Uživajte u ljetu još koji dan, u subotu naglo zahlađenje!

Kisa

Lijepo vrijeme, sa temeraturama do 35 stepeni celzijusa poterajaće sve do petka, a u subotu se očekuje znatno zahlađenje, prognozira Republički hidrometorološki zavod RS.

Prema sinoptičkim kartama, danas će maksimalna temperatura u Banjaluci biti do 34 stepena, sutra oko 31, a u petak oko 30.

Međutim, meterolozi upozoravaju da nas već u subotu ujutro očekuje zahlađenje, praćeno jakim padavinama.

Prema prognozi, jača kiša će u subotu ujutro najprije zahvatiti sjeverne i zapadne predjele, dok će na jugu i istoku Republike i dalje biti suvo i toplije. Tokom dana kiša i pljuskovi sa grmljavinom će zahvatiti i ostale predele.

Ponegdje će, kako se prognozira, biti i lokalnih nepogoda uz pojavu grada i obilnijih padavina. U Banjaluci se očekuje najveća dnevna temperatura od 23°C!

(banjaluka.net)

I to je moguće: Srbi i Bošnjaci zajedno protiv Hrvata

trgovska gora

Načelnici svih osam opština u slivu rijeke Une u Republici Srpskoj i Federaciji BiH potpisom će potvrditi da su protiv izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u Hrvatskoj u blizini granice sa BiH, izjavio je danas načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove opštine Kozarska Dubica Darijan Babić.

Babić je istakao da će ovakav stav biti velika podrška i resornom ministarstvu i Regulatornoj agenciji za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH.

– Protiv izgradnje su i građani Dvora, mada zbog toga što Hrvatska nije zaustavila proces izgradnje i dalje postoji bojazan od toga šta se događa u kasarni Čerkezovac na lokalitetu Trgovska gora gdje je planirano skladištenje otpada – rekao je Babić.

On je naglasio da je na jučerašnjem sastanku u Novom Gradu zaključeno da se pokrene inicijativa da se do kraja godine monitoringom stručnjaka iz oblasti radiologije i nuklearne sigurnosti provjeri da li u kasarni Čerkezovac već postoji nelegalno odlagalište.

U opštinskoj upravi Novi Grad juče je održan sastanak o temi odlaganja radioaktivnog otpada u susjednoj Hrvatskoj, kome su prisustvovali ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić, direktor Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH Emir Dizdarević, načelnik opštine Novi Grad Snježana Rajilić i predstavnici opštine Kozarska Dubica.

Babić je rekao da je o jučerašnjim zaključcima sastanka upoznao načelnika opštine Kozarska Dubica Mileta Zlojutra, koji će u narednom periodu saglasno djelovati sa načelnicima ostalih opština koje gravitiraju ovim područjem.

Državni zavod za radijacionu i nuklearnu bezbjednost Hrvatske objavio je 27. jula prijedlog Nacionalnog programa sprovođenja strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora nuklearnog goriva, u kojem je planirana lokacija odlagališta kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori u hrvatskoj opštini Dvor.

(banjaluka.net)

Hiljade migranata stiglo u Pirej

miganti pirej

Hiljade migranata stiglo je u kopneni dio Grčke dok se Vlada priprema za razgovore o ogromnom prilivu izbjeglica na grčka ostrva.

Dva broda sa više od 4.200 ljudi pristala su u luku Pirej nakon što su napustili ostrvo Lezbos.

Jedan brod sa 1.749 migranata pristao je noćas u Pireju, dok je drugi brod sa oko 2.500 ljudi stigao rano jutros.

Agencija EU za kontrolu granica Fronteks saopštila je da je samo prošle sedmice u Grčku stiglo 23.000 migranata, što je povećanje od 50 odsto u odnosu sedmicu ranije.

Od početka godine, u Grčku je stiglo više od 160.000 izbjeglica, podsjeća Bi-Bi-Si.

List “Katimerini” objavio je da je prošle sedmice na ostrvu Lezbos registrovano 17.500 migranata.

Broj migranata koji je stigao u Evropu dostigao je rekord sa 107.500 koliko je zabilježeno samo u julu.

Očekuje se da će Njemačka ove godine primiti oko 800.000 migranata, što je četiri puta više u odnosu na cijelu prošlu godinu.

(Agencije)

Ðorđević prelomio: Na EP ne idu Dangubić i Štimac

aleksandar-djordjevic

Selektor košarkaške reprezentacije Srbije Aleksandar Ðorđević odredio je večeras konačan sastav za učešće na prvenstvu Evrope, a sa spiska su otpali Nemanja Dangubić i Vladimir Štimac.

