ZAKON O PODSTICAJIMA: Dobra rješenja imaju podršku poslodavaca i sindikata

Zakon o podsticajima, koji se nalazi među tačkama dnevnog reda aktuelne Pete sjednice Narodne skupštine RS, čiji cilj je rasterećenje rada i pružanje realne osnove za povećanje plata radnicima, mogao bi da naiđe na izazove, koji bi mogli da umanje njegovu vrijednost.

Ovaj zakon, čije usvajanje je predviđeno po hitnom postupku, jer predstavlja rješenje dugogodišnjih obećanja svih visokopozicioniranih predstavnika vlasti da se plate moraju povećavati, globalno posmatrano, jeste dobar i predstavlja jedino moguće rješenje u ovom trenutku, ali bi u toku svoje primjene u praksi mogao da prikaže sve nedostatke, načinjene u toku njegovog definisanja, poruka je Saveza sindikata.

“Mi smo tražili da se donese zakonsko rješenje koje će omogućiti rasterećenje rada i povećanje plata, a ovaj zakon to jeste i, globalno posmatrano, on je dobar i predstavlja jedino moguće riješenje u ovom trenutku. Ali, način na koji je napisan ipak ima i niz manjavosti, na koje mi ukazujemo sa ciljem da se one otklone, što ne znači da smo protiv zakona. Mi smo čak bili inicijatori ovog zakona. Nisu srećno formulisana rješenja, iako zakon jeste pozitivan pomak, jer Srpska na ovaj način postiče povećanje plata. Govorimo o izazovima koji mogu umanjiti vrijednost relativno dobro zamišljenog zakonskog rješenja, odnosno dobre ideje koja je krenula od predsjednika Vlade”, rekla je Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, za portal banjaluka.net.

Podsjećamo, Savez sindikata je decembru 2017. godine potpisao Memorandum o zajedničkim mjerama sa Vladom RS, koji između ostalog definiše i povećanje plata kroz rasterećenje rada.

Zakonsko rješenje koje bi obezbjedilo stimulaciju povećanja plata, kao i opšti prosperitet poslovnog okruženja i poboljšanja standarda radnika, zamisao je upravo Zakona o podsticajima, a njegova primjena u praksi podrazumijeva da će se poslodavcima, za iznos povećanog dohotka radnicima, na kraju godine vratiti određeni dio uplaćenih doprinosa.

Kao moguće rješenje za manjkavosti koje bi se mogle naći u ovom zakonu Savez sindikata vidi podzakonske akte, kojim bi se u velikoj mjeri spriječila njegova zloupotreba.

“Da bi se Zakon uopšte primjenio, da bi on mogao funkcionisati, mora se omogućiti donošenje odgovarajućih podzakonskih akata od predlagača, konkretno Ministarstva privrede. Ti podzakonski akti treba da omoguće da se ispoštuju zakoni, da se spriječi zloupotreba zakona, te da se pojednostavi procedura koja ne smije biti komplikovana, za dobrog poslodavca koji povećava plate i zaista želi da njegovi radnici osjete bolji standard i da budu motivisani da ostanu ovdje i da rade za njega, odnosno da mu omoguće da ostvari profit. Od podzakonskih akata mi predlažemo da budu takvi da omoguće jednostavan pristup povećanim dijelovima plata, te da podzakonski akti isključe svaku mogućnost zloupotrebe. Tu je i treća stvar, koja je jako važna kada govorimo o sivoj zoni, odnosno o tzv. isplati na ruke, a ovaj zakon, čini mi se, mogao bi najviše da ide u prilog upravo tim poslodavcima, koji su poslovali u sivoj zoni, da ono što su davali na ruke, sada prijave kao legalnu platu i da im se izvrši povrat doprinosa nakon šestomjesečnog obračuna. Ali tu imamo jedan veliki problem, da, faktički, radnik u neto iznosu neće dobiti ništa. To su te neke manjkavosti i problemi koji će se javiti”, dodaje Mišićeva.

Miroslav Zečević iz Sindikata finansijskih organizacija RS poručuje da podržava svaki zakon koji će za posljedicu imati bolji položaj radnika.

“Ja podržavam svaki zakon, pa i ovaj, ukoliko će se to odraziti na povećanje plata i povoljnije uslova rada, kao jednog od preduslova za zaustavljanje odlaska radne snage. Ali, ako će ovaj predloženi zakon biti, na neki način, legalizacija sive zone i biti nagrada onim poslodavcima koji su dio zarade davali radnicima na ruke, onda ne podržavam. Mi smo o tome raspravljali na sjednici sindikalnog rukovodstva i to je, okvirno,  zajednički stav. Znači, podržati onaj zakon od kojeg će radnici imati koristi”, poručuje Zečević.

