POTOČARI: Završena komemoracija povodom stradanja srebreničkih Bošnjaka

U Potočarima kod Srebrenice završena je komemoracija održana povodom 25 godina od stradanja Bošnjaka u julu 1995. godine.

Program je počeo emitovanja video poruka upućenih povodom godišnjice i obraćanjem zvaničnika u komemorativnoj sali.

Nakon toga pristupilo se odavanju pošte nastradalim i delegacije su položile cvijeće u Memorijalnom centru.

Zbog epidemije virusa korona ove godine nije bilo stranih državnika.

Uprkos upozorenjima i pozivima Organizacionog odbora da se ne dolazi danas u Potočare, jer se to može učiniti i drugim danima, okupilo više hiljada građana.

Zvaničnici su se pridržavali distance i epidemiloških mjera, a organizatori su nastojali da skup prođe uz poštovanje mjera zaštite od virusa korona, te je organizovano mjerenje temperature na ulazu u Meorijalni centar, gdje je omogućena i dezinfekcija ruku.

Uprkos tome, okupljeni se nisu pridržavali epidemioloških preporuka i bili su u masi bez obzira na preporuke na broj prisutnih na skupovima.

Među prisutnima ima i stranih držvaljana iz islamskih zemalja, kao što je bilo i prethodnih godina. Oni su tu stigli u privatnom angažmanu.

Ove godine nije bilo organizovanog autobuskog prevoza iz raznih krajeva zbog loše epidemiološke situacije.

Nakon polaganja cvijeća počeo je vjerski obred, a u 13.20 časova predviđen je ukop posmrtnih ostataka devet identifikovanih lica, čime će današnji program biti završen.

Današnji skup u Potočarima protiče mirno, a obezbjeđuju ga Policija Republike Srpske sa drugim bezbjednosnim agencijama u BiH.

Režim saobraćaja na putevima koji vode prema Srebrenici izmijenjen je zbog komemoracije, te je na pojedinim raskrsnicama bilo kraćih zastoja, ali se očekuje da će do 17.00 časova saobraćaj biti normalizovan.

(Srna)

GRADNJA POČINJE NA JESEN: Izabrano idejno rješenje za buduću školu u Adi (FOTO)

U okviru priprema za izgradnju prve škole u Adi, izabrano je idejno rješenje buduće škole, čija bi gradnja trebalo da počne na jesen. Na konkursu, za najbolje idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje pobijedila je firma Ruting.

Zamjenik gradonačelnika Banje Luke Srđan Amidžić istakao je da će Ada, kao brzorastuće naselje, dobiti svoju osnovnu školu, u okviru velikog plana izgradnje i obnove školske infrastrukture širom grada.

“Izgradnja škole sa dvoranom predviđena je i usvojenim regulacionim planom za to područje. Sada smo dobili i idejno rješenje budućeg objekta, tako da su stvoreni preduslovi za početak realizacije još jednog velikog projekta za Adu”, kazao je Amidžić.

Planirano je da škola bude izgrađena na lokaciji puta restorana “Stara Ada”, u čijoj blizini se ili gradi ili će početi izgradnja većeg broja stambenih blokova.

Budući školski objekat gradiće se fazno, a dio radova biće finansiran kroz donacije privatnih društveno-odgovornih kompanija.

Petorazredna škola projektovana je za 300 učenika, sa deset učionica, od kojih će pet biti u prizemlju, a pet na spratu.

Od sadržaja, imaće fiskulturnu salu sa pratećim prostorijama i igralište u dvorištu škole oko kojeg su planirane tribine.

Idejno rješenje

U obrazloženju konkursne komisije, navedeno je da pobjedničko idejno rješenje nudi savremeni inspirativni koncept za razvoj budućeg urbanog okruženja u naselju Ada.

Školski trg, autori su akcentovali zakošenim zidom i nadstrešnicom, koji vodi do glavnog ulaza i prostranog hola sa centralno pozicioniranim stepeništem u čijem sklopu su i tribine za sjedenje.

RK Borac opet pronosi slavu Banjaluke

RK Borac m:tel osvojio je titulu šampiona BiH, čime je nastavljen višegodišnji niz osvajanja trofeja.

Osvajanjem titule šampiona, RK Borac m:tel ponovo je stekao priliku da predstavlja BiH u evropskim takmičenjima, ali i u regionalnoj SEHA ligi. Ipak, učešće u evropskim i regionalnim takmičenjima, dovedeno je u pitanje zbog finansijske situacije u kojoj se našao klub, kao i većina drugih sportskih kolektiva.

– Širenje virusa korona ostavilo je veliki trag i na prihode Borca m:tel. Ali, i u takvoj situaciji, uz pomoć sponzora, prijatelja, ali i agilnošću članova Upravnog odbora, uspjeli smo sanirati dio troškova. Da bismo odredili smjernice djelovanja za narednu sezonu, konkretno, da li ćemo predstavljati naš grad, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj sceni, potrebno je da se nadležne institucije, Grad Banjaluka, Vlada Republike Srpske, Kabinet Predsjednika Republike Srpske, Savjet ministara BiH, oglase i definišu mjere podrške – ističe Saša Kondić, predsjednik RK Borac m:tel.

Prema njegovim riječima, trenutno, Grad Banja Luka duguje uplate za drugi i treći kvartal. Kada bi to bilo regulisano, RK Borac bi isplatio zaostale plate igračima.

– Takođe, još uvijek čekamo dogovorenu podršku srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika, sa kojim su članovi Uprave krajem maja razgovarali upravo na temu podrške za učešće u SEHA ligi – precizira Kondić.

On dodaje da je rješenje za problem kluba, ali i domaćeg sporta uopšte, sistemska podrška nadležnih institucija sa jasno preciziranim mjerama.

– Nažalost, došli smo u situaciju u kojoj više ne možemo čekati, već su nam rješenja potrebna u najkraćem mogućem roku. Podsjećamo da, uz prvi tim, naše mlađe selekcije, u svim kategorijama, redovno osvajaju najsjajnije medalje na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Zbog svega toga, ali i ogromne tradicije i veličanstvene istorije, najvećih sportskih rezultata, zavređujemo daleko veću podršku i pažnju cijelog društva – rekao je predsjedik RK Borac m:tel.

On napominje da su se igrači novog šampiona BiH, u ovakvoj situaciji, ponašali više nego korektno, ispunjavajući sve svoje obaveze, uz veliko razumijevanje zbog kašnjenja primanja.

