Gazeta: Banjalučani, oprez – satanistička izložba u vrijeme posta

gazeta

U Muzeju savremene umjetnosti RS (Banjaluka) će danas biti otvorena izložba britanskog umjetnika Dejmijena Hersta “Nova religija”. Herst je dobitnik prestižne Turnerove nagrade i najznačajniji predstavnik umjetničkog pokreta Young British Artist’s (YBA) u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Zanimljivo je da je u događaju označenom u umjetničkoj javnosti kao događaj godine u BiH portal Gazeta prepoznao još jedan pokušaj uvođenja i propagiranja novog svjetskog poretka.

Kako ovaj portal tumači “Novu religiju” popularnog britanskog umjetnika i zbog čega su Herstovi radovi usmjereni protiv pravoslavlja pročitajte ovdje.

(ATV)

Osnovci prepravljali ocjene u dnevniku

osnovci

Veliki broj osnovaca u prvom polugodištu zbog nedoličnog ponašanja dobio je opomene ili ukore u školama, a bilo je čak slučajeva da su se neki đaci usudili da prepravljaju ocjene u školskom dnevniku.

Prekršaje su najviše činili učenici osmih i devetih razreda, ali je nedolično ponašanje zabilježeno i kod mlađih osnovaca. U OŠ “Jovan Cvijić” bio je slučaj gdje su učenici prepravljali ocjene u dnevniku i za to su kažnjeni, dok je jedan učenik OŠ “Sveti Sava”  primoran da školovanje nastavi u OŠ “Miroslav Antić,  jer svoje ponašanje nije mogao da popravi u predviđenom roku.

-Od 630 učenika 17 učenika  ima smjanjeno vladanje zbog činjenja prekršaja. Tri učenika imaju  vrlo dobro vladanje (opomena razrednog starješine), dva učenika imaju dobro vladanje (ukor odjeljenskog starješine), dok je 12 učenika dobilo ukor odjeljenskog vijeća zbog toga što su prepravljali ocjene u dnevniku i njihovo vladanje je zadovoljavajuće- istakla je Dragana Raković, pedagog u OŠ “Jovan Cvijić”.

Rade Krecelj, direktor OŠ “Borisav Stanković”, potvrdio je  da su kazne dijeljene  i učenicima  nižih razreda.

-U prošlom polugodištu odjeljenske starješine  morale su da podijele kazne   za šest  učenika četvrtog i petog razreda zbog činjenja manjih prekršaja. Za osam učenika sedmog  i dva učenika devetog razreda su podijeljeni ukori- naveo je  Krecelj.

On je  dodao da je ove školske godine jedan učenik iz OŠ “Ivan Goran Kovačić” nastavio školovanje  u ovoj  školi, ali zato što su ga roditelji željeli  maknuti iz lošeg društva.

-Ranijih godina imali smo učenike koji su se nastavljali školovati u OŠ ‘Borisav Stanković’  jer su iz drugih bili izbačeni zbog kojekakvih razloga. Nažalost, njihovo ponašanje  nije se popravilo ni u drugoj školi. Smatram da problem treba rješavati sa roditeljima i u stručnoj službi u školi, a ne takve učenike prebacivati iz jedne u drugu školu- rekao je Krecelj.

Vesna Gojković, pedagog u OŠ “Jovan Dučić”, kazala je da je u prvom polugodištu bilo podijeljeno  devet opomena  i šet ukora.

Miroslav Popržen, direktor OŠ “Sveti Sava”, kazao je da je jedan učenik zbog ukora nastavničkog vijeća bio primoran da pređe u OŠ “Miroslav Antić” u Bistrici.

-U prvom polugodištu izrečeno je 28 opomena, podijeljeno je šest ukora  odjeljenskog starješine, dok su ukor nastavničkog vijeća dobila tri učenika koja su pravila teže povrede od kojih je jedan učenik bio primoran da pređe u drugu školu- istakao je Popržen.

Tatjana Vilendečić, direktor OŠ “Vuk Stefanović Karadžić”, navela je da generalno gledano nemaju većih problema sa učenicima.

-U toku prvog polugodišta podijeljeno je ukupno šest vaspitno-disciplinskih mjera, a najviše ih su činili učenici osmog i devetog razreda- navela je ona.

Dragan Kovačević, direktor OŠ “Dositej Obradović”, kaže da su odjeljenske starješine morale da podijele devet opomena učenicima u prvom polugodištu.

-Od devet opomena jedan učenik je vladanje popravio. Opomene razrednog starješine dobijali su učenici od četvrtog do osmog  razreda- kaže Kovačević.

Dušan Mišljenović, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola regije Banjaluka, kazao je da se ukori najviše dodjeljuju učenicima zbog neopravdanih izostanka sa nastave, a naglasio je i važnost dobre komunikacije.

-Razredni starješina je prvi koji daje ukor učeniku, potom se pozivaju roditelji. Na tom prvom koraku problemi najčešće budu i  riješeni, a ako se u narednom periodu problemi  ne riješe, posljednja mjera koja se preduzima jeste  premještanje  učenika u drugu školu. Osnovni razlog za nedolično ponašanje jeste nedovoljna komunikacija učenika s  roditeljima- kazao je Mišljenović.

(NN)

Banjaluka: Gasi se još jedan festival?

festival

Održavanje međunarodnog festivala animiranog filma u Banjaluci, “Banjaluka 2016”, koji je ove godine trebao da ima svoje deveto izdanje je vrlo neizvjesno. Festival se nalazi pred odlukom koju je nedavno donio još jedan festival iz grada na Vrbasu, “Kratkofil Plus”, a to je da prestane da postoji.

-Potpuno smo svjesni razloga za takvu odluku “Kratkofila Plus”, jer se nalazimo u gotovo identičnoj situaciji. Sredstva koja su prošle godine dodijeljena festivalu u visini od 12.000 KM još uvijek nisu uplaćena, a sa druge strane veliko je pitanje kada će, i da li će uopšte biti raspisan ovogodišnji konkurs kod Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za filmske festivale. To ne daje vremena organizatoru festivala da raspiše konkurs za prijem filmova, niti garantuje bilo kakvu ovogodišnju finansijsku podršku festivalu – saopšteno je iz organizacije festivala.

Teška finasijska situacija u organizaciji festivala traje veće nekoliko godina, prvenstveno, kako se navodi, zbog minimalne podrške Grada Banjaluka i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, kao i nepostojanja bilo kakve jasne strategije o razvoju kinematografije u Republici Srpskoj, čiji značajan segmet bi trebalo da budu i filmski festivali. Sa druge strane, minimalna sredstava koja se godinama dodjeljuju, u potpunosti onemogućavaju organizatora da sredstva traži kod inostranih fondova, jer je sa ovakvom finansijskom podrškom lokalnih vlasti, Međunarodni festival animiranog filma u Banjaluci neinteresantan za bilo kakvu finansijsku podršku.