To znači da će boje Srbije na predstojećem Evrobasketu od 5. do 20 septembra braniti sljedećih 12 košarkaša: Miloš Teodosić (kapiten), Stefan Marković, Nemanja Nedović, Bogdan Bogdanović, Dragan Milosavljević, Nikola Kalinić, Marko Simonović, Nemanja Bjelica, Zoran Erceg, Miroslav Raduljica, Ognjen Kuzmić i Nikola Milutinov.

Srbija će na kontinentalnom šampionatu igrati u B grupi, u Berlinu, sa Španijom, Italijom, Turskom, Islandom i domaćinom Njemačkom.

Ðorđević je ocijenio je kao veoma tešku odluku da sa spiska putnika na prvenstvo Evrope izostavi Nemanju Dangubića i Vladimira Štimca.

Na jednom od posljednjih treninga pred odlazak u Berlin Ðorđević je večeras saopštio Dangubiću i Štimcu da neće biti u timu koji će nastupati na Evrobasketu od 5. do 20. septembra.

“Bila je ovo veoma teška odluka, sigurno jedna od najtežih. Dangubić i Štimac su fantastično radili i ponašali se od prvog dana pripremnog perioda. Zaista su i ovoga puta odlučivale nijanse”, izjavio je Ðorđević za sajt Košarkaškog saveza Srbije.

On je dodao da su ta dvojica košarkaša svakako dokazali da su dio ovog tima i da na njih računa u budućnosti.

“Ponoviću po ko zna koji put da mi je žao što ne mogu svi da igraju na Evropskom prvenstvu, već samo njih 12”, kazao je Ðorđević.

Srpski košarkaši u četvrtak ujutro kreću u Berlin, gdje će igrati prvu fazu Evrobasketa, kojeg ove godine zajednički organizuju Francuska, Njemačka, Hrvatska i Letonija.

Na startu šampionata Srbija u okviru B grupe igra sa Španijom 5. septembra od 18 sati, a zatim slijede dueli sa Njemačkom 6. septembra (15 sati), Islandom 8. septembra (14.30), Turskom 9. septembra (14.30) i Italijom 10. septembra (14.30).

Po četiri prvoplasirane ekipe iz sve četiri grupe kvalifikovaće se za završnicu Evrobasketa, koja se igra u francuskom gradu Lilu po sistemu eliminacije od osmine finala.

Na predstojećem prvenstvu Evrope samo finalisti stiču pravo direktnog učešća na Olimpijskim igrama sljedeće godine u Rio de Žaneiru.

(Agencije)

Alergičari, oprez: Ambrozija u ovo vrijeme najjače guši!

ambrozija

Osobe koje su alergične na polen ambrozije ovih dana ne mogu nikuda da krenu bez pakovanja maramica. Iako ova biljka oslobađa izuzetno visoku koncentraciju polenovih zrnaca u vazduhu još od kraja jula, tegobe su najintenzivnije krajem avgusta i početkom septembra.

Procjenjuje se da svaki osmi stanovnik u svijetu ima alergijsku reakciju na ambroziju. Broj oboljelih neprestano se povećava, jer se ovaj korov za 365 dana raširi čak i do 20 kilometara u prečniku.

Uobičajeni simptomi preosjetljivosti na polen ambrozije su intenzivan svrab očiju i nosa, suzenje, crvenilo, kijanje, obilna vodenasta sekrecija iz nosa, zapušenost nosa. U nekim slučajevima mogu da se jave i kašalj, osećaj tjeskobe u grudima, sviranje i šištanje. To su alarmantni simptomi koje ne treba zanemarivati, već treba što prije potražiti pomoć ljekara.

 

Još se ne zna zašto ljudski organizam tako reaguje na polen ovog jednogodišnjeg korova. Iako, u suštini, bezazlena čestica, između deset i dvadeset odsto stanovništva sjeverne hemisfere burno reaguje kada dođe u dodir sa dovoljnom količinom ambrozijinog polena. I, dok je za ostale biljne vrste koje donose alergiju kritična koncentracija 30 polenovih zrna po kubnom metru vazduha, ambrozija i ovde ispoljava svoju moć.

Zahvaljujući mnogo većem alergenom potencijalu, dovoljna je upola manja koncentracija polena ambrozije (15 zrna po kubnom metru) da ljude pogodi veoma intenzivna polenska groznica. Česti napadi rafalnog kijanja, peckanje očiju i curenje nosa nisu jedine posljedice: ukoliko se ne liječi (antihistaminicima, internazalnim kortikosteroidima – sve, naravno, po preporuci ljekara), može doći i do otežanog disanja, kašlja, glavobolje, nesanice, a u najtežim slučajevima i do astme.