– Ukoliko podrška izostane, RK Borac m:tel neće biti u situaciji da zauzme mjesto u međunarodnim takmičenjima, koje je svojim rezultatima zaslužio. To bi bila velika sramota i za našu Banjaluku, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu – zaključuje Kondić.

(SB/banjaluka.net)

EPIDEMIOLOŠKA SITUACIJA: Virus potvrđen kod 119 osoba u Srpskoj

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, Bolnici Sv. Vračevi u Bijeljini i Univerzitetskoj bolnici u Foči izvršeno je testiranje 580 laboratorijskih uzoraka, a novi virus korona (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 119 osoba u Republici Srpskoj.

Radi se o 68 muških i 51 ženskoj osobi, od kojih je 29 mlađe, 67 srednje i 23 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta, 27 je iz Banjaluke, 12 iz Zvornika, po devet iz Foče i Nevesinja, sedam iz Istočnog Sarajeva, po pet iz Bijeljine, Trebinja, Ljubinja i Laktaša, po četiri iz Pala i Кotor Varoša, po tri iz Modriče, Višegrada, Кozarske Dubice i Doboja, po dvije iz Prijedora, Derventa, Prnjavora, Novog Grada, Gacka i Rogatice i po jedno iz Čelinca, Mrkonjić Grada i Milića.

Do sada je u Republici Srpskoj potvrđeno 3151 slučaj virusa korona, a preminulo je ukupno 138 osobe kod kojih je potvrđen test na novi virus korona.

U Republici Srpskoj, od novog virusa korona, do sada se oporavilo ukupno 1.604 osoba. Na SARS-CoV-2 testirano je ukupno 41.529 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u Republici Srpskoj je 174, u Univerzitetsko kliničkom centru Republike Srpske 44, a u opštim bolnicama 130.

U Republici Srpskoj pod zdravstvenim nadzorom trenutno je 3.781 osoba, a nadzor je završen kod 38.863 osoba.

(SB/banjaluka.net)

REAKCIJE: Građani BiH nezadovoljni zbog stalnih promjena uslova za prelazak granice sa Hrvatskom

Odluka Hrvatske da ponovo zaoštri uslove za ulazak državljana BiH izazvala je brojne nedoumice, o čemu svjedoče i današnja iskustva građana koji su se svjedočili o tome na FB stranici banjaluka.net.

Naši čitaoci su uglavnom nezadovoljni zbog konfuzije koju izazivaju stalne promjene uslova pod kojim je moguće otići na godišnji odmor na Hrvatsko primorje tokom epidemije korona virusa.

Između ostalog, oni ukazuju na duple standarde Hrvatske prema građanima BiH, zavisno od nacionalne pripadnosti.

“Jutros smo muž i ja krenuli i, naravno, vratili smo se, jer su tražili test ili da idemo u izolaciju. Na bosanskoj granici pitam čovjeka šta se to dešava. On mi kaže: Gospođo, zaštićeni su kao bijeli medvjedi, mogu da rade šta hoće! Moj kolega Hrvat sa bosanskim pasošom može da uđe u HR, a ja Bošnjak iz Tuzle i vi Srbi iz Banjaluke ne možemo”, piše jedna čitateljka.

Naravno, takve okolnosti su neiscrpan povod za cinična zapažanja.

“Ko ima putovnicu, njemu ne treba test, jer se sa putovnicom ne možeš zaraziti koronom, samo ako imas pasoš BiH ili Srbije možeš imati koronu. Mislim, nema logike, Hrvati iz Bosne mogu preći granicu, a Srbi i muslimani ne mogu”, glasi jedna od konstatacija.

Čitaoci ukazuju i na nekorektnost koja se ogleda u činjenici da nije moguće da normalno uđu u zemlju u kojoj su uplatili ljetovanje.

“Moju kćerku vratili jutros, mada ima uplaćeno ljetovanje i najavila se za ulazak ranije. Hrvati uzeli pare za sedam dana ljetovanja i ne daju sad ući, a juče do ponoći dali”, moglo se pročitati na našoj stranici.

Čak i prethodna komunikacija sa graničnim službama Hrvatske nije nikakva garancija sigurnog prelaska.

“Nisu normalni. Uzeli pare za ljetovanje i sad ne daju preći, a juče sam zvala hrvatsku granicu i rekli – uz potvrdu da je plaćeno ljetovanje može, i onu najavu da ćeš proći. I hladno je jutros vratili”, opisuje jedna žena iskustvo svoje kćerke.

Brojne su i rasprave o vrsti testa koja se traži prilikom ulaska u Hrvatsku. I tu postoji niz dilema, a na kraju se ipak iskristalisalo uvjerenje da se priznaje samo PCR test, a da je tzv. testiranje na antitijela neupotrebljivo.

Nevolja je u tome, dodaju čitaoci, što se prva vrsta testiranja na koronu u Banjaluci može obaviti samo u Institutu za javno zdravlje RS, koji ne radi subotom, dok je drugu potvrdu moguće dobiti u privatnim laboratorijama, međutim, sada je priznaju jedino na granici Crne Gore, ali ne i Hrvatske. Nezaobilazna su i pitanja o cijeni tih usluga, pa se može saznati da se kreće u rasponu od 42 do 47 KM.

Ipak, čak ni PCR, ako je realizovan u Banjaluci, ne ispunjava građane RS i BiH opuštenošću, jer nisu sigurni da li Hrvatska sada priznaje testove urađene van Evropske unije.

To je, opet, povod i za duhovitost, pa ima i onih koji računaju na površnost hrvatskih carinika.

“Ma, pokaži im test trudnoće, oni i tako pojma nemaju”, poručuje jedan od čitalaca.

U svakom slučaju, Hrvatska je na dobrom putu da obeshrabri i najupornije državljane BiH koji pokušavaju da stignu do njihove jadranske obale, a da pri tome izađu na kraj sa konstantnim promjenama režima ulaska u susjednu zemlju.

Zbog toga ne iznenađuje saznanje da je u raspravama naših čitalaca o onome što ih očekuje danas na granici sa Hrvatskom najčešće upotrebljavana riječ bila u znaku čuđenja.

“E, svašta”, nerijetko se moglo čuti na našoj stranici.

(SB/banjaluka.net)

SLAĐANA ZARIĆ, AUTOR: Naš plan je da premijera filma o koridoru bude 9. januara

Nadam se da ćemo doneti jedan novi i objektivan prikaz svih tih dešavanja koja govore o velikom stradanju srpskog naroda u periodu koji je prethodio samom početku proboja koridora, dakle o periodu od početka marta do druge polovine juna 1992. godine.