-Uprkos želji organizatora, Asocijacije za vizuelne umjetnosti “FENIX ART” da ovaj festival opstane, sadašnja politika Grada Banjaluke i Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske, onemogućava daljnju organizaciju. Da podsjetimo, do prije nekoliko godina u Banjaluci su bila tri filmska festivala, da bi danas zbog svih navedenih problema, sada i poslednji filmski festival u Banjaluci mogao da bude ugašen- dodaje se u saopštenju.

Međunarodni festival animiranog filma “Banjaluka” osnovan je 2008. godine, i na njemu je do sada prikazano više od 2.500 animiranih filmova, uz prisustvo brojnih najznačajnijih svjetskih animatora u prvim godinama održavanja festivala. Festival je od samog početka podržavan od strane Svjetske asocijacije za animirani film (ASIFA), a godinama je uključen u koaliciju najznačajnijih evropskih festivala animiranog filma “CARTOON D’OR”.

Postojanje festivala animiranog filma bitno je uticalo i na formiranje smjera animiranog filma, jedinog u Bosni i Hercegovini, koji je pokrenut 2014. godine na banjalučkoj Akademiji umjetnosti.

(Press)

Muzika u čast pobjede nad fašizmom

koncert

U organizaciji Unije studenata Republike Srpske i Udruženja građana “Sloboda” i ove godine biće obilježen 9. maj – Međunarodni dan pobjede nad fašizmom. I ovoga puta u okviru događaja “Živjeti slobodno” realizovaće se brojni kulturno-obrazovni sadržaji u nekoliko gradova i opština u Republici Srpskoj.

Tim povodom u Banjaluci će se u nedjelju, 8. maja na “Akvani” održati centralni muzički događaj, na kojem će nastupiti poznata imena regionalne muzičke scene. Ljubitelji pravog zvuka imaće priliku da uživaju u nastupima bendova “Artan Lili”, “Elemental”, “Vlatko Stefanovski trio” i “Partibrejkers”.  Cijena ulaznica u pretprodaji sedam maraka,  na dan koncerata deset maraka.

Ulaznice možete kupiti u Klubu studenata Banjaluka, kafe baru “Šestici” i “Pekam pabu” od 21. marta.

(Agencije)

Prijedorski đaci majstori za sir

sir
Dođu u školu, obuku mantile i pravac kabinet na pravljenje sira! Tako je to u prijedorskoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi gdje je đačka praksa pretvorena u pravu mini proizvodnju. Sir je, trenutno, apsolutni hit.

-Nama je to zanimljivo, volimo to da radimo i zato smo se odlučili za ovu školu i smjer. Nije nam teško, ima nas dosta pa pomažemo jedni drugima, slažemo se pa nam sve ide dobro- kaže Dajana Kondić, učenik Poljoprivredno-prehrambene škole.

Možda izgleda jednostavno, ali ima tu posla, kaže Dajanina drugarica iz razreda. Jovana objašnjava da se mlijeko usiri, pretrese u kalup, nakon nekog vremena ide u slanu vodu, a onda u frižider na, minimum dva mjeseca. Sir, koji košta 15 maraka po kilogramu, kupuju učenici, profesori, roditelji.

-Pa, meni se dosta sviđa, baš je fin- ocjenjuje Jovana Radivojac, učenik Poljoprivredno-prehrambene škole.

Zato osmjeh ne silazi sa lica njihove profesorke. Ponosna je što su se đaci toliko usavršili da pohvale za njihov polutvrdi sir dolaze čak i iz Italije, gdje su išli na obuku.

-Komentari su vrlo pozitivni. Evo reći ću da, trenutno, nemamo ništa na zalihama što znači da smo sve prodali- ponosma je Suzana Mršić, profesor stručnih predmeta.

A novac ulažu u dalji razvoj proizvodnje. Valja kupiti sirovine, ne samo za sir već i druge stvari koje izlaze iz ovog neobičnog, školskog, kabineta. Tamo se prave i peciva, marmelade, tjestenina. Ponekad i rakija za koju ATV-u đaci, u šali, rekoše da su samo načuli da i nju, itekako, hvale.

(ATV)

9 nevjerovatnih slučajnosti koje su se zaista desile

slucajnost

Zamislite da pogodite dvije Loto kombinacije istovremeno? Malo je vjerovatno, zar ne?

E, pa upravo to je uradila Morin Vilkoks 1980. godine igrajući lutriju u Masačusetsu i Rod Ajlandu. Nažalost, pogodila je obje dobitne kombinacije, ali na pogrešnim tiketima.

Tsutomu Jamaguči je 6. avgusta 1945. godine bio na poslovnom putu u Hirošimi gdje je na samo 3 kilometra od njega eksplodirala atomska bomba. Preživio je ali uz opekotine, oštećene bubne opne i povrede. A onda se 9. avgusta vratio u svoj rodni grad. Nagasaki. Tu je bio na 2 kilometra od eksplozije nove atomske bombe. I nju je preživio.

Ne baš poznati Morgan Robertson napisao je knjigu o nesreći broda Titan, 14 godina prije potapanja Titanika. Robertson je svoj Titan opisao kao najveći prekookeanski brod, a dodao je i “nepotopljiv”. Što su sve opisi karakteristični za Titanik. Oba broda su bila iste dužine, u vlasništvu britanskih kompanija i oba su potonula pošto su udarila u santu leda u Atlantiku. Ali autor knjige nije baš sve pogodio. On je napisao da je Titan udario u santu leda 400 milja od Njufaundlenda pri brzini od 25 čvorova, dok je pravi Titanik zaista udario u santu leda 400 milja od Njufaundlenda pri brzini od 22.5 čvorova.

Djevojčica po imenu Lora Bakston je napisala svoje ime na balonu i pustila ga niz vjetar. Pronašla ga je druga devojčica po imenu Lora Bakston. Obje su imale istu boju očiju i iste ljubimce: labradora, zeca i hrčka. Od tada su nerazdvojne.

Dvojica blizanaca su razdvojeni na rođenju. Obojica su dobili ime Džim – Džim Luis i Džim Springer. Prvi put su se vidjeli i upoznali nakon 39 godina. Obojica su se dva puta ženili. Prva žena obojici se zvala Linda a druga Beti. Obojica su imali sina po imenu Džejms Alen. Obojica su radili kao zamjenici šerifa. Pili su isto pivo, pušili iste cigarete i vozili isti model Ševrolea.