Radnici očekuju najavljeno povećanje plata, a funkcionisanje ovog zakona u praksi, bez podzakonskih akata kojima bi bila spriječena bilo kakva zloupotreba, može da dovede do negativne reakcije radnika, zaključuju u Savezu sindikata.

“Mislim da će veoma brzo morati biti urađene izmjene ovog zakona, ali, evo, vrijeme je pred nama, a ono što mi želimo jeste samo da se povećaju plate. Neka se traže načini, kako god, samo neka se povećaju plate. Dakle, ima manjkavosti i njegova primjena će pokazati, možda, neke stvari koje mi nismo prepoznali, ali, kažem, ovo je ono osnovno šta mi zamjeramo, odnosno da se povećanje plata ne odnosi na sve radnike i zavisi od volje posladavca. Još jedna stvar, koja je jako bitna kada govorimo o ovom zakonu, a to je da je sve je u rukama poslodavaca, jer zakon nije obavezujući”, zaključuje Mišićeva.

Pošto je ova tema bila viskopozicionirana, na trećem mjestu unutar obimnog dnevnog reda, narodni poslanici su završili raspravu o Prijedlogu zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske po hitnom postupku, a glasanje u NSRS može se očekivati po završetku rasprave o ostalim tačkama.

(Nevena Stanojević / banjaluka.net)

ĆERANIĆ: BiH postaje država zatočenik migranata, EU da se oglasi

Dekan Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić ocijenio je da izostanak zvanične reakcije BiH na migrante iz Pakistana koji ne žele da otkriju svoj identitet navodi na pomisao da BiH postaje država “zatočenik migranata”. On je naveo da migranti koji ne žele da otkriju identitet, treba da idu u zatvor, te da su oni

ĐOKOVIĆ POTVRDIO: Još dva vrhunska tenisera na “Adria Touru”

Predstojeći Adria Tour, koji će sigurno biti održan u Beogradu i Zadru, dobio je još dva vrhunska učesnika.  Uz najboljeg tenisera svijeta, Novaka Đokovića, u Beogradu će nastupiti Dominik Tim, Grigor Dimitrov i Aleksandar Zverev, a nastup u Zadru potvrdili su Marin Čilić i Borna Ćorić. Dvojica vrhunskih tenisera sa zadovoljstvom su potvrdila da će

VERHAZ: Korona virus jenjava, ne bi trebalo doći do pogoršanja

Manje novozaraženih, manji broj pacijenata i manje pacijenata koji imaju tešku kliničku sliku oboljevanja boelsti izazvane korona virusom, govore u prilog da virusa korona slabi i da se približavamo kraju epidemije, kaže Antonija Verhaz, načelnik Klinike za infektivne bolesti UKC RS.  U posljednja 24 časa u tri laboratorije u Srpskoj testirano je 213 uzorka, a

ZATVOREN POZIV ZA POMOĆ PREDUZETNICIMA: 371 prijava za podršku mikrobiznisu

Na javni poziv za podršku mikrobiznisu u Srpskoj, koji je zatvoren u ponoć, javio se 371 preduzetnik sa zahtjevom za pomoć. Ogromno interesovanje za projekat koji je kompanija Prointer ITSS pokrenula uz tehničku podršku Područne privredne komore Banjaluka i veliki broj pristiglih prijava i posljednjeg dana, pokazuju sa kakvom su se krizom prethodnih mjeseci susrela

Sastanak Izvršnog komiteta SNSD-a (FOTO)

U Istočnom Sarajevu počeo je sastanak Izvršnog komiteta Saveza nezavisnih socijaldemokrata /SNSD/ sa rukovodstvima opštinskih, gradskih odbora SNSD-a iz Izborne jedinice osam. Sastanku u Istočnom Sarajevu prisustvuju predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i potpredsjednici stranke Željka Cvijanović i Radovan Višković. #IstočnoNovoSarajevo – У току је састанак Извршног комитета #SNSD са руководствима општинских и градских одбора СНСД-а

AJDINOVIĆ: Tržni centri u FBiH u četvrtak bi mogli otvoriti vrata

Federalni štab civilne zaštite na sutrašnjoj sjednici bi trebalo da donese odluku da se već u četvrtak ujutro dozvoli otvaranje tržnih centara. Ovo je za Klix.ba potvrdio član štaba i direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović. On je kazao da se radi i o preporuci Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, a koja bi

Banjaluka na korak do vraćanja zemljišta Poljoprivredne škole

Viši privredni sud u Banjaluci uvažio je žalbu grada Banjaluka u vezi sa sporom nad vlasništvom velike zemljišne parcele veličine 60 hektara, koju je koristila Poljoprivredna škola u Banjaluci, i predmet vratio na ponovni postupak. Igor Radojičić, gradonačelnik Banjaluke, kaže da je grad kroz ovaj postupak uspio da dokaže ispravnost svojih tvrdnji o upisu zemljišta