Vlada Srpske izdvojila 4,8 miliona KM za Predstavništva Srpske u inostranstvu

Za finansiranje rada predstavništva Republike Srpske u inostranstvu za ovu godinu Vlada je izdvojila 4,8 miliona maraka.

Austrijsko će dio sredstava usmjeriti na predstavljanje na jednom od najvećih sajmova turizma u Evropi u Beču gdje će Republiku Srpsku predstaviti kao primamljivu turističku destinaciju.

I dalje će, kažu u Predstavništvu Srpske u Beču, pružati privrednu, kulturnu i političku saradnju njenim institucijama i lokalnim zajednicama. Jedan od prioriteta za ovu godinu je i izložbeni salon u Lincu s ciljem što bolje prezentacije domaćih proizvoda na inostranom tržištu.

“Tu ćemo uz manje adaptacije prostora omogućiti firmama iz Republike Srpske da nastupaju u Austriji i da imaju i adresu u Austriji i mogu da se pojave na autrijskom tržištu. S druge strane kroz Biznis registar koji je pokrenut prije par godina ćemo aktivno raditi na tome da promovišemo naše firme, tu je već preko 100 firmi i plan je da sa regionalno Privrednom komorom u Austriji otvorimo dalje mogućnosti firmama iz RS iz metalskog i prerađivačkog sektora da intenziviraju saradnju”, kaže šef Predstavništva Republike Srpske u Beču, Mladen Filipović.

Firme iz Srpske svoje potencijale predstavljaju i u Belgiji. Tamošnje predstavništvo ima na raspolaganju 640.000 KM. Srpsku će i ove godine predstaviti na sedmici regija i gradova u Briselu gdje redovno učestvuju sa partnerima iz drugih evropskih država. Domaće proizvode će i ove godine predstaviti na sajmu turizma u holandskom Utrehtu.

“Mi tu učestvujemo svake godine. Republika Srpska ima svoj štand i ove godine će imati.  Početkom februara isti takav sajam u Briselu, Međunarodni sajam turizma. Svake godine ti ljudi koji dođu ovdje sve se to odvija pod okriljem Turističke organizacije Republike Srpske, oni sa partnerima iz Republike Srpske predstavljaju Srpsku konkretno i prošle godine je bilo nekih zaključenih ugovora sa tur operatorima iz Belgije i Holandije konkretno”, kaže šef Predstavništva Srpske u Belgiji, Mario Đuragić.

Što se predstavništva u Solunu tiče, tamo će se bazirati, između ostalog, na promociju srpskog jezika i kulture.

“Imali smo ogroman broj zahtjeva od Grka da nauče srpski jezik, kao i našu kulturu i istoriju. Iz tog razloga smo za 2020. godinu sa gradom Solunom odnosno gradonačelnikom dogovorili da 3.februara počnemo sa časovima srpskog jezika i da na taj način predstavljamo naš jezik i našu kulturnu baštinu”, kaže šef Predstavništva Srpske u Grčkoj.

Cilj promocije Republike Srpske u inostranstvu je i privlačenje stranih investicija u Srpsku.

(ATV)

DODIK PODRŽAO IZMJENE IZBORNOG ZAKONA BiH je puna petljavina

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da podržava promjenu Izbornog zakona kojim bi se dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike, jer je to jedini način da BiH, u kojoj je puno “petljavina”, ipak obezbijedi mir i stabilnost. 

– Svako nametanje svojih stavova drugima, ovdje se pokazalo da je neprihvatljivo – rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

On je naglasio da lider HDZ BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, jer se niko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva sa Hrvatima.– Ako neko želi da gradi BiH, kao što to želi Bakir Izetbegović i politika međunarodne zajednice na način da kažu Hrvatima da su marginalni, onda je to poruka i nama –  istakao je Dodik.

Podsjetio je da je u Dejtonu uspostavljen jedan važan princip da BiH može da egzistira samo uz dogovor tri naroda i dva entiteta, ali da su ga predstavnici međunarodne zajednice skrnavili.

– U tome se najbolje vidi štetna pozicija međunarodne zajednice. Mi smo svi zarobljenici jedne loše postavke visokih predstavnika i međunarodne zajednice u prošlom vremenima koji su skrnavili Dejton i nisu razvijali potencijal da se tri naroda i dva entitea dogovaraju – naveo je Dodik.

On je rekao da tako nešto ne može dati rezultata, te ponovio da, iako je optimista, to nije kada je riječ o BiH.

– Tu sve ide teško, nikako, puno je petljavina. Ako se danas dogovorite nešto sa Izetbegovićem, ne znači da će večeras biti tako i uvijek se traži neki dogovor na dogovor – objasnio je Dodik.

(Srna)

TOTALNA EXTRA RASPRODAJA: Ispraćamo zimu uz extra popuste i extra niske cijene

Do 19.01. u svim Extra Sports prodavnicama čekaju vas popusti do 50% na kompletan asortiman iz zimske kolekcije.

Na Totalnoj Extra rasprodaji izaberite jaknu, čizme, cipele, trenerke i slično iz ponude zimskog asortimana i ostvarite značajne uštede pri kupovini, za cijelu porodicu.

Posjetite najbližu Extra Sports prodavnicu i ne propustite finalne popuste na kompletan asortiman.

Vidimo se!

David Komljenović prvi doplivao do Časnog krsta, od Dodika 3.000KM

David Komljenović pobjednik je današnjeg plivanja za Časni krst na rijeci Vrbas u Banjaluci.

Ovaj dvadesetjednogodišnji mladić je prvi put plivao za Časni krst i pobijedio u konkurenciji od 33 plivača.

Komljenović je rekao novinarima da je neizmjerno srećan zbog pobjede, te smatra da je sve ovo imalo poseban značaj, jer je prethodno bio u litiji u znak podrške braći u Crnoj Gori u odbrani svetinja.

Komljenović je od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika dobio 3.000 KM.

Plivanju za Časni krst prethodila je litija kroz Banjaluku u kojoj je nekoliko hiljada građana pružilo podršku Srbima u Crnoj Gori u odbrani svetinja.

U litiji su učestvovali i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Narodne skupštine Nedeljko Čubrilović i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i predsjednik Skupštine grada Zoran Talić.

Litiju je predvodio episkop banjalučki Jefrem zajedno sa sveštenstvom i monaštvom.