 

Savjeti:

– izbjegavajte odlazak u prirodu za vrijeme sunčanog i vjetrovitog vremena,
– za odlazak u prirodu izaberite dan poslije kiše jer su tada koncentracije polena u vazduhu najniže,
– nakon boravka na otvorenom prostoru operite ruke, istuširajte se, operite kosu i presvucite odjeću, jer tako sprječavate unošenje polena u prostor u kome boravite,
– ne sušite veš napolju u vrijeme visokih koncentracija polena (od 10 do 18 časova),
– prekrijte krevet i zatvorite prozore u vrijeme najveće polinacije,
– nosite naočare za sunce i šešire tokom dana,
– redovno četkajte i perite kućne ljubimce jer oni takođe skupljaju polen,
– zatvorite i klimatizujte prostorije u kojima boravite u kritičnom periodu
– redovno održavajte svoje dvotište,
– izbjegavajte šetnju pored i kroz površine obrasle u korov,
– posjetite ljekara i poštujte njegovu terapiju,
– ne ignorišite ovu opaku biljku već je iščupajte ili pozovite nadležne institucije

Može li se ZSO porediti sa Republikom Srpskom?

republika kosovo i srpska

Sporazum o formiranju Zajednice srpskih opština na Kosovu bio je samo prvi korak, a sljedeći je izrada statuta i formiranje same zajednice.

Zvanični Beograd poručuje da će se Zajednica svakako o budućim odlukama konsultovati i sa Vladom Srbije – od privede i obrazovanja do izgradnje i pitanja povratnika.

Predstavnici Zajednice srpskih opština moći će i da predlažu izmjene zakona, postupke pred sudovima a imaće pravo na imovinu i vlasništvo u preduzećima.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Marko Đurić navodi da će ZSO biti odgovorna i za ekonomski razvoj srpskih opština.

“Dakle jasno je definisano ko utvrđuje i ko sporvodi politiku a nema nikakve sumnje da će srpski predstavnici kao i do sada da se konsultuju sa svojom vladom”, ističe Đurić.

Prema njegovim riječima “među 120.000 naših ljudi mnogi nemaju ni dovoljno para, ni kadrovskih i institucionalnih kapaciteta da se problemi koji su zaista ogromni na uspješan način riješe”.

“Dakle moramo svi da zapnemo, nije KIM samo pitanje jednog činovnika u Vladi ili samo neke grupe gradonačelnika, to je zaista pitanje cijele zemlje”, dodaje direktor Kancelarije za KiM.

Finansiranje iz Beograda značiće i zadržavanje uticaja Srbije, ali će sada veća odgovornost biti na kosovskim Srbima.

Beograd će se svakako pitati na koji način se taj novac troši, koji su prioriteti te zajednice i sigurno se Beograd se neće povući potpuno iz nekih uticaja i procesa na Kosovu, kaže Nenad Đurđević iz Foruma za etničke odnose.

“Ali prije svega glavna težina odgovornosti je naravno na ljudima koji su izabrani u opštinama predstavnicima opština i gradonačelnicima jer oni će činiti tu buduću asocijaciju, skupštinu i njene organe”, ističe Đorđević.

Poređenje nadležnosti ZSO sa onim nadležnostima koje ima Republika Srpska nije moguće.

“Svakako to nije ko čita nekim pravnim naočarima taj sporazum, to nije treći nivo vlasti, ali je svakako jedan novi mehanizam samoadministriranja za lokalnu zajednicu, u ovom slučaju za Srbe”, navodi on.

On kaže da se ZSO ne može porediti sa RS i da “jednostavno asocijacija nema ta ovlašćenja i status kao što ima RS u okviru BIH”.

Marko Đurić navodi da “ako samo pogledate mapu i rezultate etničkog čišćenja na KiM vidjećete da Srbi zapravo u tih deset opština žive teritorijalno nepovezano”.

“Zatim, nažalost, Srba je na KiM neuporedivo manje nego Srba u RS i zbog toga bi logika trebalo da bude upravo obrnuta. Dakle baš zato što su Srbi ugroženiji na KIM nego u BIH trebalo bi da imaju što više prava. I mi ćemo se za to zalagati i boriti”, kaže Marko Đurić.

Srbi sa Kosova podsjećaju da zajednica srpskih opština nije uperena protiv Albanaca. Ministar u Vladi Kosova Dalibor Jevtić navodi da će Zajednica omogućiti investicije i u ekonomskom smislu poboljšati život svakog građanina na Kosovu.

