamo skup zapadnih ambasadora, veoma su aktivni dajući podršku jednim ili drugim kandidatima. Vole pričati o promjenama, borbi protiv korupcije, pomirenju i evroatlantskim perspektivama države.

Danas je njihov stav veoma bitan jer traže od učesnika izbora da javno naprave izbor, da li su na strani Zapada ili Rusije. To se posebno odnosi na kandidate u Srpskoj jer od izbora koji oni naprave biće zauzet i stav o poziciji Republike unutar BiH. I to nedvosmisleno kažu tvrdnjama da više “nemaju strpljenja s politikama koje urušavaju i blokiraju državu BiH”. Koliko će takve poruke imati uticaja i na birače, ostaje da se vidi u oktobru.

(D.J.)