Šansa da vas pogodi meteor je zaista mala. A vjerovatno nikome se to nije desilo dva puta. Osim Radivoju Lajiću iz Bosne. Koga su meteori pogodili nevjerovatnih 6 puta. Radivoje je sačuvao svih 6 kamenčića i za sve je dobio potvrdu da ne potiču sa Zemlje. A pošto je tačna šansa da vas jedan meteor pogodi 20 triliona prema 1, sasvim je jasno da Radivoje iz nekog razloga žešće ‘nervira’ vanzemaljce.

Sunce je 400 puta veće od mjeseca. Uz to je tačno 400 puta dalje od Zemlje. Zbog čega se prilikom pomračenja savršeno preklapaju. Što je potpuno nevjerovatna slučajnost. Sestre Šejla Ventvort i Doris Džin Hol su istog dana u isto vrijeme odlučile da posjete jedna drugu. Krenule su istim putem, sudarile se i poginule. Vozile su identičan model Džipa.

Edgar Alan Po je objavio knjigu “Avanture Artura Gordona Pima” u kojoj opisuje brod u nevolji na kome posada ostaje bez hrane. Gladni i napušteni odlučuju da pojedu brodskog malog od palube po imenu Richard Parker. 46 godina kasnije, zaista se dešava nesreća na brodu poslije koje su mornari pojeli Ričarda Parkera. Obojica su imali 17 godina.

(Dominomagazin.com)

(FOTO) Zavirite prije svih na izložbu godine: Hirst u Banjaluci

hirst

Izložba Damiena Hirsta New Religion, jedan je od najznačajnijih kulturnih događaja u BiH u posljednje vrijeme. Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske, smješten u bivšoj austrougarskoj željezničkoj stanici u centru Banjaluke, zadovoljio je visoke kriterijume za postavku zanimljive kolekcije najskupljeg i najkontroverznijeg umjetnika današnjice.

Izložbom Nova religija Hirst želi da nas podstakne na razmišljanje o četiri važne stvari u životu: religiji, ljubavi, umjetnosti i nauci, koje su, prema njegovim riječima, samo instrumenti koji nam pomažu da pronađemo svoj životni put.

Organizator izložbe je British Council, čija direktorica Larisa Halilović ističe:

-Za nas je ovo veliki događaj. Ovoliki interes za savremenu umjetnost, činjenica da su mnogi umjetnici i novinari stigli iz Sarajeva, daje nam nadu da kultura ima budućnost. Ime Damiena Hirsta mnogo znači, ali to ne podrazumijeva da će se izložba svima dopasti ili da će svi razumjeti njegov rad.

Važno je da je Muzej Republike Srpske uspio ostvariti saradnju s galerijom Paul Stolper iz Londona, koja je bazični Hirstov izlagački prostor, te dati ovo publici. Ova izložba prikazuje inovaciju i različitost Velike Britanije kroz rad jednog od najznačajnijih umjetnika današnjice. Izložba je zaista impresivna.

British Council ovom izložbom obilježava 20 godina postojanja.

Izložba je prvi put postavljena 2005. godine u galeriji Paul Stolper, a nakon toga je putovala po mnogim zemljama. Osnivač galerije, gospodin Stolper, izjavio je:

-Ovo jeste velika izložba, ali s praktične strane i vrlo zahtjevna. Do sada smo bili u Veneciji, Moskvi u mnogim ogromnim galerijskim prostorima, a izložbom u Banjoj Luci počinje balkanska turneja. Svaki put kada vidim novu galeriju i novu zemlju, uvijek sam impresioniran, a u tom smislu sam zaista zadivljen entuzijazmom i timskim radom ljudi u ovom Muzeju.

Izložba Damiena Hirsta Nova religija zvanično se otvara sutra u 19, a trajaće do 27. maja. Ulaz u na izložbu je besplatan, a Muzej savremene umjetnosti u Banjoj Luci otvoren je svaki dan od 10 do 22 sata.

HIRST1 hirst6 hirst8 hirst21 hirst31 hirst41 hirst51 hirst91

(Radiosarajevo.ba)

Nemanjići gradili, a mi potapamo: Tužna slika potopljene svetinje

manastir pod vodom

 

Društvenim mrežama se širi fotografija na kojoj se vidi manastir Svetog Arhangela Mihaila, Valjevska Gračanica, potpuno pod vodom.

Tužna slika potpoljene svetinje ostavila je vjernike bez rieči, a njihova poruka kratko je prenijeta na društvenim mrežama:

“Šta reći, a ne zaplakati? Podijelite sliku da svijet vidi kako uništavamo sami sebe”, stoji ispod fotografije.

(Kurir)

“Pošte Srpske” organizuju takmičenje za najljepše pismo

pisma
Preduzeće “Pošte Srpske” organizuje takmičenje za najljepše pismo, u kojem mogu učestvovati svi učenici osnovnih škola, a tema je “Napiši pismo sebi kao 45-godišnjaku”.

Takmičenje se odvija u okviru 45. Međunarodnog takmičenja u pisanju pisama za mlade i traje do 8. aprila.

Iz “Pošta Srpske” je saopšteno da će stručni žiri odabrati predstavnika na ovom međunarodnom takmičenju i izdvojiti za posebne pohvale i nagrade još pet radova.

Troje prvoplasiranih učenika biće nagrađeni novčanim nagradama i biciklima, kao i prigodnim darovima, dok će nastavnici srpskog jezika prvoplasiranih učenika, biti nagrađeni novčanim iznosima.

Učenici koji budu rangirani od četvrtog do šestog mjesta dobiće USB-plejer, kao i prigodne nagrade, te zbirke markica “Pošta Srpske”.

Iz ovog preduzeća napominju da pisma sa naznakom “Takmičenje u pisanju pisama” treba poslati na adresu službe za marketing preduzeća “Pošte Srpske” Kralja Petra Prvog Karađorđevića 93.

Propozicije takmičenja mogu se naći na internet stranici www.postesrpske.com

(Agencije)

Milionski dugovi Željeznica: Sud plijeni automobile direktora

zeljeznice

Osnovni sud u Doboju počeće sa pljenidbom službenih automobila “Željeznica RS” zbog milionskog duga koje to javno preduzeće ima prema radnicima.

Ustavni sud BiH odbio je krajem januara apelaciju “Željeznica RS” protiv rješenja Vrhovnog suda RS kojim je tom preduzeću naloženo da isplati više od 20 miliona KM, koliko sa kamatom iznose neizmirene obaveze prema radnicima. Više od 1.700 radnika tužilo je preduzeće zbog neisplaćenog regresa i razlike u iznosu toplog obroka.

“Željeznice” su planirale da prodaju deset starih automobila, čija je ukupna vrijednost 37.000 maraka. Prodaja je, međutim, zaustavljena jer dobojski Osnovni sud namjerava da tim prihodom budu namirena dugovanja prema 17 radnika.

