Palmira: Džihadisti oštetili hram star 2.000 godina

 

bel palmira

Militanti “Islamske države” u Siriji teško su oštetili hram Bel, star oko 2.000 godina i jedan od najvećih u antičkom svijetu, rekli su aktivisti.

Hram, koji je miniran juče, bio je dio drevnog karavanskog grada Palmire u centralnoj Siriji.

Vijesti o najnovijem uništenju u Palmiri uslijedile su nekoliko dana nakon što su džihadisti minirali hram Bal Šamin koji je bio posvećen feničaskom bogu oluja, kiša i plodnosti.

UNESKO je saopštio da uništenje hrama Balšamin predstavlja ratni zločin.

Početkom mjeseca, džihadisti su ubili Kaleda al-Asada /81/, naučnika i istraživača, koji je čitav život posvetio izučavanju Palmire.

DŽihadisti smatraju da antičke građevine i spomenici predstavljaju idolopoklonstvo.

(Agencije)

Deset najkorumpiranijih političara svih vremena

korupcija

Oni su posezali za državnim novcem, ali i primali i mito kako bi iskoristili svoj položaj i moć na vlasti.

Međutim, kada se pročulo za korupciju, njihove diktature nisu završavale slavno.

Iako su pokušali da uteknu pravdi, većini korumpiranih političara to nije uspjelo, jer su svi na kraju završili na sudu i zatvoru.

Ovo su prema LolWotu najkorumpiraniji političari sveta:

Sadam Husein

Sadam Husein predsjedavao je Irakom od 16. jula 1979. do 9. aprila 2003. godine, a samo nekoliko sati prije američke invazije, naredio je Iračkoj centralnoj banci da na njegov lični račun prebaci milijardu dolara. Prema istraživanju američkog Senata, Husein je pronevjerio oko 21 milijardu dolara iz programa nafte za hranu.

Slobodan Milošević

Milošević je bio predsjednik Srbije od 1989. do 1997, a poslije predsjednik Savezne Republike Jugoslavije do 2000. godine. Uhapšen je godinu dana kasnije zbog korupcije i zloupotrebe moći. Sudu za ratne zločine UN-a u Hagu predat je pod optužbom za zločine počinjene protiv čovječnosti i ilegalne upotrebe 2,1 milijardi dolara državnog novca, ali je preminuo pre nego što je donesena presuda.

Mobutu Sese Seko

Predsedavao je Republikom Kongo gotovo tri decenije, od 1965. do 1997. godine, a za vreme njegovog diktatorskog režima Kongo je 1971. godine promenio ime u Zair. Bio je poznat po nepotizmu i čestim odlascima u kupovinu u Pariz i to na državni račun. Na taj je način Seko pronevjerio između četiri i 15 milijardi dolara. Narod je tokom njegove vladavine pretrpio visoku inflaciju, prekomjerne dugove i devalvaciju valute. Vojsku je 1991. godine iskoristio kako bi spriječio promjene, odnosno da vlast ne dijeli s čelnicima opozicije.

Ferdinand Markos

Tokom njegove diktature od 1965. do 1986. godine filipinski dugovi su porasli s jedan na 25 milijardi dolara. Koristio se ofšor bankovnim računima kako bi državni novac prebacio na svoj lični. Postoje izvještaji da je iz državne riznice ukrao od pet do 10 milijardi dolara. Nezakonito bogatstvo stekao je preuzimanjem velikih privatnih kompanija, vladinim pozajmicama prijateljima i mitom privatnih kompanija. Umro je u egzilu na Havajima 1989. godine.

Spiro Egnju

S mjesta zamenika predsjednika SAD-a odstupio je 1973. godine, kada je savezna porota počela s opsežnom istragom. Na početku je poricao optužbe, ali je kasnije u dogovoru s Ministarstvom pravosuđa priznao krivicu iako mu nije suđeno zbog varanje vlade. Sudija ga je kaznio s 10.000 dolara i tri godine uslovnog zatvora, ali je 1983. godine bio prisiljen da plati državi Meriland 268.482 dolara mita koje je primio.

Mohamed Suharto

Režim ovoga indonezijskog predsednika koji je vladao od 1967. do 1998. godine smatra se najkorumpiranijim u 20. veku. On i njegova porodica kontrolisali su privatne kompanije i fondacije. Ostavku na dužnost podnio je nakon velikih protesta građana Indonezije. Procjenjuje se da je Suharto pronevjerio između 15 i 35 milijardi dolara tokom svoje 32-godišnje vladavine.

Rendi Djuk Kaningem

Ovaj pilot ratne mornarice tokom Vijetnamskog rata, bio je član republikanaca u američkom Senatu od 1991. do 2005. godine, a priznao je da je uzeo najmanje 2,4 miliona dolara mita kao kongresmen. S tim je novcem kupio vilu, stan, rols-rojs i jahtu. S dužnosti je odstupio 2005. godine, kada je i priznao krivicu, a godinu kasnije osuđen je na osam godina zatvora te mu je naloženo da vrati 1,8 miliona dolara.

Bad Dajer

Proglašen je krivim zbog uzimanja 300.000 dolara iz privatnih kompanija u zamjenu za četiri miliona vrijednih državnih ugovora. Bio je član republikanaca u Predstavničkom domu od 1965. do 1970, poslije čega je prešao u američki Senat gdje je bio do 1981. godine. Zatim je postao blagajnik Pensilvanije.

Alberto Fudžimori

Kada je u javnost procurila vijest o njegovoj korumpiranosti, ovaj 90. predsjednik Perua otišao je u Japan. Osuđen je na 7,5 godina zatvora zbog pronevjere, te još šest godina zbog korupcije i mita. Sudilo mu se, takođe, i zbog narušavanja ljudskih prava, ubistva i otmice, zbog čega je osuđen na 25 godina zatvora. Japanci su odbijali da ga izruče peruanskim vlastima, ali je on neočekivano otišao u Čile, a njihov Vrhovni sud je Fudžimorija izručio Peru u septembru 2007. godine.