(Srna)

Bogojavljenje u Banjaluci – podrška SPC u Crnoj Gori

Vjernici Srpske pravoslavne crkve proslavljaju Bogojavljenje, praznik krštenja Isusa Hrista, kojim je počela njegova misija i propovijedanje hrišćanstva.

Tim povodom, u hramovima širom Srpske služene su svete arhijerejske liturgije, nakon kojih su održane i bogojavljenske litije. Litiju a Banjaluci, je ove godine posvećena odbrani svetinja Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Brojni vjernici su sigli u najveći grad Srpske. Nose ikone i srpske trobojke, te uzvikujući parole.

Plan je da od Hrama Hrista Spasitelja, litija, koju predvodi episkop banjalučki Јefrem, ide do Gradskog mosta Patra kod Tvrđave Kastel gdje će oni najhrabriji plivati za Časni krst.

Iako se svake godine na Bogojavljenje održava i svečana litija i plivanje za Časni krst, posebnost ovogodišnje jeste to što je ona posvećena borbi i podršci vjernicima Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori koji već mjesecima mole za spas imovine SPC-a u toj zemlji nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ovo je prvi put da je eparhija banjalučka na ovaj način poslala podršku pravoslavcima u toj zemlji. Ipak, i prije ovoga, Banjalučani su se okupili krajem decembra kako bi iste poruke poslali. Uoči litije, kao i svake godine do sada, služena je sveta erhierejska liturgija.

Zbog kretanja litije zatvoreno nekoliko banjalučkih ulica u centru grada od Hrama Hrista Spasitelja do gradskog mosta. Blokada ulica traje do 14 časova, a saobraćaj reguliše policija.

(RTRS)

Muškarac pronađen mrtav u džipu u Banjaluci

Nepoznati muškarac pronađen je mrtav u džipu u Jevrejskoj ulici u Banjaluci.

Pripadnici Policijske uprave Banjaluka u prisustvu dežurnog mrtvozornika vrše uviđaj, a prema prvim informacijama riječ je o zadesnoj smrti.

“Neko od savjesnih građana je naišao i vidio čovjeka u džipu kome je pala glava na volan i to prijavio policiji. Po dolasku na lice mjesta policajci su ustanovili da čovjek ne daje znake života i odmah je pozvan dežurni mrtvozornik koji je po dolasku konstatovao da je najverovatnije riječ o zadesnoj smrti i da je čovjek u toku vožnje po svim prilikama doživio srčani udar”, saznaje “Glas Srpske” na licu mjesta.

Policija i dežurni mrtvozornik nisu željeli da daju nikakve izjave, dok se zvanično ne konstatuje kako je smrt nastupila, a odbili su da otkriju i identitet preminulog.

(Glas Srpske)

Požar u zgradi “Integrala” u Banjaluci

U zgradi “Integrala” u Banjaluci došlo je do požara, koji je brzom intervencijom vatrogasaca stavljen pod kontrolu.

Kako “Nezavisne” saznaju do požara je došlo na 14. spratu zgrade.

Ove informacije potvrdio je komandant Vatrogasne brigade Banjaluka Miroslav Minić, koji je rekao da je došlo do progorijevanja dimnjaka.

“Požar je pod kontrolom u toku je intervencija i radi se na razdimljavanju zgrade”, rekao nam je Malinić.

U ovom požaru, na sreću, nema povrijeđenih.

Malinić je rekao da bi više detalja o tome kako je došlo do požara trebalo da bude poznato nakon završetka intervencije.

(Nezavisne)

Bendovi u gradu na Vrbasu 1960-ih godina

Bizaran događaj koji se desio početkom 1961. bio je ključan za nastanak banjalučkog rokenrola.

Naime, jednog olujnog dana mladić po imenu Brane Ljiljak prolazio je pored Šukrijine slastičarne (na mjestu današnjeg fast-food restorana Kloopa, niže hotela Palas), a baš u tom trenutku, usljed jakog vjetra, srušio se na njega obližnji zid i ozbiljno ga povrijedio.

Ipak, Brane je bio prilično snažan i vitalan mladić, pa se brzo oporavio, a od novca koji je dobio za odštetu kupio je, ni manje ni više nego – električnu gitaru! A, njegova električna “mezimica”, kupljena u Zagrebu, istočnonjemačke marke Musima, bila je jedna od prvih (ako ne i druga) električnih gitara u Banjaluci.

Ljiljak je odmah osnovao prvi rokenrol sastav u gradu na Vrbasu i nazvao ga – Meteori! Svoj prvi javni nastup Meteori su imali za Dan žena, 8. marta 1961. godine.

U početku, bend je svirao isključivo instrumentalne kopozicije, uglavnom od legendarnih Šedouza, a svirke/igranke bile su održavane u Domu kulture, koji se nalazio upravo gdje i danas. U godinama koje slijede grupa dobija prefiks VIS i počinje da izvodi i vokalne kompozicije, a hitovi su “skidani” sa radio Luksemburga.

Njihova slava vremenom je samo narastala. Ipak, jedan od pjevača Meteora, legendarni Zlatko Šemić Šemara odlučio je da se “odmetne” 1965. godine i da osuje konkurentski sastav – Vandale!

Rokenrol situacija u Banjaluci u drugoj polovini 60-ih bila je sljedeća – Meteori, koji su važili za “fine momke” dupke su punili Dom Kulture, a “neukrotivi” i “divlji” Vandali i njihovi obožavaoci znojem su natapali salu Čajevca (današnji Rudi), a sa sobom su nosili imidž “loših” momaka.

Prvi su bili nešto poput banjalučkih Bitlsa, dok su drugi bili Stonsi, mada su i jedni i drugi na repertoaru imali i Bitlse i Stonse, plus neizostavne Enimalse.

Svaki od ta dva benda imao je svoje euforične obažavaoce i obožavateljke. Njihova dominacija trajala je godinama, pa je ostalim bendovima bilo prilično teško da se probiju, dokažu i pokažu. 1960-ih godina djelovalo je u Banjaluci još nekoliko kvalitetnih rokenrol sastava, kao što su VIS Usamljeni, VIS Boemi, VIS Amori, itd, ali je slava Meteora i Vandala bilo teško dokučiva.

Rokenrol na terasi zgrade

Ričmeni su osnovani početkom 1968. godine nakon raspada benda Mrtvaci. Velikodušni Vandali dopustili su Ričmenima da nastupaju u njihovom u Čajevcu, i tu oni polako počinju da pridobijaju simpatije banjalučke publike.