(B92)

Preko Fejsbuka traži mladića sa kojim je ostala trudna

natali-amjot

Natali Amjot, djevojka iz Francuske, kaže da je prilikom ljetovanja u Australiji upoznala mladića s kojim je imala seksualne odnose i s kojim je ostala trudna.

Šest sedmica nakon povratka u Francusku, djevojka je saznala da je ostala trudna, no kaže da je izgubila telefon s mladićevim brojem.

Iz tog je razloga, kako navodi, na svoj Fejsbuk profil i Jutjub kanal odlučila da objavi video u kojem poziva sve da joj pomognu da pronađe oca njenog nerođenog djeteta, piše portal Klix.ba.

Kaže da je “u redu ukoliko joj se ne želi javiti”, no da bi ipak voljela da ga kontaktira. Opisuje ga kao mladića plave kose i očiju, visine iznad 1.80 m.

“Stvarno ga želim pronaći. Ako ne želi da zna za mene, to je u redu, no stvarno želim da pokušam. Izgubila sam telefon sa njegovim brojem i morala sam se kući vratiti odmah sljedeći dan, tako da nismo bili u mogućnosti da ostanemo u kontaktu. Molim vas, pomozite”, rekla je djevojka.

Njena objava privukla je mnoštvo komentatora, od kojih su joj brojni uputili kritiku zbog činjenice da je imala nezaštićen seksualni odnos sa strancem.

(Klix.ba)

Završen forum na Bledu: Napredak, ali ima još puno posla

bled-forum

Zemlje Zapadnog Balkana postižu siguran napredak, ali je pred njima još puno posla, a sada su im potrebni konkretni projekti, naročito u oblasti infrastrukture i energetskog povezivanja, koji će pospješiti njihove evroatlantske integracije, poručeno je na panelu kojim je zatvoren Bledski strateški forum.

Ministar za Evropu u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Mihael Rot istakao je da proces evroatlantskih integracija zapadnobalkanskih zemalja treba ubrzati, ali je ukazao da je problem u tome što su mnogi građani država članica EU skeptični u pogledu njenog daljeg proširenja, prenosi slovenačka agencija STA.

On je naglasio da je neophodno podržati Zapadni Balkan na najbolji mogući način, te sprovesti konkretne mjere na konkretnim projektima, jer “obični ljudi na Balkanu moraju da vide svjetlo na kraju tunela što prije”.

Rot je, takođe, ukazao da zemlje kandidati za članstvo u Uniji moraju da ispune sve formalne preduslove.

“EU umnogome predstavlja tržište, mi smo prije svega unija vrijednosti kao što su demokratija, vladavina prava, sloboda medija, nezavisnost sudstva. Bez tih konkretnih koraka, neće funkcionisati”, objasnio je on.

Rot je nagovijestio da će podrška Njemačke zemljama koje se bore sa problemom izbjeglica takođe zavisiti od poštovanja zajedničkih evropskih vrijednosti kao što su humanost i solidarnost.

“EU sa novim zidovima i ograma nije koncept za budućnost”, istakao je njemački ministar.

Takav stav je izrazio i zamjenik pomoćika sekretara Kancelarije za evropska i evroazijska pitanja u američkom Stejt departmetu Hojt Brajan Ji, koji je poručio da su “vrijednosti i principi i dalje važni” i podvukao potrebu da se “prione na posao”.

“Treba primijeniti ono što je dogovoreno tokom proteklih godina. Nismo bili uspješni u ocjenjivanju kada treba hitno reagovati. Ako se sada ne uhvatimo u koštac sa ovim pitanjima, problemi će postati još teži”, upozorio je Ji.

On je, takođe, primijetio da je tempo integrisanja nadmašen tempom dezintegrisanja pod uticajem pitanja kao što su strani borci, terorizam, energetska nebezbjednost, korupcija i “odliv mozgova”.

Da procese evropatlantskih integracija treba ubrzati smatra i mađarski šef diplomatije Peter Sijarto, koji je ocijenio da bi i EU i NATO trebalo da budu “mnogo brži i hrabriji kad je riječ o integraciji” što je, kako je istakao, najbolji put ka stabilnosti.

(Agencije)

Mržnja u Banovićima: Srbi, mrš u Srbiju!

mrs-u-srbiju

Ispred trgovine Biljane i Željka Golića u Banovićima ispisan je grafit uvredljivog sadržaja “Mrš u Srbiju”.

Golićeva je rekla da su i do sada trpili brojne uvrede od komšije koji ima trgovinu do njih.

“Doživljavala sam da mi psuje srpsku majku”, rekla je Golićeva za federalne medije.