Sani Abača

Ovaj prvi čovek Nigerije od 17. novembra 1993. do 8. juna 1998. godine, zajedno sa svojom porodicom ukrao je pet milijardi državnih funti. Umro je 1998. godine u svojoj vili u Abudži zbog iznenadnog srčanog udara, iako postoje nepotvrđeni izveštaji da je otrovan. Američko Ministarstvo pravosuđa prošle godine je otkrilo da je on sa svojom grupom ilegalno “zamrznuo” 458 miliona dolara.

(B92)

Egzodus u Evropu dobrim dijelom je izazvala sama EU

izbjeglice-migranti-082315

Kada se u međunarodnim odnosima pojavi neki veliki problem, često se govori da treba rješavati uzroke koji su do njega doveli, a da posljedice ne treba da budu prioritet. U slučaju izbjegličke krize koja potresa ne samo Evropu to nije moguće. Uzroke koji su nagnali stotine hiljada ljudi da iz Azije i Afrike krenu ka Evropskoj uniji dobrim dijelom izazvala je sama EU, ili bolje rečeno, velike sile koje su nekada imale kolonije tamo odakle sada dolaze izbjeglice; uzroci su gotovo neprestani ratovi, uz podsticanje ili miješanje spolja.

Evropska unija, zaista, nema zajedničku spoljnu politiku koja bi joj omogućila konzistentan pristup kriznim žarištima, na šta se često žale neki njeni zvaničnici, ali i mnogi analitičari. Posljedicama, odnosno zbrinjavanjem izbjeglica koje u njoj vide jedinu nadu, Evropa mora da se bavi jer sve drugo bilo bi anticivilizacijski.

Smatra se da su najbrojniji među izbjeglicama ljudi iz Sirije, koju od proljeća 2011. potresaju sukobi, i iz Avganistana koji mir nije vidio decenijama. Da je zaista riječ prije svega o izbjeglicama, a ne o “ekonomskim migrantima” govore i podaci iz Srbije.

“Više od 90 odsto njih možemo da pretpotstavimo da jesu izbjeglice zato što dolaze iz zemalja koje proizvode izbjeglice. Više od polovine njih, 57 odsto, dolaze iz Sirije, četvrtina iz Avganistana, skoro 10 odsto dolazi iz Iraka, prema tome većina njih, čak 95 odsto njih dolazi iz zona gdje postoje ratovi, gdje postoji progon zbog kog su morali da bježe“, izjavio je Hans Šoder, šef misije UNHCR u Srbiji.

Sirija je, bar kada je o medijima riječ, danas gotovo zaboravljeni konflikt. U složenim sukobima koji traju već gotovo četiri i po godine, ne može se sa sigurnošću tvrditi koliko je ljudi izgubilo život. Ujedinjene nacije navode da je stradalo oko 220.000 ljudi, a sirijske opozicione grupe tvrde da je ubijeno 330.380. Sve je počelo protestima protiv predsjednika Sirije Bašara al Asada u martu 2011, nastavilo se građanskim ratom “punog obima” (uz otvorenu podršku Zapada Asadovim protivnicima), a od juna prošle godine Islamska država (Iraka i Sirije) zauzela je veliki dio teritorije Sirije.

Podstičući oružanu pobunu protiv Asadovog režima, zapadne zemlje su sirijskog predsjednika redovno optuživale da “kolje sopstveni narod”. Već 2012. sukobi su zahvatili Damask i Alepo, drugi najveći grad u Siriji. Prije dvije godine vodeće zapadne zemlje, poslije objavljivanja izvještaja da je Asad upotrebljavao hemijsko oružje, počele su da se zalažu za međunarodnu vojnu intervenciju. Međutim, Rusija i Kina su to onemogućile u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, naglašavajući da žele da izbjegnu libijski scenario. Rusija sada insistira i da je međunarodna kampanja bombardovanja Islamske države koja je počela prošle godine nelegitimna jer je nije odobrio Savjet bezbjednosti, niti Damask.

Više od 11 miliona Sirijaca je od 2011. napustilo svoje domove (Sirija je, prema procjenama, 2013. imala 22,85 miliona stanovnika), računajući i interno raseljene osobe. U Tursku je izbjeglo oko dva miliona ljudi, mada su zvaničnici pominjali i cifru od 2,5 miliona. U Libanu koji, prema procjenama, ima oko 4,5 miliona stanovnika svaka peta osoba je izbjeglica iz Sirije; londonski Ekonomist u svom posljednjem izdanju pak navodi da trećinu stanovnika Libana čine izbjegli Sirijci, odnosno da ih je milion i po.

Irak spada u zemlje najteže pogođene izbjegličkom krizom. Iako je prije svega riječ o interno raseljenim osobama – prema posljednjim podacima to je oko 3,2 miliona osoba smještenih na više od 3.000 lokacija – UNHCR očekuje da će rasti broj Iračana koji bježe u inostranstvo. U Iraku, pored interno raseljenih, ima nekoliko stotina hiljada izbjeglica iz Sirije; i jedni i drugi su u veoma teškom položaju, pošto je uspon Islamske države onemogućio snabdijevanje.

U prve četiri godine rata koji je izbio poslije američke vojne intervencije i svrgavanja Sadama Huseina 2003. ubijeno je, prema procjenama, između 150.000 i 600.000 ljudi; u to vrijeme izbjeglo je oko četiri miliona ljudi, od toga su 1,9 miliona bili interno raseljeni, dok je 200.000 Iračana izbjeglo u zemlje van Bliskog istoka.

Posle povlačenja američkih trupa 2011. ovaj “produženi sukob” se nastavlja. Upravo je ofanzivom na sjeveru Iraka juna prošle godine, i zauzimanjem Mosula, stvorena Islamska država kao teritorijalna organizacija. “Kalifat” je proglašen u Iraku. To je dovelo do nove vojne intervencije SAD i njenih saveznika, iako znatnog manjeg obima u odnosu na ranije.

Poslednje vijesti o razaranju Palmire, antičkog grada u Siriji, logičan su nastavak onoga što džihadisti rade od prošlog juna – zauzimajući sjever Iraka i napredujući ka Bagdadu, na jugu, na njihovoj meti našle su se etničke i vjerske manjine, kao i hramovi i spomenici koje Islamska država smatra nevjerničkim.