U javnom oglasu iz januara navedeno je da preduzeće prodaje “škode”, “renoe”, “pasate” i “zastave” čija se pojedinačna vrijednost kreće od 900 do 13.000 maraka. Osim sudske zapljene automobila planiranih za doboš, bez vozila bi mogla da ostane i uprava “Željeznica”.

– Osnovni sud u Doboju zabranio je “Željeznicama RS” da produžuju registraciju deset automobila marke “dačija”. Upravi je dozvoljeno da koristi ove automobile do isteka registracije, odnosno do kraja aprila. Nakon toga sud planira da prodajom tih vozila namiri dugovanja prema radnicima – kazao je izvor “Glasa” iz “Željeznica RS”.

Generalni direktor “Željeznica RS” Dragan Savanović juče se nije javljao na naše pozive, a predsjednik Nadzornog odbora ovog preduzeća Ratko Đuričić kaže da je čuo da su automobili članova uprave pod hipotekom.

– Kada je riječ o automobilima koji su ponuđeni na prodaju, oni u prvom krugu nisu prodati jer nije bilo zainteresovanih zbog previsokih početnih cijena. Kasnije sam iz uprave obaviješten da ne raspisujemo drugi javni oglas jer bi ti automobili mogli da budu korišćeni za nadoknadu dugovanja prema radnicima – kazao je Đuričić.

Ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić rekao je da sud radi svoj posao.

– Ipak, vjerujem da će sindikat i uprava postići dogovor i da neće doći do pljenidbe automobila ovog preduzeća, jer je svima u interesu da “Željeznice” funkcionišu – kazao je Trninić.

Predstavnici sindikata “Željeznica” ističu da su Osnovnom sudu u Doboju predložili da prodajom automobila bude nadoknađen dug prema radnicima. Na spisku sindikalaca našli su se i automobili koji su bili ponuđeni na prodaju.

– Sud je usvojio naš prijedlog i donio rješenje o izvršenju. Međutim, još nije raspisana nijedna licitacija za prodaju automobila – rekao je predsjednik Samostalnog sindikata mašinovođa “Željeznica RS” Simo Cvjetković.

Predsjednik Samostalnog sindikata saobraćajno-transportnih djelatnosti “Željeznica” Zlatko Marin rekao je da radnici očekuju da dobiju novac koji zaslužuju, a da je na upravi da ga obezbijedi.

– Pokušali smo da pronađemo dogovor sa upravom, ali to ne ide u dobrom pravcu – kazao je Marin i dodao da se dugovanja prema radnicima ne mogu nadoknaditi samo prodajom automobila i da će uslijediti i blokada računa.

Sjednica

Ratko Đuričić je rekao da će danas biti održan sastanak uprave “Željeznica RS” na kojem će biti razmatrana mogućnost odgađanja naplate dugovanja prema radnicima.

– Uprava bi danas trebalo da zauzme konačan stav o ovom problemu – kazao je Đuričić.

(Glas)

Kuljani i Ramići u četvrtak bez vode

voda

U četvrtak, 17. marta, u vremenu od 8.00 do 20.00 časova, privremeno će biti prekinuto vodosnabdijevanje potrošača u naselju Ramići – prva i druga visinska zona, te u naselju Kuljani u ulicama: dio 1. kuljanske, 19. kuljanska, 20. kuljanska, 21. kuljanska i 22. kuljanska – saopšteno je iz banjalučkog Vodovoda.

Razlog za ovaj privremeni prekid vodosnabdijevanja jesu radovi na cjevovodu u naselju Ramići.

Iz Vodovoda dodaju da će njihove tehničke ekipe danas raditi na pregledu vodovodne mreže i na otklanjanju manjih kvarova.

(ATV)

Radojičić: Ukidanje privatnih fakulteta neće rješiti problem lošeg obrazovanja

igor radojicic
Poslanik SNSD-a Igor Radojičić izjavio je danas da onemogućivanje privatnim fakultetima u Republici Srpskoj da osnuju studijske programe prava, pedagogije i medicine, neće riješiti problem ako se zabrana bude odnosila samo na teritoriju Republike Srpske.

Tokom parlamentarne rasprave o Strategiji razvoja obrazovanja RS, kojom je predviđena zabrana osnivanja ovih studija, Radojičić je ukazao da bi se time samo omogućio „uvoz“ onih koji bi te studije završili u Federaciji, Brčko Distriktu ili Srbiji.

On je ocijenio da je primarni problem kvalitet samog nastavnog procesa, bilo da je riječ o privatnim ili državnim fakultetima.

– Drugim riječima, ovim prijedlogom će se zatvoriti vrata, a širom ostaviti otvoreni prozori i garažna vrata! Prije usvajanja ovog dokumenta, moramo znati da je RS dio jedinstvenog prostora kad je u pitanju priznavanje diploma, što se odnosi i na FBiH, Brčko Distrikt i Srbiju. Ako to u Banjaluci onemogućimo, oni će prijeći Vlašić i otići u Travnik da to urade – kazao je Radojičić.

On je uložio danas čak 19 amandmana na predloženi tekst Strategije razvoja obrazovanja Republike Srpske, koji je žestoko kritikovao i ranije, kad je ovaj dokument bio u fazi nacrta.

Radojičić je izrazio žaljenje što amandmani poslaničkog kluba SNSD-a, koji su uloženi dok je ovaj strateški dokument bio u fazi nacrta, uglavnom nisu uvaženi.

– Očigledno je da nije bilo prevelike spremnosti da se razmišlja o potpuno novom pristupu obrazovanju – kazao je Radojičić.

Tokom parlamentarne rasprave, Radojičić je ukazao da je naš obrazovni sistem u osnovnom obrazovanju i dalje zasnovan na principu na preobimnom nastavnom gradivu i njegovoj pukoj reprodukciji. On je kazao da se, umjesto toga, sistem treba usmjeravati u pravcu njegovanja kritičkog mišljenja i razvijanja invidualnih sposobnosti učenika.

On se založio da se mala matura u osnovne škole uvede u školski sistem samo  ako postoji tačno definisan cilj šta se time želi postići.

– Ako tačno i konkretno znamo čemu to uopšte služi, onda je treba i uvesti, a ne da nam se desi da škola završava u junu, a mala matura se uvede u aprilu i da pritom niko i ne zna šta su kriterijumi za upis u srednju školu – kazao je Radojičić.

Predstavljajući uložene amandmane, Radojičić je kazao da se jedan od ključnih odnosi na redukciju obimnih nastavnih planova i programa, ujedno i zahtjevajući da se u konačnom tekstu Strategije nađe i fond za talentovanu djecu, koji bi dugoročno uticao na što manji „odliv mozgova“.