On kaže da je njen muž bio pripadnik tzv. Armije BiH u proteklom ratu, ali da, uprkos tome, doživljavaju ovakve uvrede.

Golićeva je rekla da je incident sa grafitom prijavila policiji, ali da to “ne pije vode”.

“Oni samo napišu zapisnik, neku prekršajnu prijavicu i to završi negdje u ćošku. Svi su izgledi da više nema ko da zaštiti običnog građanina. Ta trgovina mi je jedini izvor zarade, a sada ću ostati i bez nje, jer se pod ovakvim okolnostima ne može raditi. Kako živjeti i raditi dalje i do kad će se širiti nacionalna mržnja?”, pita Golićeva.

(Agencije)

(VIDEO) Uhapšen nakon što je prerezao bodljikavu žicu na granici sa Srbijom

madjarski-politicar

Mađarska policija privela je člana Demokratske koalicije Đerđa Kakuka nakon što je demonstrativno prerezao bodljikavu žicu na granici Mađarske i Srbije.

Policija optužuje Kakuka da je time počinio prekršaj protiv državne imovine. Mađarski političar priznao je krivnju za ovu optužbu, prenosi Daily News Hungary.

Prije nego je prerezao žicu, Kakuk je na granici održao pres konferenciju zajedno sa srpskom novinarkom Milicom Mančić.

Kazao je da podizanje ograde nema nikakvu praktičnu svrhu, jer ne može smanjiti broj izbjeglica koji dolaze u Mađarsku, a istovremeno je u suprotnosti s evropskim principima borbe protiv švercera ljudima, kojima ograda služi kao izgovor da izbjeglicama skuplje naplaćuju ulazak u zonu Šengena.

(Index.hr)

Rusija protjeruje dolar i evro

dollar-euro

Rusija priprema nacrt zakona kojim se predviđa eliminacija dolara i evra iz razmjene među članicama Zajednice nezavisnih država.

To će značiti kreiranje jedinstvenog finansijskog tržišta između Rusije, Jermenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgizije, Tadžikistana i drugih članica bivšeg Sovjetskog Saveza.

– Ovo bi pomoglo većoj upotrebi nacionalnih valuta u inostranim trgovinskim transakcijama i u finansijskim uslugama, stvarajući preduslove za veću likvidnost na tržištima domaćih valuta – navodi se u saopštenju Kremlja.

Pomenuti nacrt zakona bi, takođe, pomogao pojednostavljenju trgovine u regionu, kao i dostizanju makroekonomske stabilnosti.

Članice Evroazijske ekonomske unije (EEU) su razgovarale o mogućnosti prelaska na nacionalne valute, a prema ugovoru potpisanom između Rusije, Bjelorusije, Jermenije i Kazahstana, obavezni prelazak na obračun u nacionalnim valutama se mora dogoditi između 2025-2030. godine.

U ovom trenutku, oko 50 odsto obrta unutar članica EEU obavlja se u dolarima i evrima, što povećava zavisnost tog bloka od država koje emituju ove valute.

Van ZND-a i EEU, Rusija i Kina takođe preduzimaju napore da ograniče dominaciju dolara, prenosi „Raša tudej“.

(Sputniknews.com)

Pravaši za referendum o pozdravu “Za dom spremni”

zadom

Hrvatska stranka prava (HSP) smatra da se građani na referendumu trebaju izjasniti o podršci ustaškom pozdravu “Za dom spremni”.

Predsjednik HSP-a Daniel Srb navodi da njegova stranka podržava javnu raspravu o spornom pozdravu te da “u slobodnoj Hrvatskoj nema mjesta verbalnom deliktu”.

Na ovaj način, HSP se pridružio katoličkim biskupima i javnim djelatnicima koji su se nedavno putem peticije založili za ozvaničenje ustaškog pozdrava u Vojsci Hrvatske, što je izazvalo burne negativne reakcije u regionu.

HSP-u i hrvatskoj desnici smeta film “Petnaest minuta – masakr u Dvoru”, koji naziva “velikosrpskom propagandom”.

Potpredsjednik stranke Pejo Trgovčević traži da se Ministarstvo kulture Hrvatske oglasi i objasni zašto je finansiralo taj film, nedavno prikazan na Sarajevskom filmskom festivalu i na Radio-televiziji Srbije.

“Taj film direktno, preko glumaca iz Srbije i generala Novakovića, optužuje Hrvatsku vojsku i branitelje za taj gnusni zločin”, kaže Trgovčević.