Bend su sačinjavali Zlatko Hodžić (bas gitara), Emir Bašić (solo gitara), Zlatko Bašić (ritam gitara), Mladen Govorčin (bubnjevi) i Smajil Hodžić (aranžer), dok je menadžer grupe bio Boro Sula.

Jedna od ključnih svirki Ričmena, gitarijada koja je održana u Čajevcu te godine, dočekana je “na nož” od strane banjalučke štampe (zbog vandalizma i uništenog inventara), mada je ubrzo nakon toga “Glas” objavio reportažu o ovoj grupi, uz sliku članova benda kako probavaju na terasi zgrade – u strogom centru grada!

“Šest mladića osnovalo je bit ansambl i za redovne probe koriste terasu jedne višekatnice u centru Banjaluke. Imaju čak svog aražera i mendžera, koji ugovara gostovanje. Sve bi bilo dobro, kažu oni, kad se susjedi i stanari zgrade u kojoj stanujemo, ne bi ljutili što smo ponekad malo bučniji”, piše “Glas” 6. aprila 1968. godine.

Zgrada na kojoj su vježbali nalazila se (i još uvijek se nalazi) iza današnjeg muzičkog paviljona parka Petar Kočić.

“Nismo imali sve instrumente, ali pošto ja jedini radim, nekako smo se snašli, a pomogli su nas i roditelji. Tako je formiran bit ansambl Ričmen”, ispričao je za “Glas” Zlatko Hodžić, navodeći da se komšije ljute što su probe često bučne, ali da mladi muzičari smatraju “da je bolje da se ovako okupljaju da vježbaju i uz to nešto nauče, nego da slobodno vrijeme provode na ulici”.

Bez obzira na negodovanje komšija, mladići su vrijedno nastavili sa probama na vrhu zgrade. Ostaće upamćeni njihovi nastupi u rodnom gradu, Gradišci, Klašnicama, Kaštel Šućurcu, i drugim mjestima. Ipak, zbog konceptualnih razlika bend se raspada krajem te iste godine.

Iako nisu uspjeli baš odmah da dosegnu Meteore i Vandale, Ričmeni će ostati upamćeni kao druga generacija banjalučkih rokera koja je kroz učešće u kasnijim projektima uspjela da “sa trona skine” do tada nedodirljivi RnR dvojac.

Ričmeni će ostati upamćeni po tome što su se na koncertima oblačili u žensku odjeću, a pored obaveznih Bitlsa i Stonsa u svoj repertoar uveli su do tada slabije poznate Monkize, čiji imidž su takođe kopirali, pa su se članovi Ričmena mogli vidjeti kako “gluvare” po gradu sa čuvenim vunenim kapicama sa “bombicama”.

Nakon raspada benda, braća Bašić nastavila su uspješno da se bave muzikom – Emir Bašić ostaće upamćen po svojevrsnoj himni Banjaluke, pjesmi “Zelena rijeka”, dok će Zlatko Caja Bašić nastaviti svoju muzičku priču kroz bendove 27. dimenzija, Dinar, Marjanov čudni zajec (ex Buldožer), itd.

Zlatko Bašić napisao je i nekoliko knjiga o zlatnim danima banjalučkog rokenrola, a iz jedne od tih knjiga, “Uz bluz”, su i neki detalji iz ovog članka. Druga knjiga koju smo konsultovali je, naravno, neizostavna “Vrijeme izlazećeg sunca” Suada Junuzovića.

(Mondo.ba)

TRIVIĆ: Za razvoj obrazovanja i kulture više od 375 miliona KM

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da ovogodišnji budžet resornog ministarstva zajedno sa institucijama obrazovanja i kulture u njegovoj nadležnosti iznosi 375.546.300 KM, te da je za oko 40 miliona KM veći od prošlogodišnjeg.

Trivićeva je navela da se, osim izdvajanja za plate zaposlenih u obrazovanju i kulturi, koje su od početka ove godine povećane, ovim sredstvima finansira rad škola, đačkih domova i republičkih ustanova kulture.

“Za program pripreme djece pred polazak u školu obezbijeđeno je 500.000 KM, zatim 4,3 miliona KM za prevoz učenika do škole, dok je za besplatne udžbenike izdvojeno tri miliona KM, a za planirane aktivnosti inoviranja nastavnih planova i programa i obuke nastavnika 300.000 KM”, rekla je Trivićeva u intervjuu.

Ona je dodala je obezbijeđen i grant namijenjen projektima u kulturi u iznosu od 800.000 KM, te da je cilj Ministarstva visok kvalitet umjetničke produkcije i stvaralaštva.

Kada je riječ o aktivnostima u oblasti razvoja obrazovanja, Trivićeva je navela da je imenovan Odbor za reformu obrazovanja i ekspertski tim sa zadatkom da predlože neophodne mjere za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj i pripreme akcioni plan”, rekla je Trivićeva.

Prema njenim riječima, Prijedlog akcionog plana, koji je Vlada usvojila krajem decembra prošle godine, sadrži mjere koje se odnose na inoviranje nastavnih planova, programa i udžbenika, zatim na izmjenu saznavanja sa koncepcije poučavanja na koncepciju učenja, na stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika, te na jačanje povezanosti obrazovanja sa tržištem rada i digitalizaciju.

Ona je navela i da je, u skladu sa akcionim planom, planirano uvođenje besplatnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu bez roditeljskog staranja, uvođenje poludnevnih i trosatnih predškolskih programa, te podizanje svijesti roditelja, stručne i ostale javnosti o značaju ranog učenja i učešća kroz predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

“U oblasti osnovnog obrazovanja planirano je razvijanje nastavnih planova i programa za osnovno vaspitanje i obrazovanje s fokusom na ishode učenja, inoviranje udžbenika, štampanih i digitalizovanih, u skladu sa inoviranim nastavnim planovima i programima, kontinuirana obuka nastavnika i razvijanje programa dodatne nastave za darovite učenike”, navela je Trivićeva.

U oblasti srednjeg obrazovanja, dodala je ona, planirano je inoviranje nastavnih planova i programa za učenike srednjih škola, donošenje standarda kvaliteta udžbenika, te upisne politike zasnovane na listi zanimanja koja je definisana Uredbom o standardima zanimanja u skladu sa potrebama tržišta rada, te uvođenje više praktične nastave.

Kada je riječ o oblasti kulture i umjetnosti, Trivićeva je navela da je cilj Ministarstva visok kvalitet umjetničke produkcije i stvaralaštva.