Ovim riječima novinarka RTS-a Slađana Zarić za “Glas Srpske” odgovara na pitanje šta ju je motivisalo da se upusti u izuzetno zahtjevan posao snimanja igrano-dokumentarnog filma o proboju koridora života, čije snimanje je pod njenom režiserskom palicom počelo polovinom prošlog mjeseca u kasarni Vojske Srbije u Rumi.

– Meni je bilo jako interesantno da sistematizujem sve događaje iz tog perioda, čitala sam i hrvatske izvore, jer se trudim i želim da napravim ne ratni film, već film koji će prikazati i vaš mentalitet i taj period o kojem, verujte, jako malo znamo – kaže Zarićeva u intervjuu za “Glas plus”.

Zašto jako malo znamo?

Zato što smo o tim dešavanjima i tom periodu informisani dnevnim podacima i zato što nikada, pogotovo u Srbiji, nije napravljena jedna šira analiza onoga što se dešavalo. Nije se niko ozbiljnije zapitao kako to da su Srbiji uvođene sankcije u vreme kada u Posavini imamo trupe regularne Hrvatske vojske, ko je ta zloglasna Azra Bašić koja je ubijala ljude, šta se dešavalo u logorima, itd.

U kojoj fazi je snimanje?

Završavamo drugu fazu. Prva je bila u Rumi i Sremskoj Mitrovici, a sada završavamo snimanje na Pasuljanskim livadama. U Rumi smo radili priče u vezi sa urbanim celinama i ulične borbe, a Pasuljanske livade su zbog konfiguracije terena mnogo podobniji za snimanje u vezi sa borbama u ruralnim područjima. Nastavićemo snimanje u Vršcu, a to će biti deo koji se odnosi na završni deo operacije, jer taj teren podseća na teren Gornjih i Donjih Koliba i Obodnog kanala. Na Pasuljanskim livadama smo uradili čuvenu bitku na Kostrešu, zatim Cer, pravili smo kišu i bilo je jako zanimljivo. Na vojnom poligonu u Nikincima snimaćemo bojevo gađanje, koje mora da bude u kontrolisanim uslovima, bez obzira na to što se radi manevarskom municijom. I na kraju ćemo snimati scenu forsiranja reke Bosne, a to ćemo raditi na Savi. Plan je da sve završimo do 20. jula, uprkos otežanim uslovima zbog epidemiološke situacije, ali na sreću svi su zdravi.

Potom slijedi montaža i postprodukcija i kada možemo očekivati premijeru?

Tako je, onda idu montaža i postprodukcija. Ostaće nam da dronom snimimo autentične lokacije, a intervjui sa učesnicima su završeni u decembru i januaru u Banjaluci i Beogradu. Naš plan je da po prvobitnom dogovoru premijera bude na Dan Republike Srpske, 9. januara. To je najprigodniji datum sa najviše simbolike, jer je to bila bitka biti ili ne biti za Republiku Srpsku i bitka koja je zaokružila mogućnost njenog postojanja.

U filmu “Ratne priče sa Košara” akcenat ste stavili na običnog vojnika. Da li će isto biti i sa filmom o proboju koridora života?

Bitka za proboj koridora mnogo je kompleksnija od bitke na Košarama, koja se odvijala u mnogo manjem rejonu i sa mnogo manjim brojem učesnika. Ovaj film praktično počinje od 3. marta 1992. godine, kada su trupe regularne Hrvatske vojske prešle Savu i počinile zločin u Sijekovcu i drugim mestima, a završava 7. oktobra, kada je oslobođen Brod. U razgovoru sa učesnicima i sa stručnim konsultantom generalom Boškom Kelečevićem birala sam najbitnije trenutke i najbitnije faze i bitke koje su bile presudne za dalje napredovanje i oslobađanje Posavine. U svemu tome ono što će ljudima sigurno biti zanimljivo su one priče za koje zna veliki broj ljudi u Republici Srpskoj, od spajanja jedinica Prvog krajiškog i Istočno-bosanskog korpusa VRS, o tome kako su osvojeni Cer i Kostreš, zašto je u jednom trenutku stala linija fronta itd.

Hoćete li uspjeti sve to da prikažete u filmu?

Pokušaću sve to vizuelno da predstavim, ali neki moj princip rada je to što su i dramatizacija i sve scene u kojima učestvuju glumci zasnovani na autentičnim svedočenjima ljudi koji su to direktno doživeli, a ne na onome što su čuli ili prepričavali. Čućemo svedočenja pripadnika Prvog krajiškog i Istočno-bosanskog korpusa, a o bici za Cer svedočiće i vojnici iz Republike Srpske Krajine. Nemoguće je spomenuti svakog poginulog, ali ću se truditi da predstavim što veći broj ljudi i njihovo herojstvo.

Hoćemo li u filmu čuti čuvene psovke?

Naravno, to je jako zanimljiv deo i verujem da će biti jako interesantno ljudima da vide kako su se vojnici Prvog krajiškog i Istočno-bosanskog korpusa prepoznali po sočnim srpskim psovkama. Ovaj film se kroz koprodukciju u kojoj učestvuje RTS, između ostalog radi i za građane Srbije i verujem da će premijerno biti prikazana u prajm-tajmu RTS-a. Zato sam pokušavala da u filmu što više prikažem mentalitet vas sa leve strane Drine i ono što vas je u stvari održalo u tim teškim trenucima, tako da će u filmu biti i tužnih scena, ali biće i smeha.

Po čemu će se film razlikovati u odnosu na “Ratne priče sa Košara”?

Osnovna forma i naracije i vizuelizacije je generalno ista. Najpreciznije je reći da su ovo ratne priče sa koridora, kao što su ono bile ratne priče sa Košara. Znači, imamo hronologiju događaja, svedoke koji govore o onome što su videli i doživeli i imamo dramatizaciju koja nije fikcija, jer se zasniva na autentičnim svedočenjima. Forma je ista, a razlika je u tome što je ovo mnogo, mnogo kompleksnije i zahtevnije.

Zahtjevnije zbog onoga što ste spomenuli, zato što se bitka za koridor vodila u širem rejonu i sa mnogo više učesnika?