On tvrdi da 8. avgusta 1995. u poslijepodnevnim satima, kada se zločin dogodio, Hrvatska vojska nije bila na tom području, ali ne objašnjava ko je onda počinio zločin nad srpskom izbjegličkom kolonom.

HSP namjerava da sa Ružom Tomašić, poznatom po svojim antisprskim stavovima, formira koaliciju – navode hrvatski portali.

(Agencije)

DOM INFO SHOP počeo sa radom

dom info shop novi

Danas je zvanično sa radom počela web prodavnica DOM INFO SHOP na adresi www.dominfo.ba, koja nudi veliki izbor različitih artikala koje možete kupiti uz dostavu na kućnu adresu.

 Uz DOM INFO SHOP otkrićete zadovoljstvo savremene online kupovine koja se odvija u udobnosti vašeg doma, sigurno, brzo i jednostavno, a ponuda će iz dana u dan biti sve veća.

DOM INFO SHOP će za svoje kupce dopunjavati ponudu artikala za opremanje i dekorisanje doma i vrta svakodnevno, ali i drugih proizvoda poput časopisa, handmade artikala, nakita i kozmetike.

Online shop je nastao kao dodatna ponuda koju časopis DOM INFO nudi svojim poslovnim partnerima, ali i kupcima koji sve više koriste online trgovinu koja modernom čovjeku pruža veći izbor, bolji pregled ponude i cijena te uštedu novca i vremena.

Plaćanje se vrši putem savremenog sistema PikPay u saradnji sa UniCredit Bankom Banjaluka, koji garantuju sigurnu kupovinu i potpunu zaštitu identiteta svakog kupca.

Plaćanje će se vršiti putem Visa, MasterCard i Maestro kartica.

Kupovina se obavlja jednostavno i brzo, u samo nekoliko klikova. Potrebno je registrovati se na stranici, izabrati željene proizvode i napraviti narudžbu.

Nagradni fond čelendžer turnira u Banjaluci 100.000 dolara

teniski turnir

Na predstojećem teniskom ATP čelendžer turniru “Banjaluka 2015” učestvovaće 98 igrača za nagradni fond od 100.000 dolara.

Četrnaesti ATP čelendžer turnir biće održan od 12. do 20. septembra i nosiće 100 bodova na ATP listi.

Predsjednik Teniskog saveza Republike Srpske Draško Milinović rekao je da će ove godine kompanija IMG obezbijediti prenos uživo /lajv striming/ turnira, a objavljivanje rezultata uživo /lajv skoring/ radiće italijanska kompanija “Krio net”, što govori u šta je ovaj turnir izrastao.

On je zahvalio institucijama Republike Srpske, prije svega predsjedniku i Vladi, bez čijeg pokroviteljstva turnir ne bi mogao da se održi, kao i sponzorima.

– Ono što je Teniski savez od početka opredijelilo da pruži logističku podršku Teniskom klubu “Mladost” bila je upravo želja da ovaj turnir preraste u nešto veliko, što se i desilo već prošle godine- rekao je Milinović.

On je podsjetio da je prošlogodišnji čelendžer praćen iz više od 100 zemalja i da je u vezi sa ovim turnirom kroz kladionice prošlo 8,5 miliona evra.

Direktor Teniskog kluba “Mladost” Milan Radaković izrazio je zadovoljstvo činjenicom da će na turniru učestvovati i dva njegova ranija pobjednika Daniel Gimeno Traver i Viktor Hanesku.

– Publika će na terenima Teniskog kluba “Mladost” u Banjaluci imati šta da vidi, a kao i svake godine, ulaz će biti besplatan -rekao je Radaković.

(Agencije)

Ponovo otvorena željeznička stanica u Budimpešti, ali ne za migrante

Migranti Budimpesta

 

Glavna međunarodna željeznička stanica u Budimpešti “Keleti” (Istočna), ponovo je, oko 10 časova, otvorena za saobraćaj, ali migrantima još nije dozvoljeno da u nju uđu, objavila je mađarska agencija MTI.

Izvještač mađarske agencije javio je da je, dok je migrantima i dalje zabranjen ulaz u stanicu, ostalim putnicima dozvoljeno da se ukrcaju u vozove za Beč.

Stanica “Keleti” bila je jutros privremeno zatvorena a od svih putnika je zatraženo da je napuste, pošto je na stotine izbjeglica pokušalo da uđe u vozove za Austriju i Nemačku.

Ispred stanicei čeka na stotine migranata. Putnici su preko razglasa obavješteni da sa stanice Keleti neće krenuti nijedan voz.

Obavještenje je uslijedilo pošto je oko 500 migranata – muškaraca, žena i djece – pokušalo da uđe u posljednji voz za Beč.

