VELIKI SKUP U BANJALUCI 21. NOVEMBRA Davor 230. put tražio istinu i pravdu za svog ubijenog sina Davida

Davor Dragičević, otac ubijenog Davida, po 230. put obratio se okupljenim građanima u Banjaluci riječima da su mjesecima na istom mjestu zbog borbe za pravdu i istinu.

– Nijedan slučaj koji se spomenuo pred Savjetom bezbjednosti nije ostao neriješen. Juče je završen još jedan proces ubistva Davida i nikada se više neće ponoviti. Sada se za istinu moramo pravno boriti – poručio je Davor.

Dodao je da pojedini advokati nisu ispoštovali dogovor. Rekao je da je njegov stav od početka bio da u advokatskom timu bude Ifet Feraget.

– Niste obavijestili svog klijenta za sastanak i prekršili ste advokatsku etiku. Potvrdili ste verziju tužilaštva bez ijednog dokaza. Feraget je ostao na strani istine i pravde, a Nobilu i Tomiću neka je na savjesti. O vama nećemo više. Hvala vam na neradu, došli ste da odvučete slučaj do izbora, ali vam neće uspjeti ni sada, niti bilo kada – rekao je Davor komentarišući jučerašnji sastanak advokatskog tima u banjalučkom tužilaštvu na koji ga nisu pozvali.

Poručio je da će slučaj biti riješen, jer pravda neće zakasniti.

Pohlepu i glad za novcem ubica, kako je naveo ogorčeni otac, niko ne može da razumije.

– Sa ubicama nema suživota ni komšijskih odnosa, a kamoli da se djeca odgajaju u ovom sistemu. U narednom periodu nam treba da djeca zajedno idu u školu, a ne da ih roditelji odvoze automobilima. Sada je tako, jer su ubice, sotone i zločinci svuda oko nas, ali neće još dugo – poručio je Dragičević, a njegove riječi praćene su uzvicima podrške okupljenih građana.

Banjalučani su i večeras otpjevali Davidovu pjesmu “Klinac u getu”.

– Dan potpisivanja Dejtonskog sporazuma je 21. novembar i taj dan će u Banjaluci biti skup. Izađite u svim gradovima taj dan i tražite ono što vam pripada. Tražite pravo na život koji su ovim sporazumom garantovale članice, tražite ono što piše – slobodu i bezbjednost kojih nema, pravo na poštivanje života, pravo na slobodu misli, slobodu izražavanja – naglasio je Davor.

Poručio je da će u narednom periodu dokazati da su Davidove ruke bile ubačene u varikinu.

(Srpskainfo)

Gradonačelnik čuo mišljenja struke o važnim temama

Gradonačelnik Igor Radojičić, razgovarao je danas sa uglednim banjalučkim istoričarima i arhitektima odnosno sa ljudima koji se bave istraživanjem istorije Banje Luke, o nekoliko važnih tema. Teme razgovora su bile obilježavanje 21. novembra kao dana ulaska Srpske vojske u Banju Luku i dan oslobođenja u Prvom svjetskom ratu, podizanje spomen-obilježja koja su u vezi sa

GAZDUJU SAMI SEBI Preduzetnici u Banjaluci zapošljavaju tek po jednog radnika

Registrovana 7.937 preduzetnika u Banjaluci zapošljavaju 8.700 radnika, što znači da je prosječno kod jednog poslodavca, uključujući i njega samog, prijavljen tek 1,1 radnik. Ovi  podaci, koji se mogu pročitati na zvaničnoj stranici Grada, još jednom svjedoče o lošem privrednom ambijentu na ovim prostorima, gdje su potpuno nestale firme sa nekoliko hiljada zaposlenih. Posao mahom

PROJEKAT U POVOJU Banjaluku obasjava 156 štedljivih sijalica

Zamjena postojeće javne rasvjete sa štedljivijim LED svjetiljkama u Banjaluci ide laganim tempom i to je do sada urađeno na dvije lokacije. Prema podacima Odjeljenja za komunalne poslove, postojeća rasvjeta na putu za Banj brdo zamijenjena je sa LED, i to u ukupnoj dužini od 4,5 kilometra. Tu dionicu obasjava 130 štedljivih svjetiljki. Druga lokacija

NOVE PODJELE U DNS-u: “Mangupi” okreću leđa Marku Paviću?

Iako je predsjednik Demokratskog narodnog saveza Marko Pavić, nakon razlaza sa funkcionerima i članovima koji su osnovali DEMOS, u više navrata ocijenio da je riječ o “provjetravanju”, te da su stvoreni uslovi za konsolidaciju njegove stranke, opcija.net iz pouzdanih izvora saznaje da je aktuelno stanje u DNS-u daleko od idiličnog i da su veoma moguće

TEŠKOĆE ZA LICA SA INVALIDITETOM Prevoz prepreka društvenom životu

Iako je Banjaluka lokalna zajednica koja je mnogo uradila da poboljša kvalitet života osobama s invaliditetom, jedan od gorućih problema i dalje su arhitektonske barijere i nemogućnost korišćenja javnog prevoza, što direktno utiče na nedovoljnu uključenost ovih osoba u društvenu zajednicu. To ih, kažu, onemogućava da se kao i ostali kreću po gradu, traže posao,