Dok se zagrijevaju za predsedničke izbore naredne godine, mogući kandidati za predsjednika iz redova američkih demokrata i republikanaca ovih dana razmjenjuju optužbe – ko je kriv za “prerano povlačenje” trupa SAD iz Iraka koje je, kako se smatra, bilo ključno za uspon Islamske države. Republikanac Džeb Buš krivi Baraka Obamu, dok Hilari Klinton podsjeća da je njegov brat Džordž, bivši predsjednik, odredio 31. decembar 2011. kao datum povlačenja.

Mediji rutinski izvještavaju kako Islamska država kontroliše “velike dijelove” Iraka i Sirije. Ima navoda i da je riječ o teritoriji ekvivalentnoj površini Velike Britanije. Međutim, čak i da Islamska država drži znatno manju teritoriju mnogo je važnije to što kontroliše urbane dijelove Iraka i Sirije, glavne puteve, naftne rafinerije i vojne objekte.

Još od invazije Sovjetskog Saveza na Avganistan 1979. izbjeglice iz te zemlje masovno su bježale, prije svega u susjedstvo, ali i dalje u svijet. Poslije povlačenja Sovjeta, nastupilo je napredovanje talibana, američka vojna intervencija 2001. i konstantna nestabilnost. U vrijeme najvećih sukoba milioni ljudi su bježali iz Avganistana, vraćali se u vrijeme relativnog mira da bi potom ponovo postajali izbjeglice. Avganistan je 32 godine važio za zemlju koja “proizvodi” najviše izbjeglica. Iako je 95 odsto Avganistanaca bježalo u Iran i Pakistan, mnogi pokušavaju da dođu do Evrope.

Poslije 2001. najčešće su odlazili u Njemačku – gdje ih je prema raspoloživim podacima više od 120.000 – potom u Veliku Britaniju, Austriju i Dansku.

Kako ove nedelje javljaju mediji u Pakistanu, uprkos naporima UNHCR na repatrijaciji stanovništva, 60.000 ljudi dnevno iz Avganistana prelazi u Pakistan “gdje im se gubi svaki trag”.

Mnogi posmatrači smatraju da mir u Avganistanu može biti uspostavljen jedino ako vlada u Kabulu pregovara sa talibanima. Prvi korak ka tome bio je odluka talibana da otvore kancelariju u Kataru juna 2013, iako nepovjerenje na obe strane i dalje preovladava. Ipak, prvi razgovori održani su jula prošle godine. Borbene snage NATO iz Avganistana su se povukle prošlog decembra. Preostalo je 13.000 vojnika – od toga 9.800 Amerikanaca – koji obučavaju lokalne snage za borbu protiv terorizma. Ove trupe trebalo bi da se povuku do kraja naredne godine.

Oko sedam odsto, prema grubim procjenama, ukupnog broja izbjeglica koje dolaze u Srbiju su poreklom iz Afrike, prije svega iz Eritreje i Somalije.

Eritreja spada u zemlje u kojima se ljudska prava najmanje poštuju. Ujedinjene nacije su u junu saopštile da hiljade ljudi beži iz Eritreje kako bi izbjegli ubijanje, seksualno ropstvo, prisilan rad i obavezno služenje vojnog roka koji se produžava u nedogled, a počinje u 17 godini. Eritrejska vlada pak insistira da nema izbjeglica već “ekonomskih migranata”. Oni koji se u Eritreju vrate rizikuju da budu uhapšeni kao “izdajnici” i “loše tretirani, do nivoa mučenja”, navodi se u izvještaju UN.

Prema podacima UNHCR iz Somalije je registrovano 966.852 izbjeglica, ali ta cifra se odnosi samo na osobe koje su izbjegle u zemlje u tom regionu (najviše u Keniju 420.965). Smatra se da je ukupno izbjeglo više od milion ljudi, i još više od milion je interno raseljenih. Govori se o trećoj generaciji somalskih izbjeglica, pošto su se prve pojavile za vreme građanskog rata prije dvadeset godina. Somalija nema vladu koja konroliše čitavu državnu teritoriju od 1991. kada je svrgnut predsednik Siad Bare. Vlada iz 2012. uživa međunarodno priznanje. Međutim, otcijepljeni regioni Somalilend i Puntlend je ne priznaju.

Nema sumnje da će izbjeglice nastaviti da dolaze u Evropu. A zašto baš u Evropu, pitanje je koje se često može čuti i koje odgovor samo nudi u teorijama zavjere. Kako vidimo iz ovog pregleda, daleko od toga da dolaze samo u Evropu, štaviše – u odnosu na ukupan broj izbjeglica to je manjina.

Otpor je veliki širom kontinenta. Njemačkoj kancelarki neonacisti su dovikivali da je izdajnik jer otvara centre za azilante, Slovačka hoće da prima samo hrišćane, češki predsjednik pominje NATO kao “odbranu”…

Pitanje zašto izbjeglice dolaze baš u Srbiju posebno je besmisleno, zato što najveći broj izbjeglica kroz Srbiju samo prolazi. Oni koji postavljaju takvo pitanje zaboravljaju svoje omiljene mantre o “raskrsnici puteva” i “zapadu na istoku i istoku na zapadu”. Ako narod i ne usliši poziv Crkve da pomogne “beskućnicima sa Bliskog istoka”, uvijek može da se sjeti još jedne omiljene rečenice – “budimo ljudi”, koja je univerzalno primjenljiva i u svako doba.

(Danas)

Pola svijeta ogradilo se strujom i žicom

Zicana-ograda-izmedju-Srbije-i-Madjarske-Madjarska-Srbija-zica-6-620x350

Nemoć Brisela da riješi, bez presedana najtežu migrantsku krizu na tlu Starog kontinenta, pojedine zemlje Evropske unije pokušavaju da premoste – zidovima. Izgradnja barijera na granici nije ovdašnji “pelcer”, ali se uspješno primila. Mađarska podiže žičanu ogradu visoku četiri metra na granici sa Srbijom, uz obrazloženje da joj otud dolaze izbjeglice sa Bliskog istoka, Afrike i Azije. Turci su počeli izgradnju betonskog zida na granici sa Sirijom, a u 2018. godini, nići će stotine metara bodljikave žice na međama između Rusije i Estonije i između Rusije i Ukrajine.