Da. Ovo je jako teško snimanje, jer osim mnogo više ljudi, imate ozbiljnu pirotehniku, prage, transportere, tenkove i sve to treba uklopiti pod temperaturom koja je proteklih dana bila 40 stepeni, a kada smo se preselili na Pasuljanske livade, tamo je bila magla i prilično hladno. Međutim, mi smo i produkcijski ušli mnogo ozbiljnije u ovaj film, radimo vrhunskim kamerama, tako da je naša ideja da ovaj film postavi neke nove standarde kada je reč o igrano-dokumentarnom filmu.

Hoće li film o koridoru naići na podršku publike u Srbiji, onako kao što su “Ratne priče sa Košara” dočekane u Republici Srpskoj?

Moram da priznam da bih to jako volela, jer je ideja za film o koridoru nastala na promociji filma o Košarama u Banjaluci, gde sam bila fascinirana i oduševljena.

Zašto?

Zato što sam smatrala da su Košare neka naša priča, ali moram da priznam da mi se čini da su Banjalučani taj film doživeli srdačnije i emotivnije nego Beograđani, iako je film generalno jako dobro prošao. To je film koji je imao četiri miliona pregleda na “Jutjubu” i koji je sa “Ratnim pričama sa Paštrika” bio najgledaniji na svim televizijama.

Šta Vas je opredijelilo da radite filmove o Košarima i Paštriku i evo sada proboju koridora? Zašto ste se odlučili na ovaj igrano-dokumentarni žanr i kako je to u smislu traženja podrške izgledalo od same ideje do realizacije?

Kad počnem da radim neki film, ljudi oko mene i ja uradimo jednu vrstu istraživanja javnog mnjenja o tome da li ljudi znaju nešto o nekoj priči. O Košarama se u Srbiji nije znalo gotovo ništa. Postojale su knjige i svedočenja, ali ta svedočenja su uvek bila parcijalna i u smislu “„pričao mi jedan čovek”… Postojao je taj mit o Košarama, ali nisam mogla da shvatim zašto i zbog čega. Zato sam se odlučila na snimanje tog filma. Slično je i sa koridorom. Svi mi parcijalno znamo za neke događaje iz tog perioda, za umiranje beba, za zločine nad srpskim narodom u Posavini, ali ne i šta se sve dešavalo, šta je dovelo do odluke o proboju koridora, zašto je taj koridor toliko bitan… Ima sjajna knjiga generala Novice Simića o proboju koridora, ali knjiga je jedno, a film je nešto sasvim drugo i mnogo kompleksnije, jer morate da pronađete ljudi i uverite ih da svedoče i govore pred kamerama.

Prema kome je u stvari usmjereno sve to što radite?

Moj stav je da o ratu mora da se priča, zbog naše dece koja moraju da znaju šta se dešavalo i da istoriju uče od nas, a ne od nekih drugih. Većina sagovornika čija svedočenja će biti u filmu je sa priličnom dozom ogorčenja i razočaranosti govorila da njihova deca okreću glavu i ne žele da slušaju ratne priče. Međutim, film o Košarama gledaju pretežno mladi ljudi uzrasta od 20 do 30 godina. Znači, ako mladom čoveku danas priđete na način koji je njemu prihvatljiv i koji on razume, a to je mnogo kadrova, mnogo sagovornika, brza dinamika i ako pričate njemu razumljivim jezikom, to će mu sigurno biti prihvatljivo i interesantno. Dodatna potvrda da hoće je i učešće glumaca koji su njima interesantni i verujem da ćemo uspeti da zabeležimo istoriju i približimo je novim pokoljenjima, a to je u osnovi i posao javnih servisa.

Od koga ste dobili podršku i logistiku, jer sve to sigurno i košta?

Film je dobio podršku i Vlade Srbije i Vlade Republike Srpske, odnosno radi se u koprodukciji RTS-a, RTRS-a i Ministarstva odbrane Srbije, bez kojeg sigurno ne bih mogla da uradim film. Vojnici su bili sjajni i toliko požrtvovani da im zaista svaka čast.

Scena o Azri Bašić

Koju scenu je bilo najteže snimati?

Imala sam veliki strah kako ću uraditi scenu sa Azrom Bašić. To ubistvo na kraju je najmanje strašno. Ponižavanje koje su doživeli, igranje na staklu, premlaćivanje, lizanje čizme je nešto za šta nisam znala kako će vojnici prihvatiti, ali to je tako sjajno urađeno da nemam reči. Pri tome je jako značajno reći da sve što je rađeno, čak i dramatizacija i ubistvo koje je ona počinila, rađeno je na osnovu sudskih procesa i svedočenja ljudi u sudskom procesu i u filmu.

Glumci

Kakvi su bili glumci, znamo da je jedan od njih i Vuk Kostić, kao i brojni glumci iz Republike Srpske i ima li neka crtica sa seta?

Glumci su bili sjajni. Ne znam zaista šta da izdvojim, jer sam izuzetno zadovoljna i vojnicima i glumcima i nadam se samo da će svi ostati zdravi u ovih preostalih desetak dana. Ali snimanje je tako dinamično, jer je svaki dan ispunjen dešavanjima i novim scenama da mi se čini da dvadesetak dana snimanja traje jako, jako dugo.

(SB/banjaluka.net)

KOMEMORACIJA: Brojni govornici na obilježavanju 25. godišnjice zločina u Srebrenici

Brojni bivši i sadašnji državnici te predstavnici organizacija odaće danas počast žrtvama zločina u Srebrenici video obraćanjima na programu obilježavanja 25. godišnjice u Potočarima.

Među njima su: bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton, princ od Walesa Charles, predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan, princ Kraljevine Saudijske Arabije Faisal bin Farhan Al-Saud, glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz, predsjednik Rezidualnog mehanizma za kaznene sudove za bivšu Jugoslaviju Carmel Agius, visoki predstavnik Valentin Inzko, američki državni sekretar Michael Pompeo, premijer Velike Britanije Boris Johnson, predsjednik Republike Francuske Emmanuel Macron i predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier, piše Klix.