“I ove godine podržaćemo najkvalitetnije projekte koji ispunjavaju kriterijume konkursa, a ono što je značajno je da će prednost imati projekti u oblasti pozorišne djelatnosti i projekti kojima bi se podstakla savremena domaća produkcija, razvoj publike i animacijski projekti, teorijsko-naučni rad, pa samim tim i opšti razvoj savremene pozorišne scene”, rekla je Trivićeva.

Ona je rekla da će Ministarstvo na međunarodnom planu nastaviti saradnju, prije svega, sa Srbijom, kroz mnoge zajedničke kulturne programe i razmjene, ali i sa Ruskom Federacijom, naročito Vladom Sankt-Peterburga i Moskve, gdje se Srpska u protekle tri godine predstavila nizom manifestacija.

“U oblasti kulturnog nasljeđa očekuje nas realizacija mnogih planiranih aktivnosti s ciljem zaštite, prezentacije i promocije kulturne baštine, te je planirana nominacija ‘Nevesinjske olimpijade’ na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, kako bi još jedan element iz Republike Srpske i BiH uvrstili u svjetsko nasljeđe”, rekla je Trivićeva.

Ona je napomenula da je “Nevesinjska olimpijada” značajna manifestacija, koja ima kontinuitet trajanja od 18. vijeka.

“Pristupilo se i projektu Upisa na Reprezentativnu listu Nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva elementa `Tradicionalni uzgoj konja lipicanera`, te je ovo prva međunarodna nominacija u kojoj učestvuje Republika Srpska, Slovenija, Italija, Hrvatska, Slovačka i Mađarska”, navela je Trivićeva.

Ona je dodala da je planirano da se počne i sa procedurom nominacije “Čajničkog jevanđelja” za upis na Uneskovu listu Međunarodni registar “Sjećanje svijeta” kao najvrijednijeg i najstarijeg spisa sa ovih prostora, rukopisa iz 14. vijeka koji se čuva u Muzeju crkve Uspenja Bogorodice i crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču.

“Kada govorimo o njegovanju kulturne baštine i identiteta, važno je spomenuti da je Ministarstvo preduzelo aktivnosti na obnovi kuće Branka Ćopića u Hašanima i obezbijedilo sredstva za prvu fazu građevinsko-zanatskih radova, te očekujemo da će vanjski radovi biti završeni u junu”, rekla je Trivićeva.

Ona je najavila da će biti nastavljen i proces digitalizacije, te podsjetila da se Digitalizacija muzejske građe sprovodi sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije, kroz projekat primjene jedinstvenog softverskog rješenja u muzejima u Srpskoj.

“Planirana je izrada registra kulturnih dobara i uspostavljanje liste svih zaštićenih kulturnih dobara. Nastavljamo sa projektom digitalizacije bibliotečke građe kroz uspostavljanje mreže biblioteka uključivanjem u Kobis sistem i ovaj proces je u završnoj fazi”, rekla je Trivićeva.

Ona je istakla da se intenzivno radi i na podizanju opšteg vrednovanja kulture i umjetnosti, kao ključnih faktora u stvaranju, održavanju i promociji kulturnog identiteta Republike Srpske, koji je i važan strateški prioritet u oblasti kulture, definisan Strategijom razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022.

Trivićeva je dodala da je Ministarstvo donijelo i nekoliko pravilnika, a sve sa ciljem jačanja svih aktera u kulturi, od pojedinca, umjetnika, preko osnaživanja udruženja, te institucija kulture sa jakim programskim sadržajem.

“Snažan potencijal leži u pozorištu i u 2020. godini ćemo usmjeriti aktivnosti ka jačanju tog potencijala kroz postojeće institucije”, rekla je Trivićeva.

Kada je riječ o projektima realizovanim u prošloj godini, Trivićeva je navela da načinjeni važni koraci u unapređenju obrazovanja.

“Usvojili smo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojim je predviđeno osnivanje resursno-stručnog centra kao značajne podrške djeci za smetnjama u razvoju, zatim da se proslava maturske večeri za učenike završnog razreda organizuje u prostorijama škole, odnosno u ustanovama kulture ili sporta te definisana Svetosavska nagrada za istaknute učitelje i nastavnike”, rekla je Trivićeva.

Ona je napomenula da je donijet i prvi digitalizovani udžbenik, te da je nakon analize upotrebe digitalnih sadržaja u nastavi, planirana i digitalizacija sadržaja za veći broj predmeta u osnovnim i srednjim školama.

“S ciljem povezivanja srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada, osnovano je tripartitno savjetodavno vijeće na nivou Republike, koje ima savjetodavnu ulogu, a u čiji sastav su uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva, a donesena je Uredba o standardima zanimanja kojom je revidirana lista zanimanja”, rekla je Trivićeva.

Ona je istakla i značaj ugovora o plaćenoj učeničkoj praksi između 99 privrednih subjekata i 14 srednjih škola u Republici Srpskoj, koji su potpisani u skladu sa Sporazumom o saradnji u okviru projekta “Unapređenje praktične nastave u srednjem stručnom obrazovanju”.

“Veliki značaj ima i potpisivanje Povelje o srpskom kulturnom prostoru koja predstavlja opredjeljenje, težnju i odlučnost vlada Republike Srpske i Srbije da utvrde zajedničku stratešku kulturno-prosvjetiteljsku politiku”, rekla je Trivićeva.

Ona je podsjetila da je, kao prvi korak u realizaciji Povelje, organizovan Forum o ćirilici s ciljem afirmacije ćirilice i njenog osnaživanja.

“Obilježili smo i početak kampanje ‘Karavan kulture govora’ u Republici Srpskoj čiji je cilj njegovanje srpskog jezika i podizanje svijesti o važnosti kulture govora i lijepog izražavanja”, rekla je Trivićeva.

(Srna)

Vlada RS započinje giljotinu parafiskalnih nameta

Radna grupa Vlade Republike Srpske koja radi na utvrđivanju registra neporeskih davanja, odnosno parafiskalnih nameta u RS, bi do 31. januara ove godine trebala završiti svoj posao, nakon čega će biti nastavljen započeti proces smanjivanja broja parafiskalnih nameta koji opterećuju domaću privredu.

Kako je navedeno u Programu ekonomskih reformi 2020.-2022., koji je sačinila Vlada RS, taj proces će biti upotpunjen i smanjenjem procedura prilikom pružanja javnih usluga, što će dodano rasteretiti privredu kroz smanjenje troškova administriranja.