Ankara je povećala bezbjednost duž svojih granica, da bi sprečila strane džihadiste da ulaze u Siriju, a militante u Tursku. Zida 45 kilometara dugu betonsku barijeru, a već se startovalo sa dionicom od 12 kilometara u blizini grada Rejhanli. Ovo mjesto u provinciji Hataj, glavna je tačka za krijumčarenje i prelazak ljudi iz Sirije u Tursku.

U Talinu planiraju da dignu zid sa bodljikavom žicom visok dva i po metra, u dužini od 108 kilometara. Pokrio bi dve trećine granice sa Rusijom. Vrednost posla premašuje 70 miliona evra. I ukrajinska vlada je pokrenula projekt izgradnje zida duž granice sa Rusijom koji, takođe, treba da bude izgrađen 2018. godine.

Kenija planira da se zidom odvoji od Somalije, da bi sprečila upade islamskih ekstremista El Šababa na svoju teritoriju. Iran se ograđuje od Pakistana, Indija je to već uradila, a sad iste planove ima i na granici sa Bangladešom. Brazil zidom želi da zaustavi švercere iz Paragvaja. Isti motiv naveo je Indiju da zida i na granici sa Bangladešom, pošto je njegova ograda ka Pakistanu opravdala očekivanja.

Izraelci su se odvojili od Palestinaca, rukovođeni političkim motivima. Identičan cilj, mada iz sasvim drugih, ekonomskih razloga, imale su SAD kad su se zidom odvojile od latinoameričke bede. Džordž Buš mlađi je odlučio 2005. godine da zaustavi talas migranata sa siromašnog juga, pa je podigao hiljadu kilometara dugu ogradu na trećini granice sa Meksikom. Pet godina i mnogo milijardi dolara kasnije, projekt je obustavljen, pošto se ispostavilo da će ograda, makar “podržana” termalnim kamerama i dronovima, pasti na ispitu zaustavljanja sirotinjskog stampeda koji ide “trbuhom za kruhom”.

Amerikanci su podizali zidove i po Bliskom istoku. Godine 2007. sagradili su ogradu i u iračkom gradu Adamija, u namjeri da razdvoje tamošnje šiite i sunite i prekinu talas nasilja.

Čvrsta granica između Kuvajta i Iraka, koju čine razne barijere, direktna je posljedica invazije Sadama Huseina na Kuvajt 1990. godine. Ukupna dužina ograde je 190 kilometara. I na granici Iraka sa Saudijskom Arabijom postoji zid dug čak 900 kilometara. Njegovu izgradnju je naredio saudijski kralj Abdulah da bi se zaštitio od terorista.

Bodljikava žica postavljena je i na granici između Gruzije i Južne Osetije. Gradnja je počela odmah poslije rata 2008. godine, ali je vidljiva od pre dvije godine.

Već 60 godina, jedan od “čuvenijih” zidova stoji između dvije Koreje. Demilitarizovana zona duga je 248, a široka četiri kilometra. Prelaz iz jedne u drugu Koreju sprečavaju ograde kroz koje je sprovedena struja. Dodatno ga “ojačavaju” minska polja i protivtenkovske barijere. Od 1974. godine zid dijeli i Kipar, na turski i grčki dio.

NA listi najpoznatijih zidova na svijetu je i onaj na Zapadnoj obali, koji je izgradio Izrael. Dug je oko 700 kilometara. S druge strane zida, ostalo je oko 23.000 Palestinaca.

Berlinski zid pao je prije četvrt veka, a u prestonici Severne Irske, Belfastu, još stoji 99 zidova. Prvi je izgrađen pre 40 godina, sa ciljem da spreči sukobe između katolika i protestanata.

(Novosti)

Mladen Bojinović pojačao Borac m:tel

mladen bojinović

Legendarni srpski rukometaš Mladen Bojinović pojačao je ekipu Borac m:tel pred kvalifikacije za Ligu šampiona.

Nekadašnji kapiten reprezentacije Srbije je duže vrijeme trenirao sa Banjalučanima, a posljednjih dana vodio pregovore sa upravom kluba koji su uspješno zavvršeni u nedjelju.

Bojinović i uprava su, kako saznaje MONDO, dogovorili saradnju, a očekuje se da popularni Bakero vrlo brzo bude predstavljen kao novi igrač Borca m:tel.

Iskusni rukometaš prve rukometne korake napravio je upravo u Borcu iz kojeg je vrlo brzo otišao u beogradski Partizan, a u bogatoj karijeri igrao je još za Ademar Leon, Bidasou, Barselonu, Monpelje i Pari Sen Žermen.

Dolazak Bojinovića biće veliko pojačanje za Borac upravo zbog njegovog iskustva. On će pokušati da svojim iskustvom pomogne Borcu da stigne do Lige šampiona, takmičenja koje je osvojio još 2003. godine sa ekipom Monpeljea.

(MONDO)

 

Spoljni dug Albanije 7 milijardi evra!

Albania

Bruto spoljni dug Albanije na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio je 6,997 milijardi evra, podaci su instituta “Open data Albanija”.

Prema tim podacima spoljni dug Albanije za 331 milion evra veći je u poređenju sa krajem prošle godine i za 757 miliona evra u odnosu na prvo tromjesečje 2014. godine.

Oko 81 odsto duga je dugoročni, uglavnom u formi kredita, dok je ostatak kratkoročni i odnosi se na bankarske zajmove.

U Albaniji prema posljednjem popisu stanovništva živi oko 2,8 miliona stanovnika.

(Agencije)

Pobjeda Srbije pred Evrobasket!


srbija

Košarkaši Srbije pobjedili su Sloveniju poslije produžetka 95:88 u posljednjoj pripremnoj utakmici za Evrobasket.

Bilo je nekoliko preokreta pred punom halom Borik u Banjaluci, a bolje su počeli Slovenci, koji su u prvom poluvremenu imali i 14 poena prednosti (41:27).

Međutim, malo-pomalo Srbija je smanjivala zaostatak, da bi poslije trojke krajem treće četvrtine prvi put povela na meču (65:62).

Nedović, Teodosić i Bjelica donijeli su Srbiji +9 početkom posljednjeg perioda i činilo se da će lako privesti meč kraju bez većih problema, ali se Slovenija sa Blažičem na čelu vraća u igru i čak dolazi u vođstvo (79:78).