Između ostalog, obratiće se sadašnji i bivši državnici: Malezije Muhammed Mahatir, Kraljevine Belgije Philippe Goffin, Kraljevine Danske Jeppe Kofod, Češke Republike Tomáš Petříček, Republike Litvanije Linas Linkevičius, Bugarske Bojko Borisov, Kanade Justin Trudeau, Republike Italije Giuseppe Conte, Luksemburga Xavier Bettel, Malezije Muhyiddin Yassin, Kraljevine Nizozemske Mark Rutte, Kraljevine Norveške Erna Solberg, Islamske Republike Pakistan Imran Khan, Kraljevine Španije Pedro Sánchez, Kraljevine Švedske Stefan Löfven, Republike Albanije Ilir Meta, Republike Austrije Alexander van der Bellen, Republike Azerbejdžan Ilham Aliyev, Republike Hrvatske Zoran Milanović, Republike Finske Sauli Niinistö, Irana Hassan Rouhani, Crne Gore Milo Đukanović, Republike Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski, Republike Slovačke Zuzana Čaputová, Republike Slovenije Borut Pahor i Švicarske Simonetta Sommaruga.

Očekuje se i obraćanje predsjednika Organizacijskog odbora i aktuelnog zamjenika načelnika opštine Srebrenica Hamdije Fejzića i predsjednice Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa” Munire Subašić.

Među govornicima biće i predstavnici institucija Evropske unije i Ujedinjenih nacija Marija Pejčinović Burić (Vijeće Europe), Thomas Greminger (OSCE), David-Maria Sassoli (Evropski parlament), Charles Michel (Europsko vijeće), Ursula von der Leyen (Europska komisija) te Antonio Guterres (Ujedinjeni narodi).

Odavanje počasti žrtvama zločina svojim govorom zaključiće predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović.

(SB/banjaluka.net)

PROMJENE OD PONOĆI: Hrvatska uvela obaveznu samoizolaciju ili testiranje za građane BiH

Hrvatska je od ponoći uvela obaveznu samoizolaciju ili testiranje na virus korona za građane BiH i Srbije, a te mjere ne odnose se na osobe s dvojnim državljanstvom, za razliku od jučerašnje informacije da građani BiH u Hrvatsku mogu ući ako provedu obaveznu 14-dnevnu samoizolaciju.

Portal Radio Sarajevo saznaje da je Graničnoj policiji BiH dostavljen mail u kojem se navodi da osobe iz trećih zemalja koje ulaze u Hrvatsku iz turističkih ili drugih razloga, te one koje putuju zbog školovanja, mogu ući u zemlju bez obaveze samoizolacije, ali uz pokazan negativnog PCR testa koji nije stariji od 48 sati, odnosno, uz obavezu 14-dnevnog karantina ako nemaju negativan nalaz, prenosi Srpskainfo.

To je potvrdio i Svevlad Hofman, savjetnik direktora Granične policije BiH.

– Tačno je. U Hrvatsku se sa pasošem BiH može ući i sa negativnim PCR testom. On ne smije biti stariji od dva dana, odnosno 48 sati – potvrdio je Hofman za Radio Sarajevo.

To se odnosi na odluku kojom građani BiH mogu ulaziti u Hrvatsku bez obaveze samoizolacije, ali samo iz opravdanog razloga (potvrda za turizam i poslovno, tranzit itd.).

– Ovo je, ipak, olakšavajuća okolnost, jer vjerujemo da će mnogi građani BiH iskoristiti ovu mogućnost – dodao je Hofman.

Te obaveze oslobođeni su zdravstveni i prekogranični radnici, prevoznici i diplomate, policijski službenici, te pripadnici Civilne zaštite, međunarodnih organizacija i vojnog osoblja.

Za putnike u tranzitu, granična policija će, nakon što im odobri ulazak, provjeriti jesu li napustili Hrvatsku u roku od 12 sati.

(SB/banjaluka.net)

DR JELA AĆIMOVIĆ, EPIDEMIOLOG: Možemo samo očekivati dalji rast broja zaraženih

“Kada ima u prosjeku 100 novooboljelih u toku dana, računate da svaki može da zarazi dvije ili tri osobe u prosjeku, možemo samo očekivati dalji rast broja zaraženih”, rekla je dr Jela Aćimović, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.

“Od početka juna mi smo u konstrantnom porastu broja oboljelih na dnevnom nivou i svaka nova sedmica ima sve veći i veći broj oboljelih. Trenutno smo u trećem vrhu te epidemije, a vrh može da bude i viši”, kaže dr Jela Aćimović za ATV, te dodaje:

“Jedan veći procenat ljudi ima nešto blaže kliničke slike, ali mi ne možemo to pripisati nekakvom drugom blažem virusu, više mislimo da je to što su ljudi na otvorenom i jednostavno da infektivna doza virusa koju udahnu manja i odmah je vjerovatno veća za blažu kliničku sliku. A i više se i širi kod generacije koja se druži, tj. kod mlađih ljudi.”

“Najveći procenat zaraze je u porodicama i na radnim mjestima, a masovno se prenosi na raznim okupljanjima, gdje jedna osoba može da zarazi mnoge”, dodaje dr Aćimović.

(SB/banjaluka.net)

DODIK: SNSD traži odgovornost menadžmenta u Bijeljini zbog velikog broja zaraženih medicinara

Lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je danas da je Izvršni komitet ove stranke ocijenio da je epidemiološka situacija u Republici Srpskoj teška i kompleksna i da je za to potrebno proširiti dio postojećih mjera, što bi značilo nošenje zaštitnih maski i na otvorenom prostoru.

Dodik je naglasio da je zdravstveni sektor do sada uspješno odgovorio na izazove koji se odnose na pandemiju, ali da je postojeće situacija izazovna i podsjetio da je Vlada Srpske izdvojila 40 miliona KM za radnike u zdravstvenom sektoru i još 100 miliona KM za zdravstveni sistem.

Dodik je na konferenciji za novinare nakon sjednice Izvršnog komiteta SNSD-a u Banjaluci istakao da u Srpskoj postoje dovoljne zalihe medicinskog materijala, odnosno maski, rukavica i respiratora.

Predsjednik SNSD-a je naveo da Izvršni komitet traži mjere odgovornosti menadžmenta Bolnice i Doma zdravlja u Bijeljini, zbog velikog broja zaraženih zdravstvenih radnika, odnosno zbog neodgovornog ponašanja.

Govoređi o ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Dodik je rekao da je bruto domaći proizvod od 1. januara do 30. juna ove godine pao za 3,3 odsto.

(Srna)

PACIJENTE ŠALJU U DRUGE GRADOVE: U Beogradu popunjeni kapaciteti kovid bolnica

Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar izjavio je da je zbog popunjenih kapaciteta kovid bolnica u Beogradu više desetina pacijenata zbrinuto u bolnicama u Požarevcu, Smederevu i Mladenovcu.