On je ukazao i na propuste u sistemu srednjoškolskog obrazovanja, ističući da je sistem struktuisan tako da djeca, nakon 13 godina provedenih u školskim klupama, ne znaju za koju profesiju će se opredijeliti.

(Banjaluka.net)

Mještane Krfske ulice u Banjaluci brinu nezavršeni radovi

krfska ulica

Radovi na kanalizaciji u Krfskoj ulici u naselju Obilićevo, koji su počeli prije nekoliko mjeseci, još nisu završeni, a veći dio trotoara je prokopan i neprohodan, tako da pješaci taj dio moraju zaobići i hodati po saobraćajnici.

Prema riječima mještana, nekoliko dana mjesto nije bilo ni označeno znakom upozorenja, a iskopina je duboka, te su strahovali da bi se neko mogao povrijediti.

– Šta je potrebno – da neko upadne i polomi se pa da radovi budu privedeni kraju? Tek prošle sedmice su ogradili trakom- kazala je Mira K., penzionerka.

Govore i to da starijim mještanima nije lako zaobilaziti ovu lokaciju i izlaziti na prometnu saobraćajnicu, te se pitaju ko je odgovoran i zašto je izvođač radova ostavio ovako stanje.

– Ovo traje već nekoliko mjeseci i nikako da završe radove, a problem je što su baš raskopali nasred trotoara. Koliko se sjećam, odavde su uklonjena i neka stabla i na kraju ovog dijela trotoara je nabacana zemlja i ostaci asfalta pa sve liči na odlagalište otpada- kazala je jedna majka koja s bebom u kolicima mora da šeta saobraćajnicom.

Iz Savjeta mjesne zajednice Obilićevo II nisu upoznati s ovim radovima u Krfskoj ulici.

– Nemamo informaciju koji su radovi izvođeni, niti zašto nisu završeni- rekao je Vanja Janča, predsjednik Savjeta MZ Obilićevo II.

Iz Gradske uprave saopštili su kako je nastavak radova u Krfskoj ulici počeo proteklih dana, ali i kako je izvođenje uslovljeno vremenskim prilikama.

Navode i kako je dio gdje je izvršeno polaganje cijevi saniran, te da je ostao dio trotoara na kojem radovi još nisu završeni. Radove izvodi preduzeće “Esperanza company” Banjaluka.

(Nezavisne novine)

Banjalučke humanitarke “profitirale”: Sirijka u Kolu srpskih sestara!

kolo-srpskih-sestara

Poznata ženska humanitarna i kulturno-prosvjetna organizacija Kolo srpskih sestara iz Banjaluke dobila je pojačanje s Bliskog istoka!

Radi se o studentkinji farmacije Hildi Hrekes iz sirijskog Alepa, koja se u grad na Vrbasu doselila prije dvije i po godine s bratom Jamenom, studentom stomatologije.

– Došli smo iz Zagreba, jer su nam na ovdašnjem Medicinskom fakultetu uslovi za život i studije bili finansijski prihvatljiviji. U međuvremenu smo se kao pravoslavci približili Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Baš preko pjevanja u crkvenom horu i srpskom pjevačkom društvu “Jedinstvo” iz Banjaluke upoznala sam žene iz Kola srpskih sestara, koje u posljednje vrijeme okuplja mlade djevojke, buduće nasljednice ove organizacije s bogatom tradicijom – kaže Hilda.

hilda-hrekes

Veliko iskustvo

Ova dvadesettrogodišnjakinja ističe da bi one trebalo da nastave posao starijih žena koje su se već istakle svojim humanitarnim radom.

– Nas mladih djevojaka trenutno ima jedanaest. Već smo uspjele da formiramo mali Hor srpskih sestara, a sada dogovaramo aktivnosti u kojima bismo pomagale ljudima. Inače, velika mi je čast što sam postala član jedne takve organizacije. Jesam iz Sirije, ali mislim da je čovjek čovjek odakle god došao ako ima ljudske osobine i želi da pomaže ljudima. Mislim da je Kolo za mene veliko iskustvo, a sigurno je da i sama mogu doprinijeti tome, jer sam se u Siriji bavila humanitarnom radom – otkriva plemenita djevojka.

Hilda napominje da je u Srpskoj od početka bila oduševljena saosjećajnošću ljudi prema situaciji u kojoj se našla.

– Hvala Bogu što sam došla u ovakvu sredinu jer kada vas, na primjer, zagrle ove stare tete iz Kola srpskih sestara, vi možete stvarno da osjetite ljubav i tu njihovu toplinu. Kada kažu: “Znamo, dijete, kako ti je”, onda znate da su iskrene i da vas prihvataju kao svoga. Nama je ovdje tako u crkvi i van crkve, na fakultetu, u studentskom domu… I mladi i stari ljudi su raspoloženi da pomognu, jer znaju da smo daleko od roditelja, braće i sestara. Sve to govori o velikom gostoprimstvu srpskog naroda, a i po mentalitetu smo slični, pa se ovdje više osjećam kao kod kuće nego kao stranac – kaže naša sagovornica.

Prihvat izbjeglica

Još otkriva da im je komunikacija s roditeljima u Siriji i dalje otežana i rijetka.

– Jedno vrijeme su komunikacije s Alepom bile potpuno prekinute. Sada je bolje nakon što su se preselili u sigurniju „Hrišćansku dolinu”, ali s vezama i dalje ima problema. Ipak, trudimo se da komuniciramo što više i nadamo se da će se rat u Siriji, ako bog da, što prije završiti. A ovdašnji ljudi mogu biti primjer kako se rat može preživjeti, kako se poslije može obnoviti zemlja i život, kako ljudi mogu pomagati jedni drugima – zaključuje mlada Sirijka.

Podsjećamo, na nedavnom Sedmom saboru Kola srpskih sestara u Prijedoru saopšteno je da u BiH djeluje 37 ovih organizacija koje su u ratu bile fokusirane na prihvat izbjeglica, posjete ranjenicima i vojnicima, a sada na siromašne, bolesne, porodice s više djece…

Za moju zemlju ima nade!

Hilda kaže da svjetski mediji ne prikazuju potpunu istinu o Siriji. To je, kako objašnjava, lijepa i bogata zemlja.

– Sirija ima milione stanovnika. Obrazovanje je  na visokom nivou, a univerziteti i dalje normalno rade uprkos ratnom stanju. Takođe, zanimljivo je da država i sada svakog prvog u mjesecu isplaćuje radnicima platu, te da mladi nisu klonuli duhom. Volontiraju i na sve načine pomažu djeci koja su izgubila dom i roditelje. Čekaju da se rat završi pa da ponovo izgrade i obnove Siriju. Ima nade – kaže ona.