Nekoliko stotina ljudi ostalo je da čeka ispred  stanice s koje polaze svi vozovi za Austriju i Njemačku, dok je policija blokirala glavni ulaz.

Rojters je naknadno javio da je stotine gnjevnih migranata demonstriralo, tražeći ponovno otvaranje stanice i da im se omogući da otputuju za Njemačku.

Migranti su mahali kartama, pljeskali i vikali, skandirajući “Njemačka, Njemačka”, a policija je formirala kordon na ulazu u stanicu, izvještava novinar britanske agencije.

U Beč je juče vozom stiglo 3.650 izbeglica iz Budimpešte, saopštila je danas austrijska policija.

To je rekordan broj migranata koji je stigao do Beča u samo jednom danu.

Zoltan Kovač, portparol Vlade Mađarske je na pitanje zašto je zatvorena stanica rekao da Mađarska pokušava da primjenjuje zakone Evropske unije, po kojima svako ko želi da putuje po Evropi treba da ima važeće putne isprave i “šengensku” vizu.

(Agencije)

Ponovo pale cijene dionica

wall street

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica pale, pa su u cijelom avgustu zabilježile najveći mjesečni gubitak od 2012. godine, jer se ulagači plaše da će Fed već u septembru povećati kamatne stope.

Dow Jones oslabio je jučer 114 bodova ili 0,69 posto, na 16.528 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,84 posto, na 1.972 boda, a Nasdaq indeks 1,07 posto, na 4.776 bodova.

Još nedavno ulagači su se nadali da će američka središnja banka zbog potresa na svjetskim financijskim tržištima, izazvanim usporavanjem rasta kineskog gospodarstva, odgoditi povećanje ključnih kamatnih stopa do kraja ove ili čak početka iduće godine.

Ali, na sastanku središnjih bankara u Jackson Holeu tokom vikenda niz dužnosnika Feda poručilo je da je, unatoč rizicima zbog potresa na financijskim tržištima, moguće povećanje kamata Feda već u septembru, ako se do polovine mjeseca tržišta smire.

– Poruke iz Feda govore da je povećanje kamata moguće u septembru. Ako središnja banka tada povuče taj potez, to će izazvati dvojbe o tome kada će stati- kaže Stephen Massocca, direktor u fondu Wedbush Equity Management.

(Agencije)

(VIDEO) 20.000 ljudi protestvovalo u Beču: Migrantima poručili da su dobrodošli

protest

Oko 20.000 ljudi okupilo se u ponedjeljak naveče u Beču kako bi dali podršku izbjeglicama.

Okupljanje su nazvali “Biti čovjek u Austriji” te su nosili transparente na kojima su izbjeglicama između ostalog poručili: “Dobro došli”.

Ljudi su se oko 21 sat okupili ispred parlamenta gdje su zapalili svijeće. Prosvjedovali su protiv postupanja vlasti prema izbjeglicama i vikali su kako su nezadovoljni politikom prema azilantima.

U Austriju je u ponedjeljak iz Mađarske stiglo 3650 izbjeglica. Podsjetimo, policija se u ponedjeljak povukla sa željezničkog kolodvora u Budimpešti nakon čega su izbjeglica ušle u vozove i krenule prema Njemačkoj i Austriji.

Hiljade ljudi su stigle do željeznica u Beču.

Šestorica iz Afganistana su zatražili azil. Neki su prespavali na željezničkoj stanici u Beču, a velika većina ih je krenula dalje prema Njemačkoj.

Mediji u Austriji pišu da je u ponedjeljak popodne nastao haos na granici. U vozu koji je dolazio iz Mađarske bilo je čak 800 ljudi.

Situacija je eskalirala oko 14.30 sati. Zbog velikog broja ljudi u vozu osoblje u Austriji odbilo iz sigurnosnih razloga preuzeti voz.

Tri sata je on stajao na vrućini sve dok policija nije uspostavila red. Popodne je voz sa stotinama Sirijaca stigao u Beč.

(Agencije)

 

 

Počela nova školska godina

skola

Za osnovce i srednjoškolce u Republici Srpskoj danas je počela nova školska godina.

Školsko zvono će se oglasiti u 187 osnovnih i 92 srednje škole.

Nastavu će pohađati 137 hiljada učenika, od kojih 94 hiljade u osnovnim i 43 hiljade učenika u srednjim školama.

U školske klupe sješće i 10. 422 prvačića. Najviše ih je upisano u Banjaluci, Prijedoru i Doboju.

Oko 160 učenika bošnjačke nacionalnosti danas neće krenuti na nastavu u školama u Vrbanjcima, Konjević Polju i Kotorskom.