Lončar je, poslije sastanka sa direktorima kovid bolnica, rekao da se radi sve kako bi se pronašli novi kapaciteti.

Bolnica u Šapcu primaće više kovid pacijenata, takođe bolnica u Čačku će ući u kovid sistem, a biće otvorene i privremene bolnice u Kragujevcu i Nišu, prenijeli su beogradski mediji.

Pokrajinski sekretar za zdravstvo AP Vojvodine Zoran Gojković rekao je da je od početka epidemije jučerašnji dan po broju umrlih i zaraženih od virusa korona bio najgori u Vojvodini i da je od posljednjeg presjeka juče u 15 časova do sada umrlo četvoro ljudi.

Gojković je rekao da ukoliko se nastave okupljanja u velikom broju u zatvorenom i otvorenom prostoru broj zaraženih može da se duplira, te da takav udar “zdravstveni sistem neće moći da izdrži”.

(A.M/banjaluka.net)

ZVANIČNO: Italija zabranila ulazak u zemlju državljanima BiH

Zbog skoka broja oboljelih od korona virusa, Italija je morala da zabrani ulazak osobama koje dolaze iz 13 zemalja, među kojima je i BiH.

Na listi zemalja za čije građane je spuštena rampa nalaze se Jermenija, Bahrein, Bangladeš, Brazil, Čile, Kuvajt, Severna Makedonija, Moldavija, Oman, Panama, Peru i Dominikanska Republika, prenosi Glas Srpske.

Zabrana se odnosi na sve koji su bili ili putovali kroz te zemlje u posljednjih 14 dana.

Ministar zdravlja Roberto Speranca rekao je da će svi avionski letovi u te zemlje da budu suspendovani do daljnjeg.

(A.M/banjaluka.net)

GRADNJA POČINJE NA JESEN: Odabrano najbolje idejno rješenje buduće škole u Adi (FOTO)

Na konkursu za najbolje idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje prve škole u Adi pobijedila je firma Ruting, a sa prvim radovima bi trebalo da se počne na jesen.

Zamjenik gradonačelnika Banje Luke Srđan Amidžić istakao je da će Ada, kao brzorastuće naselje, dobiti svoju osnovnu školu, u okviru velikog plana izgradnje i obnove školske infrastrukture širom grada.

“Izgradnja škole sa dvoranom predviđena je i usvojenim regulacionim planom za to područje. Sada smo dobili i idejno rješenje budućeg objekta, tako da su stvoreni preduslovi za početak realizacije još jednog velikog projekta za Adu”, kazao je Amidžić.

Planirano je da škola bude izgrađena na lokaciji puta restorana „Stara Ada“, u čijoj blizini se ili gradi ili će početi izgradnja većeg broja stambenih blokova.

Budući školski objekat gradiće se fazno, a dio radova biće finansiran kroz donacije privatnih društveno-odgovornih kompanija.

Petorazredna škola projektovana je za 300 učenika, sa deset učionica, od kojih će pet biti u prizemlju, a pet na spratu.

Od sadržaja, imaće fiskulturnu salu sa pratećim prostorijama i igralište u dvorištu škole oko kojeg su planirane tribine.

Idejno rješenje

U obrazloženju konkursne komisije, navedeno je da pobjedničko idejno rješenje nudi savremeni inspirativni koncept za razvoj budućeg urbanog okruženja u naselju Ada.

Školski trg, autori su akcentovali zakošenim zidom i nadstrešnicom, koji vodi do glavnog ulaza i prostranog hola sa centralno pozicioniranim stepeništem u čijem sklopu su i tribine za sjedenje.

(N.S/ Banjaluka.net)

JEDNA OSOBA PREMINULA: Virus korona potvrđen kod 114 osoba u Republici Srpskoj

Od posljednjeg izvještaja o epidemiološkoj situaciji u Republici Srpskoj, u posljednja 24 časa, u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, novi virus korona potvrđen je kod 114 osoba u Republici Srpskoj, dok je jedna osoba preminula, rekao je v.d. direktora Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković.

Testirana su 582 uzorka.

Zeljković je naveo da je evidentno pogoršanje epidemiološke situacije u Republici Srpskoj, te da zdravstveni sistem u ovom trenutku trpi veliki pritisak.

On je apelovao na građane da se pridržavaju mjera, a najveći problem, kaže on, trenutno predstavljaju okupljanja građana.

– Institut od samog početka zagovara nošenje maski. Najvažnija mjera je fizička distanca od dva metra. Građani moraju biti svjesni prekoruka Instituta, jer je najveća odgovornost na svakom pojedincu – rekao je on.

Epidemilog u Institutu Јelena Đaković Dević navela je da je prisustvo virusa korona registrovano u 28 opština u Republici Srpskoj.

Najviše zaraženih u protekla 24 časa je u Banjaluci i to 27, zatim slijede Zvornik i Bijeljina sa po 12 slučajeva, Trebinje 10, Pale i Prijedor po šest…

Trenutno je u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske 48 hospitalizovanih, a dvije osobe su na respiratoru.

(A.M/banjaluka.net)

AERODROMI REPUBLIKE SRPSKE: Linija Beograd-Banjaluka-Beograd tri puta sedmično

Sa Aerodroma Banjaluka trenutno saobraća redovna linija Beograd-Banjaluka-Beograd avio-kompanije “Er Srbija”, a iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” rekli su Srni da će preduzeti sve aktivnosti na daljem uspostavljanju normalnog odvijanja saobraćaja u skladu sa razvojem epidemiološke situacije i preporukama nadležnih institucija. 

Linija Beograd-Banjaluka-Beograd saobraća tri puta sedmično – srijedom, petkom i nedjeljom, a “Er Srbija” najavljuje od 28. jula i četvrtu liniju – utorkom.

– Nadamo se i skorom nastavku saobraćaja avio-kompanije “Rajaner” koja je u toku 2019. godine obavila ukupno 784 leta i prevezla 122.520 putnika” – naveli su iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske”.

Sa banjalučkog Aerodroma organizovani su i čarter letovi za Antaliju agencije “Kontiki travel” iz Beograda.

Iz preduzeća “Aerodromi Republike Srpske” naglašavaju da se pridržavaju svih zahtjeva nadležnih institucija s ciljem spriječavanja širenja zaraze virusom korona, te podsjećaju da su nastalu situaciju iskoristili za završetak radova na proširenju aerodromske zgrade i na izgradnji “kargo” objekta da bi se povećao promet roba.