Na kraju je Slovenija imala i šut za pobjedu, promašio ga je Zagorac, a u dodatnih pet minuta Srbija je bila mnogo bolja – čvrsta odbrana, uz dobru rolu Ercega i Milosavljevića, da bi tačku na ’i’ stavio Bjelica trojkom.

Prvi meč na EP Srbija igra petog septembra od 18 časova sa Španijom.

(B92)

(VIDEO) Amerikanci prave grad bez ljudi usred pustinje

grad

U američkoj pustinji, na području Nju Meksika, pravi se grad vrijedan vrtoglavih 1,4 milijarde dolara. Iako će imati odlike svakog uobičajenog grada, on će biti potpuno drugačiji od svega što postoji na svijetu.

Naime, američka kompanija za “Pegasus Global Holding” pravi grad za testiranje i inovacije koji će se prostirati na površini od 38 kilometara kvadratnih. Iako će imati 35.000 kuća, šoping centar, crkvu, aerodrom i sve ono što imaju gradovi, u njemu neće smjeti niko da živi.

– Grad – laboratorija će biti primjer modernog američkog grada. Uključivaće urbane zone, predgrađa i ruralne zone kao i prateću infrastrukturu. On će biti umrežen i u njemu će se prikupljati podaci, što će istraživačima dati mogućnost da simuliraju sistem i da izvlače potrebne informacije iz tih podataka – saopštili su iz “Pegasusa”.

Grad će biti pod konstantnim video nadzorom i biće povezan podzemnim tunelima. Ono što je takođe zanimljivo je da će na ulicama da se nalaze automobili, kamioni i autobusi, ali bez vozača, pa će nadgledanje da se vrši isključivo pomoću dronova.

Svega 300 ljudi će nadzirati ovaj grad i održavati njegovu infrastrukturu.

(Blic)

Izabrani potpredsjednici SNSD-a, Dodik tvrdi da su “svi kao jedan”

ЛАКТАШИ, 29. АВГУСТА /СРНА/ - Лидер СНСД-а Милорад Додик на сједници Главног одбора СНСД-а, на којој ће бити одржани избори из статутарне надлежности овог одбора.

Glavni odbor SNSD-a izabrao je na današnjoj sjednici u Laktašima nove potpredsjednike stranke – Nikolu Špirića, Radovana Viškovića, Željku Cvijanović, Nebojšu Radmanovića i Marka Vidakovića.

Za generalnog sekretara stranke izabran je Luka Petrović, na čelu Političkog savjeta biće Slavko Mitrović, dok je pozicija predsjednika Savjeta za društveno-ekonomska pitanja pripala Zoranu Tegeltiji.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik tvrdi da je Glavni odbor pokazao potpuno jedinstvo u donošenju odluka i konstituisanju organa stranke.

On je prenio je danas izabrano i Predsjedništvo stranke od 45 članova koji ima obavezu da u skladu sa novim stranačkim statutom sačini akcioni plan provođenja političkih stavova Sabora.- U tom pogledu ćemo se opredijeliti za formiranje većeg broja radnih tijela Glavnog odbora koji će podrazumijevati okupljanje i angažovanje preostalih članova ovog odbora – rekao je Dodik.

On je najavio da bi u narednih deset dana trebalo da bude održana sjednica Predsjedništva na kojoj bi bili izabrani izvršni sekretari, te da će u pojedinim lokalnim organizacijama stranke biti prilagođavanja organizacione strukture, dok će u drugima biti imenovana nova struktura ili provedeni izbori.

– Do sada nismo intervenisali sa stanovišta rukovodstva SNSD-a, ali sada su se stvorili uslovi da to uradimo i da stabilizujemo organizaciju u Bijeljini i neke druge organizacije – naglasio je Dodik.

On je naveo da je Glavni odbor donio poslovnik o radu i da su utvrđene smjernice za organizaciono usklađivanje i djelovanje opštinskih i gradskih organizacija.

– Nakon izbora, koji su za nas bili najteži do sada, dodatno smo konsolidovali našu organizaciju. U SNSD-u nije ni bilo, niti sada ima nekih dodatnih trzavica. Poštujemo pravo svakoga da ima svoj stav i mišljenje, ali SNSD ostaje organizaciono jedinstven – poručio je Dodik.

Prema njegovim riječima, na sjednici je konstatovano jačanje društvene i političke uloge SNSD-a, što potvrđuju i nedavne ankete o podršci ovoj stranci većoj od 50 odsto javnosti.

Dodik je naglasio da je stranka podržala i odluku Narodne skupštine o provođenju referenduma o pravosuđu.

(Agencije)

Iran kupuje Su 30 i Jak 130 od Rusije

Sukhoi_Su-30_inflight

Iran je zainteresovan za kupovinu ruske avijacione i vojno-pomorske tehnike. On nije samo zainteresovan za kupovinu, već bi želio da je proizvodi na svojoj teritoriji, rekao je vojno-diplomatski izvor.

„U ovom trenutku vode se pregovori o kupovini Irana partije višenamjenskih lovaca Su 30 i školski avioni Jak 130, kao i brodovi klase ’fregat‘ i podmornice“, rekao je diplomata na avio-kosmičkom salonu MAKS 2015 u moskovskom predgrađu Žukovski.

Izvor je naveo da bi „u pitanjima vojno-tehničke saradnje Iran želio da pređe sa direktne kupovine na savremenu izradu i proizvodnju po licenci naoružanja na svojoj teritoriji“.

„Iran ima odličnu brodogradnju na kojoj se komotno mogu graditi ruski vojni brodovi i podmornice. Strane već vode preliminarne konsultacije o tome“.

„Što se tiče avijacione tehnike, Rusija, kako je poznato, ima iskustvo proizvodnje po licenci lovaca Su 30MKI u Indiji. To je iskustvo moglo da se primjeni u Iranu“, naveo je izvor.

Razgovori o saradnji u oblasti izgradnje aviona održani su tokom avijacionog salona MAKS 2015 uz učešće rukovodstva Združene korporacije za izgradnju aviona, Federalna služba za vojno-tehničku saradnju i „Rosoboroneksporta“.