Takođe, u ovom Programu ekonomskih reformi, definsano je i da će biti utvrđen plan giljotine nepotrebnih neporeskih davanja do juna 2020. godine sa prelaznim planom prilagođavanja institucija i organizacija na funkcionisanje nakon ukidanja pojedinih neporeskih davanja, te sa jasnim rokovima izmjena propisa kojim se uređuju pojedina neporeska davanja.

„U saradnji sa jedinicama lokalne samouprave nastojaće se iznaći rješenja za ukidanje ili smanjneje različitih vrsta opštinskih gradskih taksa i naknada, a sve sa ciljem dodatnog rasterećenje parivrede“, navedeno je u Programu ekonomskih reformi RS do 2020. godine.

Nastavak reformi u oblasti smanjenja opterećenja rada je politika Vlade RS još iz Reformske agende za period 2015.-2018. godine, sa ciljem jačanja konkurentnosti privrede. Postepeno rasterećenje privrede je započeto prvo reformom u oblasti porodiljskog bolovanja, dok je promjena načina ugovaranja plata i povećanje neoporezivog dijela dohotka u 2018. godini imalo za cilj povećanje  plata svim zaposlenim u RS.

„Cilj je i da se kroz analizu primjene Zakona o podsticajima u privedi izvrši umanjenje stopa doprinosa, a što je takođe aktivnost na smanjenju opterećenja rada“, navedeno je u Programu ekonomskih reformi RS.

Privrednici u Republici Srpskoj ističu da su im parafiskalni nameti opterećenje u finansijskom smislu i da odbijaju strane ulagače.

Pored toga, ističu da parafiskalni nameti zahtijevaju i  brojnu dokumentaciju koja im oduzima dragocjeno vrijeme. Zato naglašavaju da je rezanje ovih nameta neophodno, ali su svjesni  da to neće biti lagan i brz proces.

Ipak, Vlada RS je očigledno riješena da smanji opterećenja rada u RS, što je svojim aktivnostima i pokazala, tako da je za očekivati da ispuni i ovaj cilj koji je zacrtan u Programu ekonomskih reformi RS do 2022. godine.

(banjaluka.net)

POJAČANE POLICIJSKE KONTROLE I večeras akcija na alkohol u Banjaluci

Na putevima u nadležnosti Policijske uprave Banjaluka i večeras će biti sprovedena akcija pojačane kontrole učesnika u saobraćaju, sa akcentom na kontrolu vožnje pod dejstvom alkohola.

To u praksi znači da večeras u satima kada se izlazi u grad, ili iz njega vraća, ne samo u gradu, već i ulazima i izlazima iz grada možete očekivati patrole “na svakom koraku”.

Ono što će vam se neizbježno desiti ako vas zaustave, biće alko-test. Posljedice znate.

Najniža kazna od 40 KM predviđena je već ako vozač, koji i nije pod uticajem alkohola, na prednjem sjedištu prevozi lice koje jeste.

Ukoliko je vozač pod uticajem alkohola, opcije kažnjavanja idu već od samo novčane kazne, sve do oduzimanja vozačke na mjesec, dva ili duže, pa do privođenja od strane policije i mjere obaveznog triježnjenja u pritvoru.

Zato, ako želite da se iz grada vratite bezbjedno, nikog ne ugrozite i nedjelju dočekate u svom, a ne policijskom krevetu, ili ne vozite, ili ne pijte alkohol.

(Banjaluka.com)

Banjaluka.net saznaje: NATO prihvatio Program reformi

Politički komitet NATO saveza razmatrao je Program reformi koji je u decembru Predsjedništvo BiH uputilo u Brisel, saznaje Banjaluka.net.

Kako nam je potvrđeno, Politički komitet NATO-a, pozitivno je ocijenio i prihvatio Program reformi.

“Program je prihvaćen takav kakav jeste, odnosno, da promoviše saradnju između BiH i NATO i da ne pejudicira pitanje članstva”, rekao je izvor banjaluka.net i dodao da je NATO prihvatio da se ne radi o ANP.

Zvanična potvrda se očekuje sledeće sedmice.

(Banjaluka.net)

DODIK: Multiprioritet izgradnja auto-puta od Doboja do mosta na Rači

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da treba pojačati investicioni ciklus u Republici Srpskoj i da je multiprioritet izgradnja auto-puta od Doboja do mosta na Rači.

Dodik je poslije proširene sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a rekao novinarima u Banjaluci da su multiprioriteti i izgradnja gasovoda, bolnice u Doboju i realizacija značajnih infrastrukturnih projekata za Srpsku.

On je istakao da je realan povećani nivo investicija, jer je javni dug Republike Srpske 37 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Dodik je ponovio da je prioritet i modernizacija magistralnih puteva za šta je potrebno izdvojiti 200 miliona KM.

Na sjednici je razgovarano je i situaciji na niovu BiH. Današnjoj proširenoj sjednici Izvršnog komiteta SNSD-a prisustvovali su predstavnici ove stranke iz Drvara i Srpca.

(Srna)

Ćulum predložen za novog direktora SIPA-e

Ministar bezbjednosti BiH Fahrudin Radončić predložio je Darka Ćuluma za novog direktora SIPA-e umjesto Perice Stanića, saznaje Klix.ba. Ovu informaciju za Klix.ba je potvrdio upravo Fahrudin Radončić.

“U ponedjeljak sam stavio van snage prijedlog bivšeg ministra bezbjednosti Dragana Mektića da za direktora SIPA-e bude izabran Perica Stanić. Nakon obavljenih konsultacija sa parlamentarnom većinom donio sam odluku da zvanično predložim Darka Ćuluma i on je sada u proceduri za novog direktora SIPA-e”, izjavio je Radončić.

Potvrda Darka Ćuluma za direktora SIPA-e mogla bi se naći već na narednoj sjednici savjeta ministara BiH, a prije toga će biti obavljene konsultacije na Kolegiju sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom.

Ipak to će biti poznato tek naredne sedmice poslije radnog sastanka i priprema za sjednicu koja je zakazana za 23. janaur.

“Tada ćemo znati dnevni red odnosno da li će potvrda Ćuluma biti na toj ili nekoj od narednih sjednica”, dodao je Radončić.

Saznajemo da su Radončić i Ćulum razgovarali o ovom imenovanju te da je aktuelni direktor Policije RS i dalje veoma zainteresovan za čelnu poziciju u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA).