(Srna)

UVAŽENA ŽALBA: Vrhovni sud RS ukinuo presudu bivšim inspektorima osuđenim za trgovinu narkoticima

Vrhovni sud Republike Srpske uvažio je žalbe bivših banjalučkih inspektora Srđana Radulovića i Ognjena Stijaka i njihovih branilaca, te ponovo ukinuo presudu na ukupno 14 godina i tri mjeseca robije zbog organizovanog kriminala i trgovine drogom.

Optuženi se nisu ni pojavili na nedavnom ročištu u Vrhovnom sudu RS, a njihovi advokati pravdali su to aktuelnom situacijom oko korona virusa, piše “Srpskainfo”.

Bivši inspektori, Srđan Radulović i Ognjen Stijak osuđeni su u septembru prošle godine na ukupno 14 godina i 3 mjeseca robije zbog organizovanog kriminala i trgovine drogom.Radulović je osuđen na devet godina, a Stijak na pet godina i tri mjeseca.

Raduloviću je nakon ponovljenog postupka “skinuto” godinu dana u odnosu na raniju presudu, a Stijaku dva mjeseca. U ponovljenom postupku Radulović je označen kao organizator zločinačke grupe, koja se od 2011. do oktobra 2013. na području Banjaluke bavila prodajom droga. Stijak je bio član ove zločinačke organizacije, piše “Srpkainfo”.

Prema presudi, Raduloviću i Stijaku se tereti korišćenje infrastrukture MUP Republike Srpske za prodaju droge, što je uzeto kao posebno otežavajuća okolnost.

Ustavni sud BiH u martu 2018. godine prihvatio je apelaciju optuženih, a Vrhovni sud RS je ukinuo pravosnažnu presudu bivšim inspektorima za narkotike tadašnjeg CJB Banjaluka, osuđenim na ukupno 15 godina i 5 mjeseci zatvora zbog organizovanog kriminala, jer suđenje nije bilo pošteno, a presuda je, kako je ocijenjeno, bila zasnovana na nezakonitim dokazima.

U odluci Ustavnog suda BiH navodilo se da je presuda Vrhovnog suda RS bila zasnovana na nezakonitim dokazima, odnosno saslušanjima svjedoka pokajnika Slavka Đurića, bivšeg službenika MUP RS, i Gorana Bošnjaka, osuđivanog narkodilera.

Za Đurića je, između ostalog, navedeno da ga je prije svjedočenja MUP RS trebao osloboditi čuvanja službene tajne, pa da tek nakon toga on svjedoči u sudu. Ostalo je nejasno kako je uopšte moglo doći do ovakvog propusta, te da li je neko sankcionisan u međuvremenu zbog toga.

(N.S/ Banjaluka.net)

Vozač saniteta zvorničke bolnice: Čovjek sve izdrži kada pred sobom ima plemenit cilj

Vozač saniteta u bolnici u Zvorniku Jovo Ilić (61) sa svojim kolegama radi bez predaha kako bi svaki pacijent zaražen virusom korona na vrijeme bio prevezen u zdravstvenu ustanovu.

U zaštitnom odjelu provede i po 13 sati dnevno, pod maskom, dok znoj nagriza oči, bez kapi vode.

“To nije nimalo lako, ali izdrži čovjek i teže kada pred sobom ima plemenit cilj, a to je da spasi život svome sugrađaninu, rekao je Ilić za Glas Srpske.

Ponekad i po dva puta tokom dana mora prevaliti put od Zvornika do Banjaluke, kako bi teško oboljele prevezao na Univerzitetski klinički centar (UKC) RS.

“Kada obučete zaštitnu opremu, nema nazad dok se posao ne završi. Posao kao posao nije težak, ali u tim skafanderima imate osjećaj da gorite. Znoj se sliva niz lice, oči peku, a ne smijete ni da ih dodirnete. Nema druge nego da hrabrite sami sebe i izdržite do kraja. Morate, zbog zadatka koji vam je povjeren, zbog pacijenta koji je zaražen i kome je u tim trenucima sigurno mnogo teže nego meni, jer ne zna šta će biti sutra”, ispričao je Ilić kome su do penzije ostale nepune četiri godine.

Za volanom saniteta proveo je 36 godina, a teže mu je, kako kaže, bilo samo u vrijeme rata.

Od virusa ne strahuje, iako nekoliko časova dnevno provede na izvoru zaraze.

“Jednoga dana obukao sam zaštitni skafander oko podne i u njemu ostao 13 časova. Sreća pa sam ujutro popio samo šolju kiselog mlijeka, pa nisam imao potrebe ni za toaletom. Uzalud je zaštita ako je nećemo nositi kako treba. Toga dana morao sam u Bijeljinu, pa prevesti pacijenta u Miliće, a onda su mi na pola puta javili da moram i u Banjaluku, jer nema ko drugi”, rekao je Ilić, naglasivši da je teško, ali da se na putu do plemenitog cilja sve izdrži.

Njegova supruga zaposlena je u Službi hitne pomoći, jedan sin ljekar u Zvorniku, a drugi na specijalizaciji u Banjaluci.

Iako na radnom mjestu provede i po 24 časa, kaže da je navikao je i ne žali se. Srećan je kaže, što do sada nije bilo komplikacija u putu i nada se da će i dalje na sva odredišta stizati na vrijeme.

Direktor Bolnice u Zvorniku Ivan Popović ispričao je da su zaposleni u borbi protiv “kovida 19” preživjeli sve i svašta.

“Vozili su zaraženog pacijenta u Banjaluku i proveli čitav dan na putu. Kada ih je glad savladala nisu znali šta da rade stali su pred pekaru i upalili rotaciju jer nisu smjeli izaći, svi su bili u zaštitnim odjelima. Iz pekare je istrčala radnica da vidi šta se dešava, a kada su rekli da su gladni, donijeli su im punu kesu peciva i poželjeli sreću u ovoj borbi”, ispričao je Popović.

(E.M/banjaluka.net)

VELIKI KORAK: Banjalučka kompanija JSGuru postala prvi domaći partner Amazon Web Services

BiH IT scena je od danas bogatija jer je JSGuru iz Banjaluke postao prvi domaći Amazon Web Services partner u našoj državi. To je veliki korak za sve cloud entuzijaste i profesionalce jer sa ovim partnerstvom dolaze nove prilike za edukacije, a kompanija Amazon stavlja Bosnu i Hercegovinu na mapu.