(sputniknews.com)

DNS-ovci poručili sa Banj brda: Nećemo dozvoliti da privatni interes nadvlada volju većine

dns

Aktivisti banjalučkog DNS-a pridružili su se danas akciji očuvanja rekreativne zone na Banj brdu, dajući podršku inicijativi “šetača” za zadržavanje postojeće zabrane prolaza automobila na najpoznatije banjalučko izletiše.

U današnjem simboličnom, “usponu” na Banj brdo učestvovali su aktivisti DNS-a iz Obilićeva i Starčevice, zajedno sa stranačkim funkcionerima, među njima i Boranom Bosančićem, šefom kluba odbornika DNS-a u banjalučkom parlamentu.

Bosančić kaže za za banjaluka.net da je cilj ove akcije podrška inicijtivi rekreativaca i da su time još jednom željeli da poruče da automobilima nije mjesto na Banj brdu.

– Podržavamo aktivnosti na obogaćivanju turističke ponude na Banj brdu, ali, isto tako energično smo protiv toga se odluke Skupštine grada prilagođavaju privatnom interesu pojedinaca – naglasio je Bosančić.

Ova akcija dolazi u vrijeme dok se čeka odluka gradskih vlasti u vezi dalje zabrane prolaza automomobila na ovo šetalište.

Kao što je odranije poznato, na Banj brdu bi uskoro trebao da proradi restoran pod franšizom proslavljenog srpskog tenisera Novaka Đokovića, što je probudilo strahovanja rekreativaca da će, zbog otvaranja ovog ugostititeljskog objekta, biti ukinuta postojeća zabrana prolaza automobila.

Iako još nisu donijele zvaničnu odluku u vezi eventualnog ukidanja zabrane, gradske vlasti, na čelu sa gradonačelnikom Slobodanom Gavranovićem, u proteklim mjesecima dale su nasluti da bi se mogle odlučiti na takav korak.

(banjaluka.net)

Pokvarili mu plan: Tadić na čelu banjalučkog SDS-a još koji dan, dio delegata napustio sjednicu

ognjen-tadic

Skupština Gradskog odbora SDS-a Banjaluka, za koju je bila najavljena ostavka predsjedenika odbora Ognjena Tadića, prekinuta je zbog nedostatka kvoruma.

Već na početku skupštine dio delegata je napustio sjednicu jer nisu prihvatili dnevni red koji je predložio Tadić.

Tadić je istakao da on zahtijeva da delegati prihvate njegov plan za naredne izbore i za jačanje stranke, ali nije htio da kaže o kom planu je riječ.

Dio Gradskog odbora bio je protiv i tvrdi da je taj plan izrađen pod uticajem bivših članova SDS-a koji su napustili stranku.

Nova sjednica zakazana je za 12. septembar, a do tada Tadić ostaje na funkciji predsjednika Gradskog odbora.

Sam Tadić rekao je poslije skupštine da je sjednica prekinuta zbog toga što je “jedan broj delegata odlučio da ga na taj način praktično onemogući da dođu do novog, sljedećeg predsjednika gradskog odbora smatrajući da on treba da nastavi ovaj posao”.

On je istakao da nije riječ o lošim kandidatima, već da ne postoji volja u gradskom odboru da se bira novi predsjednik.

Tadić kaže da nije imao namjeru da ošteti SDS izborom novog predsjednika Gradskog odbora, već da kompletan koncept rada prilagode predstojećim izbornim aktivnostima i potrebama čiji su cilj promjene u Banjaluci.

On je podsjetio da je za predsjednika banjalučkog odbora izabran prije godinu dana, kada je SDS išao na izbore sa velikim ambicijama u Banjaluci, kao i da u ovom odboru vidi ogromnu energiju, snagu i kadrovski potencijal, ali i da je vrijeme za neke nove članove.

Predsjednik Izvršnog odbora gradske organizacije SDS-a Banjaluka Vladislav Babić rekao je da je skupština prekinuta zbog nedostatka kvoruma i da će rad biti nastavljen 12. septembra.

(Agencije)

Večeras je Supermjesec, prelomna noć za vaše emocije

pun-mjesec

Subota, 29. avgust donosi nam Supermjesec u Ribama. Kao što pun Mjesec utiče na plimu i oseku, utiče i na horoskopske znakove. Ovog puta je u vodenom znaku i biće veoma uticajan na polju emocija i intuicije.

Ribe su uglavnom sanjalice, koje preferiraju fantazije koje postoje u svojoj mašti. Ipak, zbog Jupitera koji će biti u konjukciji sa Mjesecom, možda ćete se osjećati zabrinutije u vezi sa emocionalnim dubinama, u cilju da dobijete bolji uvid o preduzetim koracima koji su vas doveli do sadašnjeg trenutka.

Ovo je vatreni vrhunac emotivnih momenata koji svi grade od aprila mjeseca.

Supermjesec je moćniji od prosječnog punog Mjeseca zbog blizine Zemlji i zbog toga ćete osjećati ostvarenja na katarzičan način. Ako osjećate kao da je neki veliki ulog u igri kada je reč o emotivnim otkrićima i razvoju – to je zato što jeste.

Vi ste već u fazi izgrađivanja, a možda se osjećate kao da jedva gazite vodu kroz mračne dubine vašeg emotivnog svijeta. I možda se čini da nećete uspjeti kroz ova izazovna stanja, ali vjerujte da hoćete.

Nije za vrijeme svakog punog Mjeseca magično vrijeme, ponekad je potrebno da se naterate da zaronite ispod površine i pogledate svo “đubre” od koga se krijete. Ali to što nećete nositi ružičaste naočare ne znači da ovaj Mjesec nećete pamtiti dugo.

Namjera Supermjeseca prvenstveno će biti ocjenjivanje svakog koraka koji ste preduzeli u putovanju kroz život u posljednjih godinu dana, i kako su vaše misli do sada stvorile vašu stvarnost. Praksa koja može biti od pomoći u ovom trenutku je da pogledate tamo gdje ste bili prošlog ljeta, a onda vidite dokle ste došli ovog ljeta, i posadite “sjeme” želja za koje želite da se ostvare u narednih nekoliko mjeseci.

Jedna od preporuka atrologa je da sačekate do šestog septembra ako planirate da donesete neke važne odluke o vezama i ljubavi. Jedan od razloga je upravo Supermjesec.

Do ove pojave dolazi kada se Mjesec malo približi Zemlji, pa samim tim izgleda veće i sjajnije nego kada je pun.