(Klix.ba)

KRIMINALNA GRUPA Drogu donosili iz Doboja i prodavali je u Banjaluci

U policijskoj akciji na području Banjaluke i Doboja uhapšeno je ukupno sedam osoba zbog sumnje da su se bavili neovlaštenom proizvodnjom i prodajom marihuane i ekstazija.

Srpskainfo saznaje da su u akciji uhapšeni Vladimir Žigić (24) i Aleksandar Nešić (25) iz Banjaluke, Dobojlije Mihajlo i Nikola Vuković, Stefan Mićić, te  M. S. i N. L.

U ovoj akciji policija je pronašla i zaplijenila oko 600 grama marihuane, ekstazi i veću količinu novca.

Izvor Srpskainfo iz istrage objasnio je da su inspektori došli do saznanja da se pomenute osobe mogu dovesti u vezu sa trgovinom droge, nakon čega su posljednjih mjeseci te osobe praćene.

“Utvrđeno je da su drogu nabavljali u Doboju i zatim je donosili u Banjaluku gdje su je prodavali. Tokom istrage prikupljeno je dovoljno dokaza, jer su osumnjičeni praćeni. Kada je prikupljeno dovoljno informacija, krenulo se u hapšenje i kod osumnjičenih je pronađena pomenuta količina droge”, naveo je izvor iz istrage.

Izvor Srpskainfo otkrio je i da je policija u Banjaluci od Žigića oduzela 582 grama marihuane, a zajedno sa njim uhapšen je i Nešić.

“Nakon hapšenja osumnjičenih pretresene su lokacije na području Banjaluke koje su koristili osumnjičeni, te je pronađeno još marihuane i 25 komada ekstazija”, naveli su iz banjalučke policije.

Osim u Banjaluci gdje su uhapšeni Vladimir i Aleksandar, akcija je provedena i u Doboju.

Akcija je izvedena u saradnji sa Upravom za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i Policijskom upravom Doboj.

Tokom akcije pretresene su i tri lokacije na području Doboja, koje koriste osumnjičeni.

Tokom tih pretresa pronađena je takođe određena količina droge, digitalna vaga, određena količina novca, te drugi predmeti koji potiču iz krivičnog djela.

Zapljenjena droga i predmeti biće dio materijalnih dokaza u budućem krivičnom postupku.

U toku iste akcije i u saradnji sa u Upravom za organizovani i teški kriminalitet MUP RS i Policijskom upravom Doboj na području Doboja, uhapšene su tri osobe N.V, M.V. i S.M. zbog sumnje da su počinili krivično djelo “nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga”.

“Nakon hapšenja osumnjičeni su prebačeni u Banjaluku na kriminalističku obradu, nakon koje će biti odlučeno koji od osumnjičenih će imati status svjedoka, a protiv koga će biti nastavljena istraga u pravcu podizanja optužnice za neovlaštenu proizvodnju i promet opojnih droga”, objasnio je izvor Srpskainfo iz istrage.

Kompletnom istragom u ovom predmetu rukovodi Okružno javno tužilaštvo Banjaluka.

“Zaplijenjena droga biće upućena na vještačenje, kao i drugi dokazi koji su zaplenjeni tokom hapšenja osumnjičenih”, objasnio je izvor iz tužilaštva.

Odluka o pritvoru

Konačnu odluku o pritvoru osumnjičenima donijeće nadležni tužilac i to nakon što sasluša osumnjičene.

“Nakon kriminalističke obrade neki od uhapšenih biće sprovedeni u nadležnosti tužilaštva, a nakon saslušanja biće odlučeno o eventualnom zahtjevu za pritvorom”, objasnio je izvor iz pravosuđa RS.

(Srpskainfo)

REKORDERI 266 kilometara na čas najveća prekoračena brzina koju su evidentirali presretači u RS 

Brzina od 266 kilometara na čas kojom se kretao motociklista na magistralnom putu Banjaluka – Gradiška najveća je koju su evidentirali presretači u Republici Srpskoj u prošloj godini.

Kako saznaju Nezavisne, u pitanju je motociklista koji je, kada ga je “ulovio” presretač, vozio 266 km/h na dionici puta gdje je ograničenje 80, što znači da je vozio 186 km/h više od dozvoljene brzine. Drugi je vozač koji je na području Bijeljine na ograničenju od 80 kilometara na čas vozio 100 više, odnosno 180 km/h.

Treća najveća brzina zabilježena je na području Laktaša, gdje je nesavjesni vozač na ograničenju od 100 vozio 167 kilometara na čas, četvrta najveća je evidentirana od 136 kilometara na čas na ograničenju od 80 na dionici magistralnog puta Omarska – Prijedor – Novi Grad. Peta najveća brzina je bila na području Gacka na ograničenju od 80, kada je presretač zaustavio vozača koji je vozio 130 kilometara na čas.

U Odjeljenju za odnose s javnošću MUP-a RS rečeno je da su dva vozila opremljena uređajima za mjerenje brzine od 15. juna do kraja prošle godine u RS evidentirala 8.868 prekršaja prekoračenja propisane brzine kretanja motornih vozila. Ističu da se najveći broj prekršaja odnosi na prekoračenje propisane brzine od 10 do 20 kilometara na čas.

Milenko Jaćimović, član Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka, kaže da su represivne mjere u koje ulaze presretači, stacionirani ili mobilni radarski sistemi svakako stub kojim se može uticati da se smanji broj vozača koji ne poštuju ograničenje brzine.

“Međutim, nigdje u svijetu, čak ni u najbezbjednijim zemljama kada je u pitanju bezbjednost saobraćaja, u kojima je najmanje smrtno stradalih i najmanji broj saobraćajnih nezgoda, problem nije u potpunosti riješen samo presretačima, radarima i kaznenim odredbama”, kaže Jaćimović.

On kaže da se tada drastično povećava nenaplativost kazni ili traženje rupa u zakonu kako bi se izbjegle sankcije, te ističe se po pitanju ovog problema mora uticati preventivom i naučnoistraživačkim radom.

“Nauka mora da ponudi zbog čega je stalan porast broja vozača koji ne poštuju ograničenje brzine i konzumiraju alkohol, te koji su to trendovi u svijetu i kako su to riješile druge zemlje kako ne bismo imali višestruke povratnike u činjenju tih prekršaja. Kazne neće sve riješiti”, rekao je Jaćimović.

Dodao je da se na vozače mora uticati i kroz medije, pravljenjem raznih emisija, spotova i edukacijom.