Roditelji bošnjačke djece kažu da nisu riješeni njihovi zahtjevi u vezi sa uvođenjem nacionalne grupe predmeta od drugog do devetog razreda, zapošljavanjem bošnjačkih nastavnika, kao ni u vezi sa, kako kažu, uvođenjem bosanskog jezika kao zvaničnog jezika koji uče njihova djeca.

Resorni ministar Dane Malešević vjeruje da će tokom septembra biti riješeni problemi zbog kojih učenici bošnjačke nacionalnosti ne pohađaju nastavu u školama u Srpskoj, ali i očekuje da ministri svih kantona u Federaciji BiH dostave podatke koliko srpskih učenika pohađa nastavu pod istim uslovima u Federaciji.

(RTRS)

(VIDEO) 11 načina da otvoriš flašu bez otvarača

pivo

Da li vam se desilo da sve što želite nakon napornog dana na poslu je da sjednete i popijete pivo, a onda shvatite da ne znate gdje ste ostavili otvarač?

U videu je prikazano čak 11 različitih predmeta pomoću  kojih možete da otvorite bocu.

Zato sljedeći put kada zaboravite upaljač, sjetite se ovog videa.

Planinari iz Banjaluke i Sarajeva osvojili najviši vrh Slovenije

triglav

Planinari iz tri planinarska kluba iz Banjaluke i Sarajeva (Summit, Bjelašnica 1923 i Avantur ) njih 52, popeli su Triglav- najviši vrh Slovenije i Julijanskih Alpa, visok 2.864 mnv.

Povod za zajedničku akciju bilo je 120 godina od postavljanja obilježja vrha – Aljaževa stupa, koji je dobio naziv po čuvenom slovenskom planinaru i župniku Jakobu Aljažu.

On je kupio 16 kvadratnih metara zemljišta na vrhu Triglava za cijenu krigle vina i zajedno sa prijateljima postavio tamo metalnu okruglu kućicu na vrhu Triglava – sklonište, poznatu kao Aljažev stup.

Iz PAK Summit-a kažu da je pohod iz doline Krme (870 mnv) do najvećeg planinarskog doma u Sloveniji – Kredarica, koji se nalazi na 2.515 mnv, trajao šest sati.

Sutradan u pet ujutro počeo je vrlo zahtjevan i opasan uspon po stijenama, dobro osiguran skoro cijelom dužinom sajlama i klinovima do krajnjeg cilja – vrha Triglava, prvi put osvojenog 1778. godine. Taj dio uspona započeli smo prije svitanja kako bismo izbjegli gužvu na stijeni i eventualne opasnosti s obzirom na to da je na usponu bio povećan broj planinara zbog obilježavanja 120. godišnjice postavljanja obilježja na vrhu Triglava, kao i zbog izuzetno lijepog vremena što je za ovu surovu planinu prava rijetkost – kaže vodič PAK “Summit” iz Banjaluke i jedan od organizatora zajedničke akcije, Miroslav Trivić.

On je napomenuo da opasna i strma staza zahtjeva dobru fizičku pripremljenost i vještine, kao i tehničku opremljenost da bi se bezbjedno savladala.

– Zbog početka penjanja stijene po noći, tehničke zahtjevnosti, objektivnih i subjektivnih opasnosti i veličine grupe ovo je za vodiče bio izuzetno naporan i komplikovan uspon kako organizaciono tako i tehnički. Bez obzira na to uspon smo izveli bez poteškoća, svi planinari uspješno i bezbjedno su popeli vrh i sišli sa planine. Za mene ovo je bilo jedno potpuno novo iskustvo bez obzira što sam Triglav penjao i vodio već nekoliko puta – istakao je Trivić.

Ekipa je u dobrom raspoloženju stigla do vrha za dva sata, odakle se pruža prekrasan pogled na Kamniško-Savinjske Alpe i Panonsku niziju na istoku, Dolomite i Karavanke na zapadu, Jadransko more na jugu, kao i na ostale vrhove Julijskih Alpi.

Sa Malog Triglava nazirao se i Grossglockner (3.798 mnv), glečer i najvisi vrh Austrije.
Nista manje opasan nije bio silazak, pogotovo sto se vrlo često mimoilazite sa planinarima iz suprotnog smjera na vrlo uskoj i strmoj stazi.

Nakon i ovog, uspješno savladanog zadatka, planinari su se siparom od Kredarica, prepuni adrenalina i nezaboravnih utisaka, mnogo brže spustili do doline Krme i uz put obišli i Bledsko jezero.