Šta to znači za vas? Bolje će vam raditi intuicija, bićete kreativniji i produktivniji. Ljubavne veze bi mogle dodatno da se zagriju i dođu na nove nivoe, a moguće je da će nas privući ljudi za koje ranije nikada nismo mislili da bi mogli da nam privuku pažnju.

(24sata.rs)

Požar u dijelu fabrike montažnih kuća “Krivaja”

krivaja

Veliki požar zahvatio je fabriku montažnih kuća “Krivaja” u Zavidovićima.

Požar je izbio oko 45 minuta poslije ponoći i zahvatio je pogone namještaja i montažnih kuća, javili su federalni mediji.

U požaru nema ljudskih žrtava, ali je uzrokovana velika materijalna šteta.

Zbog velikih razmjera požara zatražena je pomoć vatrogasaca iz susjednih opština.

– Trenutno raspolažemo informacijama da su uključene i vatrogasne jedinice iz Maglaja i Žepča koje pomažu u gašenju. Na putu je i jedinica iz Zenice koja će se priključiti ostalim timovima- potvrđeno je u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona.

Uzrok požara nije poznat.

Fabrika “Krivaja” proizvodi montažne kuće i predstavlja jedan od stubova privrede Zavidovića.

Ova fabrika je i u prošlogodišnjim poplavama pretrpjela veliku materijalnu štetu.

(Agencije)

Molotovljevim koktelom na azilantski dom

molotovljev-koktel

Nepoznate osobe su u mjestu Zalćemendorf u Donjoj Saksoniji bacile Molotovljev koktel na zgradu jednog azilantskog doma, gdje je već živjela jedna Somalijka i njenih troje djece, javljaju njemački mediji.

“Polazimo od toga da je u pozadini ovog događaja mržnja prema strancima”, rekao je jedan porparol policije, prenose mediji.

Majka i njena djeca nisu povrijeđeni, pošto su se u momentu napada nalazili u jednoj sporednoj prostoriji, a policija, kako se navodi, istražuje slučaj.

Broj napada na izbjeglice u Njemačkoj raste i u samo jednoj sedmici u avgustu izbio je požar u šest azilantskih domova, prenose njemački mediji, koji pišu i da veliki broj napadača nije, međutim, povezan sa desnicom.

Ukazujući da za 2015. godinu još nema tačnih podataka o podmetnutim požarima, magazin “Fokus” podsjeća da je samo u jednoj sedmici u avgustu bilo šest požara.

Požari su izbili u azilantskim domovima u Deblenu (Saksonija), Nauenu (Brandenburg), Vajsahu (Baden-Virtemberg), Nojštatu (Bavarska) i u Berlinu, a policija provjerava da li je motiv mržnja prema strancima.

Prema podacima Fondacije “Amadeo Antonio” lane je najviše napada na izbjeglice registrovano u Sjevernoj-Rajni Vestfaliji i Saksoniji, ali se sada slika promijenila, pa je tako, prema informacijama “Špigla”, broj napada u Berlinu smanjen, a u Rajnland-Pfalcu, Šlezvig-Holštajnu, Donjoj-Saksoniji i Saksoniji porastao.

(Agencije)

Tači: Srbija da se izvini za užase iz prošlosti

hasim-taci-1

Šef kosovske diplomatije Hašim Tači rekao je da bi Srbija trebalo da postupi po uzoru na Vilija Branta i da se, kako je rekao, izvini za “užase iz prošlosti”.

On tvrdi da Priština formira sud za ratne zločine kako bi pokazala da se Kosovo angažuje za pravednost i suočavanje sa prošlošću, što, kako je rekao, očekuje i od Srbije.

Za razliku od kosovskog premijera Ise Mustafe, čiji je zamjenik, Tači smatra da se Evropska unija ne stavlja jednostrano na stranu Srbije, već se angažuje za razumijevanje i integraciju Balkana u EU.

Mustafa je ranije rekao da se EU nepravedno odnosi prema Prištini u odnosu na Srbiju, kojoj je, kako je rekao, obećala otvaranje prvih poglavlja u okviru pregovora o priključenju EU.

Tači je u intervjuu za njemački Bild rekao da je pomirenje sa Srbijom na dobrom putu, ali će napredovati korak po korak tek kada se Srbija izvini Albancima, po uzoru na Branta u Varšavskom getu.

“Mi (Kosovo) smo deo Evrope. Mi imamo jedan veliki razvojni potencijal od koga cijela EU može profitirati”, naveo je Tači, koji je bivši kosovski premijer.

Tači je za Bild ocijenio da se danas na Kosovu živi bolje nego u posljednjih 100 godina, a da problem lažnih azilanata treba rešiti tako što će se povećati ulaganja u Kosovo, a Kosovo proglasiti za sigurnu zemlju, prenijeli su kosovski mediji.

(Agencije)

Gavranović: Neargumentovane priče o višku radnika u gradskoj upravi

slobodan-gavranovic

Gradonačelnik Banjaluke Slobodan Gavranović smatra da su, bez dublje analize, neozbiljne i neaargumentovane priče da u Gradskoj upravi ima viška zaposlenih budžetskih korisnika.

Gavranović je istakao da, ukoliko te analize postoje, treba ih staviti na sto.

“Viškova sigurno ima, ali ako želite da proširite nivo usluge ili tražite dodatne obaveze koje prenosite na lokalnu zajednicu, onda treba prenijeti i sredstva uz koja će biti obezbijeđen prijem novih radnika”, rekao je Gavranović novinarima.

On je naveo da je, ukoliko se napravi novi parking prostor, neophodno zaposliti ljude koji će tu raditi.

Gavranović je ocijenio da ponegdje ima i viška radnika, ali da je problem kvalifikaciona struktura ljudi i potreban nivo znanja koje imaju, te da treba praviti novu sistematizaciju.

“Treba se osloboditi onih profila radnika koji nam nisu potrebni, a primiti ljude koji mogu da nose posao u gradskoj administraciji”, rekao je Gavranović.

Prema njegovim riječima, ovakav sistem je vođen od kada je počeo njegov mandat gradonačelnika, te sada, iako je bilo i novih zapošljavanja u tom periodu, ima manje radnika nego što ih je bilo 2012. godine kada je preuzeo tu dužnost.