Amazon Web Services je najveći cloud provajder na planeti, oni kontrolišu preko 47% globalnog tržišta u ovoj oblasti prema podacima sa kraja 2019. godine. Sva tehnološka pozadinska infrastruktura kompanija poput Netflix-a, Pinterest-a ili Slack-a radi uz pomoć AWS-a.

JSGuru iz Banja Luke je krajem prošle godine pokrenuo inicijativu formiranja cloud zajednice u ovom gradu, započeo put dobijanja statusa AWS partnera i jedan je od osnivača AWS User Grupe za Bosnu i Hercegovinu, te je u julu 2020. godine zvanično i postao konsalting partner AWS-a u okviru Amazon Partner Mreže, prenosi Itbase.ba.

Ovo je od značaja kako za JSGuru, tako i za kompletnu IT zajednicu u BiH jer će omogućiti dodatnu vidljivost same kompanije na svjetskom tržištu i unutar Amazon Partner Mreže, što bi moglo dovesti nove AWS projekte i motivisati druge kompanije da preduzmu slične korake. Iz JSGuru-a najavljuju uskoro i konkurse za pozicije cloud stručnjaka, kao i edukativne programe u ovoj industriji i branši, čime će se znatno unaprijediti i dodatno razviti cloud zajednica u cijeloj državi jer je vrlo vjerovatno da će ti programi biti dostupni za pohađanje online.

AWS Team Lead i Business Development Manager u JSGuru-u, Branko Petrović ističe:

“Imam zadovoljstvo da radim u kompaniji koja prati svjetske trendove u oblasti razvoja tehnologije i koja je spremna za nove izazovne projekte i korake. AWS partnerstvo i uvođenje nove usluge konsaltinga u ovoj oblasti će pomoći razvoju IT zajednice u Banja Luci, ali i u čitavoj BiH. Ovo kažem jer su cloud konsultanti jedni od traženijih i plaćenijih zanimanja u IT-u danas. Kao i u svakom procesu izazova je bilo, ali zajedničkim radom, te uz nesebičnu pomoć saradnika, od kojih su neki zaposleni u AWS-u, uspjeli smo u našoj namjeri.”

JSGuru sa predstavništvima u četiri države, je proglašen za drugu najbrže rastuću IT kompaniju u BiH za 2019. godinu. U svom timu trenutno ima pet sertifikovanih AWS stručnjaka za različite segmente i polja djelovanja u cloud-u, a u planu je da se do kraja godine taj broj poveća na 10 sertifikovanih stručnjaka.

(SB/banjaluka.net)

UDRUŽENJE “HORECA”: Poslodavci u ugostiteljstvu apeluju na institucije da ih uključe u odlučivanje o mjerama

S obzirom na to da smo označeni kao najrizičnija mjesta za širenje zaraze, želimo da pokažemo maksimalnu ozbiljnost, odgovornost i predostrožnost u rješavanju ovog problema, koji se tiče cijelog društva. Apelujemo da se u narednom periodu podigne maksimalno nivo zaštite u ugostiteljstvu u epidemiološkom smislu, poruka je Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva RS “Horeca” upućena ugostiteljima i članovima ovog udruženja.

– Činjenica je da smo se svi malo više opustili u proteklom periodu. Kako građani tako i pojedini ugostiteljski objekti. A i ti ugostiteljski objekti ne bi mogli raditi da nije bilo opuštenih građana, koji su posjećivali te objekte, tako da krivica nije samo njihova. Ali, nećemo tražiti krivce, nego najbolja rješenja. Raditi u ovim uslovima je veoma teško. Provoditi sve mjere, razmišljati o poslovanju i biti korektan prema gostu, ali i prema institucijama je veoma teško, i to je novost s kojom se prvi put susrećemo. Za nas puno znači svaka donesena mjera, svaka olakšica pa čak i vremenski uslovi, jer nam je poslovanje veoma ugroženo – navode iz ovog udruženja.

Istovremeno, institucije mole da ih uključe u donošenje odluka.

– Naši radnici kao i mi žive od ovog posla i velikoj većini je to jedini izvor prihoda. Pojedini poslodavci su primorani na smanjenje plate ili otpuštanje viška radnika. A to, vjerujemo, nikome nije cilj. Sve su ovo činjenice sa kojima poslujemo. Kada se samo sjetimo da prije nekoliko mjeseci nismo mogli ni kafu popiti u svom omiljenom lokalu, a kamoli pomisliti popiti drugo piće ili izaći na večeru. Sve to sada možemo, uz poštovanje mjera koje treba da budu razumno donešene – ističe se u apelu.

Kako ističu, ako nije još vrijeme za noćne izlaske i veća druženja, treba se još malo i strpiti. Uz bolju epidemiološku situaciju i građani koji žive u inostranstvu će moći da posjete RS, kao i drugi turisti.

Apeluju da i građani imaju razumijevanje.

– Molimo i vas, dragi gosti, za razumijevanje, strpljenje i poštovanje mjera, koje mi moramo sprovoditi. Zajedno poštujmo sve mjere, kako bi smo našu sredinu učinili što bezbjednijom za život i poslovanje. Budimo svi zajedno odgovorni jer nam jedino tako može biti svima bolje. Tako ćemo najbezbolnije izaći iz ove situacije – poruka je ugostitelja iz RS.

(SB/banjaluka.net)

ZBOG BROJA ZARAŽENIH: Italija zabranila ulazak državljanima BiH i još 12 zemalja

Italija je danas zabranila ulazak državljanima 13 zemalja u kojima je preveliki broj zaraženih virusom korona.

Na listi Ministarstva zdravlja nalaze se Jermenija, Bahrein, Bangladeš, Brazil, BiH, Čile, Kuvajt, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Oman, Panama, Peru i Dominikanska Republika.

Italijanski ministar zdravlja Roberto Speranca rekao je da zabrana obuhvata svakog ko ostane ili putuje kroz navedene države u proteklih 14 dana.

Putnici iz ostalih država izvan EU i Šengenske zone mogu doći u Italiju, ali moraju provesti 14 dana u karantinu.

– Širom svijeta pandemija je u najakutnijoj fazi. Ne možemo zanemariti žrtvovanja Italijana u proteklih nekoliko mjeseci – naglasio je Speranca.

Italija je među najteže pogođenim evropskim država virusom korona.

U toj zemlji registrovano je skoro 35.000 umrlih.

Agencija za civilnu zaštitu danas je registrovala 12 smrtnih slučajeva dok je broj novih oboljelih povećan za 229.

(Srna)