(Press)

Poljoprivredna škola za novu proizvodnju: Učenici prave 20 plastenika

traktor

Poljoprivredna škola Banjaluka, Gradska razvojna agencija i firma “Zdrava logika” rade na osmišljavanju zajedničkog projekta plasteničke proizvodnje, ali i opremanja posebnog edukacionog centra za preradu mlijeka u ovoj školi.

Ovaj projekat je tek u fazi izrade, ali ukoliko bude realizovan, biće stvorena čvrsta baza za grananje prirodne i organske proizvodnje, uvezivanje domaćih proizvođača, edukaciju kadra, širenje tržišta.

Po EU standardima

– Danas potpisujemo sporazum o saradnji s Poljoprivrednom školom. Trenutno radimo na pripremi projekta po EU metodologiji, jer namjeravamo da projekat kandidujemo na više adresa za donatorska sredstva. U prvoj fazi planirano je dvadesetak plastenika. Priprema projekta bi trebalo da traje najmanje mjesec dana, a onda će biti poslat na više adresa da bismo obezbijedili novčana sredstva koja su potrebna za njegovu realizaciju. Čim budu obezbijeđena sredstva, počeće i njegova implementacija – rekao je Pressu Vladimir Damjanović, koordinator sektora za marketing, edukacije i IT komunikacije u Gradskoj razvojnoj agenciji.

Riječ je o projektu kroz koji će biti ojačani kapaciteti škole za praktičnu nastavu učenika i usavršavanje proizvođača, ali i o projektu koji će podržati proširenje plasteničke proizvodnje za poznatog kupca. Uz to, biće organizovan i set specijalističkih obuka za organsku proizvodnju povrća.

Maja Miljević iz “Zdrave logike”, koja se bavi proizvodnjom i prodajom domaće, prirodne, zdrave i organske hrane, kaže da će ovo biti dobar nastavak njihove saradnje s ovom školom.

– Važno da idemo sigurnim i malim koracima. Ako projekat bude realizovan najviše koristi će imati mali proizvođači, koji će moći da prošire proizvodnju, a tu je i edukativni dio. Vjerujem da bi bio ostvaren i sigurniji plasman proizvoda. Ipak, teško je prognozirati bilo šta sada, sve dok projekat ne bude gotov i dok ne počnemo s realizacijom – ističe Maja Miljević.

U Gradskoj razvojnoj agenciji kažu da će kroz ovaj projekat biti podržane aktivnosti u vezi s proširenjem plasteničke proizvodnje u saradnji sa 12 novih proizvođača.

– Što se tiče edukacionog centra za preradu mlijeka u školi, to je drugi projekat na kojem će raditi zajednički, Poljoprivredna škola i Gradska razvojna agencija, a radićmo po istom principu kao i ovaj prethodni projekat, odnosno po EU metodologiji, da bi se moglo pristupiti donatorskim sredstvima – ispričao je Pressu Damjanović, dodajući da bi ovaj projekat mogao da bude baza za buduću učeničku mljekaru.

Prerada mlijeka

Prerada mlijeka je praktično jedini dio praktične nastave za koji škola nema uslove. Cilj sprovođenja ovakvog projekta, ističu u Gradskoj razvojnoj agenciji, jeste da se omogući sprovođenje obuka i praktične nastave u školi, ali i da se napravi mini-pogon za preradu mlijeka kao demonstracioni za one proizvođače mlijeka koji na svojim poljoprivrednim gazdinstvima žele da pokrenu preradu mlijeka na savremeniji način.

(Press)

(FOTO) Priča koja je potresla BiH: Dječica uspjela prevazići veliku tragediju

ILICI

Porodična tragedija Nedeljka, Božane, Branka i Aleksandra Ilića potresla je cijelu Bosnu i Hercegovinu prošle godine. Nakon što su izgubili roditelje, priča je dospjela u javnost, a stigla je pomoć organizacije “Budimo ljudi”, koja je uz svesrdnu pomoć građana i brojnih organizacija osigurala novi dom za Iliće. U staroj kući djeca nisu imali čak ni kupatilo, a sada im je život u velikoj mjeri olakšan.

Božana i Branko svaki dan putuju 15 kilometara do škole, autobusom koji kreće u 6 ujutro i jedini je koji prolazi kroz njihovo selo. Kažu da im ne pada teško ni ustajanje, jer ih u školskim klupama čekaju drugari.

– Imam 13 godina, svaki dan idem u školu i svaki dan ovdje čistim po dvorištu. Imam puno drugara u školi i lijepo mi je- kaže Branko, učenik sedmog razreda.

Branko i Nedeljko preuzeli su brigu o domaćinstvu. Kažu da uživaju dok brinu o životinjama, ne kriju ni ponos što je uspjeli da uzgoje najbolje svinje u selu.

ILICI 2

– Imamo kozu, kokoške, cuku, a trebamo sad kupiti i svinje koje ćemo paziti do zime. Branko i ja pripremimo i drva, nakupimo pa cijepamo. Nije nam teško, volimo to da radimo. Sad smo i maline posadili. Sretni smo, imamo skoro sve- priča Nedeljko koji je napustio osnovnu školu da bi brinuo o mlađoj braći i sestri.

Iako su izgubili oba roditelja, Ilići nisu nezbrinuti, o njima se sa puno pažnje brine stric Milovan i njegova supruga, koje djeca od milošte zovu čiko i nina.

– Nisam mogao dozvoliti da odu u dom. Moja žena to najbolje razumije jer je i ona kao mala ostala sama sa bratom. Ova djeca su naša, nemaju nikoga prečeg od nas, mi smo sada njihovi roditelji. Dobri su, nikad nismo imali nikakvih problema- priča Milovan dok sa ponosom gleda u mališane.

Njega su nadležni organi prepoznali kao najboljeg staratelja i nisu pogriješili. Iako sa porodicom živi u Beogradu, bez razmišljanja je preuzeo brigu o četvero maloljetne djece.

ILICI 3

– Nekoliko dana sam u Beogradu, pa ponovo dođem u Bratunac, moram da vodim računa o njima, zovem ih stalno telefonom, ali najsigurniji sam kad smo zajedno. Dok nisam tu, pazi ih komšinica koja je kuća do nas i žena koja održava kuću i kuha dok ja nisam tu. Za njih imam samo riječi hvale. Trude se da djeca ne osjete moje odsustvo- izjavio je Milovan.

Da djeca svaki dan dođu u toplu i čistu kuću i da ih čeka spremljen ručak brine se gospođa Milanka, koju je odabrao Centar za socijalni rad, u dogovoru sa stricem, kao najpogodniju za svakodnevnu brigu o djeci.