(Agencije)

Kradljivica iz Hrvatske “operisala” po Banjaluci

nakit

Banjalučka policija uhapsila je hrvatsku državljanku iz Koprivnice, koja je “operisala” po gradu – ulazila u porodične kuće i krala vrijedan nakit.

Kradljivica je “dolijala” nakon što ju je vlasnica jedne od kuća koje je poharala uočila kako bježi sa lica mjesta i o tome obavijestila policiju.

Nedugo poslije prijave, policija je lišila slobode hrvatsku državljanku, kod koje su pronašli otuđeni zlatni nakit, prenosi Fena navode CJB Banjaluka.

Kriminalističkom obradom je utvrđeno da je i par dana ranije upala u jednu kuću, iz koje je otuđila nakit u vrijednosti od 1.000 evra, pa će uz izvještaj o počinjenim krivičnim djelima biti predata u nadležnost tužilaštva na dalje postupanje.

(Agencije)

Bronza za Ivanu Španović

ivana-spanovic

Srpska atletičarka Ivana Španović osvojila je bronzu na Svjetskom prvenstvu u Pekingu skokom od 7,01 metara kojim je postavila novi državni rekord.

Ivana je na stadionu “Ptičje gnijezdo” dva puta skočila preko sedam metara, što je postavila kao cilj ove sezone, i za devet centimetara nadmašila svoj rekord.

Španovićeva je tako ponovila rezultat od prije dvije godine, a ovoga puta zlato je pripalo Amerikanki Tijani Bartoleti skokom od 7,14 metara, što je najbolji rezultat sezone, a srebro Šari Proktor iz Britanije sa 7,07.

Ivana je već u prvoj seriji ostvarila najbolji skok karijere – od 7,01 metara!

U drugoj seriji je prestupila, a u tim trenucima najbliža konkurentkinja bila joj je Kristabel Neti iz Kanade, koja je skočila 6,95 metara u prvoj seriji, a isti rezultat imala je i Amerikanka Tijana Bartoleta.

Ivana je ponovo prestupila u trećoj seriji, što je iskoristila Britanka Šara Proktor i pretekla je skokom od 7.07 metara.

Pošto je napravljen rez, kada su otpale četiri takmičarke, Ivana je izvela dobar skok od 6,86 metara, a Proktorova je odgovorila skočivši 7,01.

Uslijedio je novi Ivanin skok, od 6,98 metara, a Proktorova je prestupila. Pred posljednju seriju, Bartoleta je slijedila njih dvije, da bi ih pretekla nevjerovatnim skokom od 7,14 metara, na koji ni Ivana, ni Proktorova nisu uspjele da odgovore.

Najbolje tri slijedila je Kanađanka Kristabel Neti, ispred Lorejn Ažen iz Velike Britanije, Njemice Malaike Mihambo, Kadi Sagnije iz Švedske i Amerikanke Dženej Deloah Sukup.

(B92)

Izgleda da je istina: U Poljskoj pronađen voz pun nacističkog zlata

zlato

Vlasti poljskog grada Walbrzycha sve su uvjerenije da je tvrdnja o pronalasku izgubljenog nacističkog voza, prepunog zlata – za koju se decenijama unazad tvrdilo da je mit –  zapravo sušta istina!

Kako prenose poljski mediji, na području oko ovog grada postoje kilometri tunela koji su prokopani u vrijeme Trećeg Rajha, u sklopu projekta “Riese”, a sada mnogi smatraju da je nestali vlak pronađen upravo u jednom od tih tunela.

Gradonačelnik Walbrzycha na zapadu Poljske, blizu njemačke granice, potvrdio je na konferenciji za medije da su ga kontaktirali advokati dvojice muškaraca koji tvrde da su pronašli izgubljeno nacističko blago na području koje potpada pod gradsku administraciju.

“Sretnici” nisu ponudili dokaze za tu tvrdnju, ali poznato je kako traže nagradu u iznosu 10 odsto od pronađene vrijednosti. Ukoliko se zaista radi o nacističkom blagu, o kojem među lokalnim stanovništvom kruže legende još od kraja Drugog svjetskog rata, moglo bi se raditi o milijunskoj vrijednosti.

Zamjenik gradonačelnika Walbrzycha Zigmunt Novačuk kazao je da po prvi put službeno može reći da “smo pronašli nešto”. Dodao je da je o svemu informisao tamošnje ministarstvo kulture, u kojem su u četvrtak objavili da su uvjereni da vlak postoji. Po svemu sudeći, riječ o vojnom vozu, ali nije poznato sadrži li on ikakvo blago.

Advokat Jaroslav Čmilevski pompozno je izjavio da je riječ o pronalasku “svjetskog značaja, ravnog pronalasku olupine Titanika”, ali detalje nije iznosio.

Prema legendi, kada su sovjetske snage pri kraju rata krenule prema Berlinu preko Poljske, nacisti su poslali voz nakrcan zlatom i drugim dragocjenostima iz Vroclava u Walbrzych, kako bi sačuvali blago od Rusa. Navodno je na tom putu voz tajansteno nestao, negdje u planinama oko Walbrzycha, i nikada više ga niko nije vidio.

Poznato je kako je tokom rata nacistička Njemačka otela zlato od zemalja koje je okupirala, u vrijednosti oko 550 milijuna dolara. Pored toga, nacisti su otimali zlato i od mnoštva pojedinaca, ponajviše od Jevreja koje su slali u  logore – prstenje, nakit, satove, pa čak i zlatne zube. Dio tog zlata pronašle su savezničke snage, ali najveći dio nikad nije pronađen te se pretpostavlja da je završilo u bankama i u rukama nekih pojedinaca.

Saveznici su tako pronašli velike količine zlata u njemačkim rudnicima soli.

Ministeriju dodatno produbljuje činjenica da na području oko ovog poljuskog grada postoje kilometri tunela koji su prokopani u vrijeme Trećeg Rajha. Svrha tih tunela ostala je do danas nepoznata.

Neki vjeruju da su trebali služiti kao sigurno skrovište za vojni vrh ili za istraživanje oružja, a sada mnogi smatraju da je nestali voz pronađen upravo u jednom od tih tunela.

(jutarnji.hr)