Visina kazne

U MUP-u RS pojašnjavaju da su Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH propisane kazne za prekoračenje brzine kretanja motornih vozila.

Za prekoračenje od 10 do 20 kilometara na čas  je jedinstvena novčana kazna od 50 KM.

Ko brzinu prekorači od 20 do 30 kiliometara na čas je rasponska kazna od 100 do 300 KM, od jedan do četiri mjeseca zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i dva kaznena boda.

Za prekoračenje više od 30 kilometara na čas izriče se rasponska novčana kazna od 400 do 1.000 KM, od dva do šest mjeseci zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom i dva kaznena boda.

(Nezavisne)

Podrška SPC i narodu Crne Gore tokom bogojavljenske litije u Banjaluci

Sveštenstvo i vjerni narod Eparhije banjalučke, predvođeni Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Jefremom, sutra će u Banjaluci na bogojavljenjskoj litiji pružiti molitvenu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) i narodu u Crnoj Gori.

Centralna proslava Bogojavljenja počeće Svetom arhijerejskom liturgijom u 9.00 časova u Hramu Hrista Spasitelja, najavila je uprava parohije banjalučke.

Svečana litija ispred hrama krenuće ka gradskom mostu Patra kod tvrđave Kastel u 12.00 časova.

Na čelu litije biće natpis sa porukom podrške borbi SPC i srpskog naroda u očuvanju pravoslavnih svetinja, koje su ugrožene usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori.

Poslije dolaska litije do mosta Patra, uslijediće vodoosveštanje i spuštanje Časnog krsta u rijeku, te takmičenje u plivanju Časni krst.

Zbog kretanja svečane litije sutra će od od 11.00 do 14.00 časova biti obustavljen saobraćaj u nekoliko banjalučkih ulica. Za vrijeme obustave saobraćaj će regulisati i preusmjeravati policija.

(Srna)

Ostavka predsjednice Komisije pred odluku o ruskim lijekovima

Tijana Kovačević, predsjednica Komisije za lijekove u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, podnijela je ostavku na tu funkciju kao i na članstvo u samoj komisiji.

Da je ostavku podnijela, “Nezavisnim” je potvrdila sama Kovačevićeva, ali nije željela govoriti o razlozima, navodeći da je na to obavezuje potpisana izjava o tajnosti.

Prema nezvaničnim informacijama, u tekstu ostavke Kovačevićeva je navela da je to uradila zbog budućih poslova koje planira raditi, a kojima bi članstvo u Komisiji bilo smetnja, mada je zanimljivo da je ostavka uslijedila usred borbe oko toga da li pojedini ruski lijekovi treba ili ne treba da stignu na tržište BiH. Odluku o tome da li će ruski lijekovi doći na tržište BiH donosi upravo Komisija, u kojoj je sada, s ostavkom Kovačevićeve, izjednačen rezultat s obzirom na to da sedam članova iz Republike Srpske i Brčko distrikta podržava dolazak ruskih lijekova, a svih sedam članova iz Federacije BiH je protiv toga.

“Na nedavnom glasanju osam članova je bilo za, a sedam protiv i tada je donesena odluka da se čeka izrada ekspertskog mišljenja, koje još nije urađeno. Tačnije, to mišljenje počeo je da radi jedan ekspert, ali je pred sam kraj iz ko zna kojih razloga odustao. Tada su svi članovi iz Srpske i jedan član iz Brčko distrikta bili za to da ruski lijekovi dođu u BiH, a svih sedam članova iz Federacije BiH bilo je portiv. Sada je u Komisiji omjer sedam naprema sedam”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Sljedeća sjednica Komisije, na kojoj bi trebalo konačno odlučiti da li će se ruski lijekovi naći na tržištu BiH, treba da bude održana 19. februara, a s obzirom na to je od preostalih 14 članova Komisije sedam za, a sedam protiv, ključno je pitanje da li će se u narednih mjesec dana umjesto Kovačevićeve uspjeti imenovati novi član. Procedura je takva da Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS, Agenciji za lijekove i medicinska sredstva predloži novog člana Komisije za lijekove, s tim da Stručni savjet Agencije odlučuje o tom kandidatu i predlaže direktoru Agencije, koji na kraju potpisuje rješenje o imenovanju.

“Sada je trka s vremenom i ključno pitanje je da li će se do februarske sjednice uspjeti popuniti Komisija”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.

Povodom ruskih lijekova u petak su se oglasili i iz Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Republike Srpske, apelujući na Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH da ubrza procedure izdavanja dozvola za promet ruskih lijekova u BiH, istovremeno se pitajući da li Agencija daje prednost lobistima kojima ne odgovara prodor ruskih kompanija ili građanima i fondovima koji nabavljaju lijekove za svoje osiguranike.

“Očito je da je stalno traženje dodatnih mišljenja eksperata samo izgovor da ruski lijekovi ne dođu na tržište BiH. Kako je moguće da lijekovi koji su urađeni po svim standardima i koji sada uspješno snabdijevaju ogromno rusko tržište, ali i šire, ne mogu da dobiju dozvolu za promet u BiH”, upitali su u FZO Republike Srpske. Ističu da zdravstveni sistem Republike Srpske zbog monopola pojedinih proizvođača skupih lijekova na tržištu ima nerealno visoke cijene, ali da se i bez obzira na to proizvođači povlače i ostavljaju tržište BiH bez adekvatnih lijekova.

“Taj ceh plaćaju kako FZO tako i osiguranici, za koje se u takvim tržišnim uslovima teško može nabaviti prijeko potreban lijek”, ističu u ovom Fondu.

U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH u petak su nam rekli da ne bi komentarisali medijske navode jer su predmetni lijekovi u proceduri i trenutno se nalaze u fazi pribavljanja mišljenja Komisije za lijekove.

“Direktor nema uticaja, i ne želi da ga ima, na pomenutu komisiju, koja je nezavisna u svom radu”, rekli su nam u toj agenciji, dodajući da je još jedan od razloga za uzdržavanje od komentara na pomenutu temu vrlo izgledna optužba od strane bilo koga da se stavlja na jednu od strana, što nam ni u kom slučaju nije namjera.

Podsjećanja radi, bijeljinska firma ICM zatražila je od Agencije za lijekove BiH dozvolu za uvoz i stavljanje na tržište dva ruska lijeka, što nikako ne odgovara jednoj evropskoj farmaceutskoj kompaniji, koja na sve načine pokušava da spriječi dolazak ruskih lijekova u BiH. U suštini, protiv dolaska ruskih lijekova je svih sedam članova iz FBiH, iako mnogi tvrde da nijedan medicinski razlog za to ne postoji, s obzirom na to da su ti lijekovi proizvedeni u skladu sa svim evropskim farmakološkim standardima.