– Nisu probirljivi, vole svu hranu, a što je najvažnije, dobrog su zdravlja. Nisu se ni nakašljali nijednom za ovu godinu dana. Nekad se uplaše pa dođu kod nas, ali ja budem s njima dok ne zaspe i budim ih svako jutru u školu u pola 6. Trudim se koliko mogu da im pomognem- dodaje komšinica Joka Mićić, koja je uvijek tu za djecu i sve njihove želje.

Centar za socijalni rad donio je najbolju odluku o daljem staranju o Ilićima, ali i dalje vode brigu o njima i posjećuju ih.

Ombudsmanka za djecu Nada Grahovac je rekla da je najvažnije da djeca nisu sama.

ILICI 4

– Svima nama se u nekom periodu života desi da izgubimo nekoga do koga nam je stalo. Malim Ilićima se to desilo kada su im roditelji najviše trebali. Građani su i ovaj put pokazali da imaju veliko srce, naročito kada se radi o djeci koja se nađu u teškoj situaciji. U humanitarnoj akciji djeca su dobila kuću, ali što je najvažnije dobili su osjećaj sigurnosti i zaštićenosti koji im je nedostajao- stav je Grahovac, koja u saradnji s Centrom za socijalni rad Bratunac, prati slučaj Ilića.

(AA)

Obračun sa teroristima: Pucnjava u Briselu, troje ranjenih

brisel

Tri osobe ranjene su u pucnjavi u Briselu. Napadači u bjekstvu. Moguća talačka kriza. Do pucnjave je došlo prilikom policijske pretrage jedne kuće u potrazi za teroristima. Policija blokirala puteve.

Tri policajca su ranjena tokom policijske pretrage jedne kuće u naselju Forest. Pucnjava se, prema navodima policije, dogodila tokom potrage za teroristima koji su umešani u teroristički napad u Parizu.

Osumnjičeni su na policiju pucali iz kalašnjikova a potom su se dali u bijeg. Policija je blokirala cijelo podrčje i izgleda uspjela da locira odbjegle napadače, pošto Briselom odzvanjaju novi pucnji.

Pojedini svjetski mediji javljaju da su napadači prilikom bjekstva uzeli nekoliko ljudi za taoce.

Sve škole i javne ustanove u ovom dijelu Brisela su pod zaštitom policijskih snaga. Djeci nije dozvoljeno da napuštaju prostorije škole i sa profesorima u učionicama čekaju da opasnost prođe.

Cijeli grad nadlijeću helikopteri.

Podsjetimo, belgijske snage bezbjednosti još tragaju za osumnjičenima i saradnicima islamskih ekstremista iz Brisela, koji su bili umješani u terorističke napade na Pariz 13. novembra prošle godine, u kojima je poginulo 130 ljudi.

(Agencije)

Pomažu bogatima umjesto sirotinji

kontejner

Bosna i Hercegovina ima socijalni sistem koji, umjesto da pogoduje siromašnima, benefite donosi bogatima, kojima socijalna pomoć nije potrebna, navodi se u studiji Svjetske banke o ekonomiji u BiH.

Prema njihovim podacima, samo 37 odsto ukupne socijalne pomoći dolazi do 20 odsto naših najsiromašnijih sugrađana, a čak 12 odsto socijalnih beneficija dobija 20 odsto najbogatijih u BiH.

Naime, kako je istaknuto u studiji, dijelu bogatijeg stanovništva socijalne beneficije dolaze dijelom zbog nedostatka tačnih statističkih podataka, loših administrativnih procedura, stečenih prava i “curenja” novca.

U studiji je dalje istaknuto da se u BiH četiri odsto bruto domaćeg proizvoda troši na socijalnu pomoć, ne računajući doprinose, što je najveći procenat u jugoistočnoj Evropi, ali da, kako upozoravaju, samo 17 odsto beneficija, bez doprinosa, dopire do najsiromašnijeg stanovništva.

-Rezultat je da socijalni sistem ne doprinosi smanjenju siromaštva onako kako bi doprinosio da je drugačije strukturisan- navodi se u studiji.

Ovakvom katastrofalnom stanju, kako ističu u SB, doprinosi neodrživi ekonomski model koji, prema njima, pomoć pruža onima koji imaju posao i kojima pomoć nije toliko potrebna. Osim toga, umjesto da se podržava model ekonomije zasnovan na proizvodnji, model je usmjeren na potrošnju koja premašuje BDP i održavanje javnog sektora i javnih preduzeća koja nemaju nikakvu ekonomsku opravdanost.

-Na primjer, visoka davanja na socijalnu pomoć pogoduju bogatima koliko i siromašnima, i to na način da se radnike državnih preduzeća koja više ne rade drži na platnim spiskovima čime se stvara sistem neformalne socijalne pomoći. Osim toga, veliki zahvat poreza i doprinosa proguta više od trećine primanja i najsiromašnijih radnika, što poslodavcima onemogućava da otvore plaćenije poslove za svoje najneobrazovanije radnike- ističe se u dokumentu.

Kao preporuku SB ističe neophodnost prekidanja ovakvog neodrživog modela, ako BiH ikad želi da postane bogatija zemlja. Kao dodatni problem ističu da nam ni demografija ne ide na ruku jer je BiH jedna od zemalja s najbrže starućom populacijom na svijetu.

-Prije rata BiH je imala 4,5 miliona stanovnika, a sada oko 3,8 miliona. Zbog iseljavanja stanovništva i slabog nataliteta, trend će biti nastavljen, pa će 2020. godine BiH imati 3,5 miliona ljudi. Od 2014. godine u zemlji je više starih nego mladih, što znači da će zemlja ekonomske reforme morati sprovoditi u veoma nepovoljnom demografskom ambijentu- ističu u SB.

Osim toga, kako ističu, nivo patnje tokom devedesetih godina u BiH doveo je do jednog od najvećih ekonomskih padova od čak 90 odsto, što je čini bez presedana u istoriji modernog svijeta.

-Nijedna zemlja istočne Evrope nije bila teže pogođena padom komunizma u Evropi od BiH- istakli su u studiji.

Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju, koja je zajedno s Mastriht univerzitetom radila na pomenutoj studiji za Svjetsku banku i oba entitetska ministarstva socijalne zaštite, smatra da je glavni problem što je socijalna zaštita u BiH zasnovana na osnovu statusa, a ne na osnovu stvarnih potreba. Primjera radi, ističe da je dio problema i u tome da dio populacije uživa pomoć na osnovu boračkih prava, a da nisu u stanju socijalne potrebe, zbog čega mnogi građani kojima je pomoć mnogo potrebnija ne mogu da je dobiju.

