Vijesti 08.05.2018.

UZROKUJU SAOBRAĆAJNI KOLAPS Vozači, biciklisti i pješaci svaki dan ratuju na putu

ČITANJE: 4 minute

U saobraćaju u Banjaluci poprilično vlada haos, jer biciklisti većinom voze trotoarom, vaozači automobile parkiraju na svakom ćošku, a pješaci nemarno prelaze ulicu, te se svi ljute jedni na druge.

Svaki od ovih učesnika u saobraćaju reći će vam da se gradom skoro nemoguće kretati zbog loše putne infrastrukture, uskih ulica, nepostojanja biciklističkih staza, pa čak i trotoara u mnogim naseljima, a svemu dodatno kumuje i opšta nekultura.

Najveći gnjev je prema vozačima, za koje važi mišljenje da se bahato ponašaju, iako im je cijeli grad bukvalno podređen sa brojem ulica i parkinga.

Banjalučani smatraju da se najviše ulaže i pažnje posvećuje upravo ovoj kategoriji učesnika, asfaltiraju se saobraćajnice, grade nove, a radi bržeg protoka posljednjih godina akcenat je stavljen i na izgradnju kružnih tokova.

Pri tom, mnoge ulice nemaju trotoare, a i tamo gdje postoje, pješacima, roditeljima sa dječijim kolicima i osobama sa invaliditetom je teško proći jer su tuda po cijeli dan parkirani automobili.

Vozači su sa ulica bukvalno “izgurali” bickliste koji, su se, zbog nepostojanja staza za dvotočkaše, premjestili na trotoare.

Možda bi sve i prošlo bez veće pobune pješaka, da se broj biciklista u posljednje vrijeme nije drastično povećao, pa na šetalištima više nema mjesta za nesmetan prolazak i jednih i drugih.

– Stanje u bciklističkom saobraćaju u posljednjih godinu dana je, sa jedne strane, bolje jer imamo dosta više biciklista na ulicama, ali i na trotoarima, što je loša navika i neznanje. To neznanje vrlo često se opravdava strahom od motornog saobraćaja, slabo poznavanje saobraćajnih pravila i slabija kontrola bicikla u saobraćaju. Bitno je naglasiti, pogotovo roditeljima koji uče svoju djecu da voze trotoarom, da nakon što djeca budu sama vozila bicikl po trotoaru i kada budu prelazila raskrsnice na pješačkim prelazima, biće u mnogo većoj opasnosti da dožive saobraćajnu nezgodu nego da su ih učili da voze u saobraćaju i da su ih učili saobraćajnim pravilima. Trenutno ne čujem da se neko buni što u školama nema obavezne obuke saobraćajnih pravila niti polaganja malog vozačkog ispita za mlade bicikliste, jer tu vjeronauka ne pomaže – ocjenjuje aktivista Centra za životnu sredinu Tihomir Dakić, koji već godinama promoviše bicikl kao prevozno sredstvo.

Izgradnja biciklističkih staza nameće se zato kao logično rješenje, posebno otkako je ove godine Gradska uprava uvela javni sistem iznajmljivanja dvotočkaša.

Po gradu trenutno ima tek desetak kilometara staza za bicikliste, a što Banjaluku svrstava među posljednje u regionu po razvijenosti ove infrastrukture. Problem je i što su postojeće staze kratke i „iscjepkane“.

– Izgradnji ili obilježavanju biciklističkih staza ili traka u Banjaluci, mora se pristupiti planski i sistmatski. U gradu motorni saobraćaj neće moći imati iste uslove i pogodnosti koje je do sada imao i moraće se “izbaciti” iz užeg centra grada, odnosno ograničiti, a prednost svakako dati biciklističkom saobraćaju i pješačkom. Biće potrebno spajanje svih biciklističkih koridora koji prolaze kroz grad, integrisanje u postojeću infrastrukturu biciklističke trake u širini od jednog metra i početi navikavati građane da koriste biciklistike trake – ističe Dakić.

Uvođenjem javnog sistema iznamljivanja bickala i sama Gradska uprava okrenula se više ka promovisanju zdravijeg načina života i oblika prevoza među građanima, te Dakić očekuje da će i sam grad u narednom periodu pretprjeti saobraćajne izmjene.

– Gradska uprava će pokušati da u centru uspostavi biciklističku stazu samo sa jedne strane, ali generalno gledajući sem javnog transporta i biciklističkih traka u samoj centralnoj zoni nema potrebe za ostavljanje četiri trake za motorni saobraćaj. Uže ulice će morati pretrpiti izmjene u vidu da će postati jednosmerne, a umesto jednog dijela parkinga da se iscrtaju biciklističke trake – pojasnio je on.

Kritike

Mada se ponašanje vozača najviše kritikuje, oni tvrde da ni ostali učesnici nisu „mnogo bolji“, te za bicikliste kažu da uglavnom ne daju znak rukom kada skreću, a posljednjih mjeseci, primjetan je i trend da mahom voze lijevom stranom ulice, što nemaju pravo.

Lijepe riječi nemaju ni za pješake, koje optužuju da istrčavaju na ulicu, te da uglavnom hodaju sa mobilnim telefonom u rukama, ne gledajući oko sebe.

(srpskainfo)