(Nezavisne)

RAJČEVIĆ: Realizovali smo više od 90 odsto zactranog programa

Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević izjavio je da je ministarstvo koje predvodi u prošloj godini realizovalo više od 90 odsto zacrtanog programa.

“Realno smo sagledavali stvari i realizovali postavljene zadatke. Mislim da sam nametnuo novi tempo rada, iako je nezahvalno govoriti o svom radu”, rekao je Rajčević večeras za Alternativnu televiziju.

On je istakao da želi da sasluša konstruktivan prijedlog, ali i da je spreman da odgovori na laži i klevetu.

“Podnio sam tužbu protiv poslanika PDP-a u Narodnoj skupštini Draška Stanivukovića koji nije govorio istinu gostujući u programu jedne od televizija. Sada smo u sudskom procesu. Nažalost, svjesno se na posljednjoj sjednici Skupštine išlo u urušavanje njenog digniteta. Dobro je što se u tome nije uspjelo”, dodao je Rajčević.

On je naglasio da je Nacrt zakona o visokom obrazovanju ključna tema za Republiku Srpsku.

“Ovaj zakon je prioritetan za našu naciju. Uložili smo ogroman napor da dođemo do ovog zakona od koga zavisi funkcionisanje društva. Jedna od ključnih stvari i novina u zakonskom rješenju je veza privrede i naučnoistraživačke zajednice, a predstavnici privrede biće aktivni i u upravljačkim strukturama javih univerziteta”, rekao je Rajčević.

Prema njegovim riječima, politička situacija u BiH u posljednjih godinu dana je bila teška i izazovna.

“U BiH je prilično nesređena situacija. Još uvijek nije formirana vlast u Federaciji BiH, što će biti izvor operativnih i političkih problema. Uprkos svemu, Vlada Srpske je uspjela da sve ovo prebrodi i održi ekonomsku stabilnost, što je najveći domet u prošloj godini”, kaže Rajčević.

On je napomenuo da se radi na rješavanju problema akreditacije visokoškolskih ustanova iz Republike Srpske i da je o ovome razgovarao sa predsjedavajućim Savjeta ministara Zoranom Tegeltijom.

“Mislim da će ovo pitanje biti konačno rješeno. U ovom slučaju mora prevladati razum, jer je najvažnije pitanje da li će diplome naših studenata biti prizante i hoće li naše visokoškolske ustanove moći da učestvuju u međunarodnim projektima. Ovdje je riječ o samovolji jednog čovjeka, ali je sigurno da neće biti dozvoljeno da bude ugrožena budućnost Srpske”, naveo je Rajčević.

On je rekao da se mora početi sa reformskim procesima i da je Vlada Srpske tome posvećena.

“U ovoj godini ćemo raditi na implementaciji nekoliko projekata, među kojima je sistem objedinjene naplate komunalnih usluga, zatim projekat `e-bebe`. Uskoro možemo očekivati i promociju elektronskog potpisa i na pragu smo digitalne revolucije koja će se ogledati i u poboljšanju rada upravnih organa”, zaključio je Rajčević.

(ATV)

LJUBOJEVIĆ: Trivićeva i Stanivuković kite se “tuđim perjem”

Poslanici PDP-a Јelena Trivić i Draško Stanivuković pohvalili su se juče da su oni zaslužni za izgradnju kanalizacije u banjalučkom naselju Ada, iako je rješenje ovog problema, u stvarnosti pokrenuto još prije dvije godine, izjavila je Anja Ljubojević, član Gradskog odbora SNSD-a.

Ona je istakla da na Stanivukovićevom Fejsbuk profilu objavljeno kako su, zahvaljujući njemu i Јeleni Trivić, riješeno pitanje izgradnje kanalizacije za 40-tak domaćinstava u Ulici Dujke Komljenovića i Vida Nježića.

Nakon pet mjeseci naše borbe u ulicama Dujke Komljenovića i Vida Nježića sredstva su konačno odobrena i problem sa kanalizacijom i otpadnim vodama biće napokon riješen.

Veliko hvala poslanicima Drašku Stanivukoviću i Јeleni Trivić koji su se borili zajedno sa mještanima našeg naselja – objavljeno je na Stanivukovićevom profilu.

Kao dokaz, na profilu je objavljena fotografija iz septembra 2019. godine, na kojoj se vidi Stanivuković sa mještanima ovih ulica.

Međutim, Ljubojevićeva tvrdi da je, prema dostupnoj dokumentaciji, istina zapravo potpuno drugačija i da se praktično radi o obrascu po kojem ovo dvoje poslanika svjesno obmanjuju građane Banjaluke.

– U ovom konkretnom slučaju, vidljiva je sva besprizornost takvog ponašanja. Naime, aktivnosti na izgradnji kanalizacije u ove dvije ulice pokrenute su još 10. novembra 2017. godine, kad je Gradska uprava potpisala ugovor sa izvođačem za izradu tog projekta. Dakle, znajući da je projekt ide u realizaciju, Stanivuković je u septembru prošle godine otišao u naselje i mještanima obećao da će dobiti kanalizaciju – ističe ona.

Prema njenim riječima, ovakvo prisvajanje zasluga odavno se odomaćilo u banjalučkom PDP-u, te ukazuje da je identičan “recept” primjenjen u više gradskih projekata.

Na primjer, kaže Ljubojevićeva, aktivisti PDP-a prikupljali su peticiju za izgradnju parkinga u Ulici Ivana Gorana Kovačevića u Rosuljama i time svjesno obmanjivali mještane, znajući da je izgradnja trotoara zapravo predviđena programom rada Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Takođe, ističe, istu stvar su uradili u slučaju rekonstrukcije pješačkog nadvožnjak, takođe u Rosuljama, gdje su se fotografisali i hvalili da su oni zaslužni za rekonstrukciju, iako je, takođe, i ovaj projekt bio planiran i prije njihovog “slikanja”.

– Potpuno ista stvar desila se u Kuljanima u septembru prošle godine, kad je Stanivuković mještanima obećao da će riješiti problem, iako je i prije tog obećanja, izgradnja kanalizacije uvrštena u projekt Gradske uprave pod nazivom “Voda 2” – ističe Ljubojevićeva.

(RTRS)