Prema njemu, BiH treba da pređe na novi način organizovanja socijalnog sistema pod nazivom “Indirektni imovinski cenzus”. Suština je u tome da se, kako je precizirao, umjesto na osnovu statusa socijalna pomoć dodjeljuje na osnovu stvarnih potreba.

-Novi metod su prihvatila oba entitetska ministarstva, a on podrazumijeva da se uvažava stvarna materijalna situacija domaćinstva, a ne formalni papir- rekao je Papić.

Izazov BiH je u tome, kako ističe on, što je za novi metod potrebno povećati socijalna davanja na uštrb troškova administracije, za šta, kako ocjenjuje, nema političke volje jer bi to značilo ukidanje privilegija biračkom tijelu koje donosi glasove. Zbog nedostatka volje za stvarnim reformama, ističe on, BiH postaje sve siromašnija, ukazujući na to da je 2007. 18 odsto stanovništva bilo ispod apsolutne linije siromaštva, a da je 2011, kada je zadnji put mjereno, bila 23 odsto.

-Bez sprovođenja tih reformi, socijalne tenzije će rasti i potencijalno mogu ugroziti reformski kurs cijele zemlje- rekao je on.

Glavni podaci iz studije:

  • BDP po glavi stanovnika je 4.700 dolara, ili 26 odsto prosjeka EU
  • 15 odsto stanovništva živi sa manje od pet dolara dnevno
  • U Evropi samo Albanija i Kosovo imaju veći nivo korupcije od BiH
  • Nezaposlenost je 27 odsto, a samo 50 odsto ukupnog stanovništva radi
  • Javna administracija proguta više od 50 odsto BDP-a
  • Svaki četvrti građanin ima formalan posao, od čega pola u administraciji
  • BiH je jedna od najruralnijih zemalja Evrope sa 60 odsto populacije na selu

(NN)

(VIDEO) Božo Kojović preživio dva raka: Recept nije tajna

Bozo-Kojovic001

Nakon decenije borbe za život i operacija čak dva kancera, prvo na grlu, a kasnije na plućima, Božo Kojović iz sela Gorice u Vraneškoj dolini, konačno može da odahne.

– Ljekari kažu da je bolest pobijeđena – kaže on.

Iskustva sa opakom bolešću, koje bi se moglo smjestiti u nekoliko života, ovaj 62-godišnji Bjelopoljac nerado se sjeća.

– Bio sam totalno iznemogao, izmršavio. Danima su u mojoj kući znali da budu doktori – priča Božo za Vijesti online.

Iako su mu ljekari davali male šanse da preživi, on je odlučio da se ne preda. Isposničkog izgleda, sa malo nade za oporavak, informisao se o karakteru bolesti i načinu lječenja, usput ne zaobilazeći ni narodne lijekove.

– Sve smo radili da mu olakšamo bolest, da mu pomognemo. Šta sam god čula, spremala sam, pokušavala na sve načine da ga izvučemo iz smrti – kaže njegova supruga Bosiljka.

Božo je promenio i način ishrane. Odbacio je cigarete i alkohol, a vodu za piće zamijenio je surutkom i čajevima. Uz propisane lijekove, koristio je mlade cvjetove od jele, i med od maslačka. Recept za lijek od kojeg se Božo oporavio i počeo da radi nije tajna.

– Korjen od maslačka se iščupa. Maslačka ima pored svake kuće, samo treba paziti kad se čupa da se čitav koren iščupa, da iz njega ne istoče ljekoviti sokovi. Na četiri litra vode stavim šaku korjena, to se zagrije do ključanja, minut samo. Ostavi se da odstoji desetak minuta i procjedi. Po jednu kašiku meda u to i pije se – otkriva Bosiljka.

A svima koji obole od ove opake bolesti, Božo poručuje da slušaju savjete doktora, ali i da uzimaju prirodne lijekove.

(ATV)

Goran Bregović: Trube su više rokenrol od električne gitare

bregovic

Počasni građanin Buenos Ajresa, Atine, Praga i Tirane, počasni doktor univerziteta u Šefildu i nosilac francuskog Ordena viteza umjetnosti Goran Bregović (65) svojevremeno je izjavio da više nikad neće svirati sa “Bijelim dugmetom”, a već drugu godinu je na turneji povodom 40 godina od osnivanja najveće rok grupe bivše Jugoslavije.

Doduše, ovo “Dugme” se mnogo razlikuje od onoga ranije. Brega zajedno sa Mladenom Vojičićem Tifom i Alenom Islamovićem izvodi svoje velike rok hitove, a prati ih njegov “Orkestar za svadbe i sahrane”.

Proslavljeni muzičar smatra da je to otprilike “Bijelo dugme” kako ga danas zamišlja.

– Da je ostalo zajedno, “Bijelo dugme” ne bi nikad bilo isto – tvrdi Bregović.

– Kad pogledaš tih devet ploča “Dugmeta”, vrlo malo ćeš naći od prethodnog na sljedećoj ploči. Zamisli da je za to vrijeme gdje se sve promijenilo, a jedna država nestala, “Bijelo dugme” ostalo isto. Meni sada trube emituju jaču energiju nego električna gitara. To mi je više rokenrol. Sve je manje naših ljudi na mojim koncertima. To što sada radim je tako daleko od ukusa naših ljudi i nekako mi je bilo žao. Naša publika ima mjesta na koja voli da ide i ja sada sa “Bijelim dugmetom” idem na ta mjesta. Upravo dotjerujem ploču “Bijelo dugme – ko ne poludi, taj nije normalan”. Otprilike ovo što sviramo na koncertima. Neće biti novih pjesma, ali će biti “Dugme” kako ga ja zamišljam danas.

Na pitanje da li mu je ljepše da radi sa “Dugmetom” ili “Orkestrom za svadbe i sahrane”, Brega odgovara da voli to što nije isto. Ni sa “Orkestrom”, veli, ne svira uvijek isti program. A sa “Dugmetom” se obraduje jer vidi naše ljude. Na opasku da više ne talasa javnost kontroverznim izjavama, Goran kaže:

– S godinama ti sve manje stvari postaje važno. Gledao sam prije neki dan intervju Toma Džonsa i pitaju ga: “Vi i žene?” On je sa svojom ženom otprilike kao i ja, iz njene srednje škole. I kaže: “Mi uveče tako sjedimo i gledamo televiziju.” To mi je tako slatko, šta sad ima da se pravi da je mlad. Malo je napravio neku plastičnu operaciju, baš da ne izgleda kao deda. Ali i šteta bi bilo s tolikom energijom da izgleda kao deda. Ali, mi je to tako slatko, kao sav normalan svijet, nema ništa naročito.

(Novosti.rs)