ŽIVI STO NA SAT, NATENANE Kuštrinovića svi znaju kao narodnog meteorologa, ali ne znaju ko ga je svemu naučio

Bio je košarkaš, Maltežanin, student ratarstva, direktor, olimpijski reprezentativac, a do je danas ostao roštiljdžija, tamburaš bez tambure, pisac, TV voditelj i šarmer starog kova.

Nebojša Kuštrinović (70) u životu još jedino nije bio gradonačelnik, ali iako ne vlada, on u Banjaluci već decenijama – vedri i oblači. U njegovim vremenskim prognozama temperature i anticiklone prepliću se s anegdotama i narodnim poslovicama, a stil po kome je postao prepoznatljiv još sedamdesetih godina prošlog vijeka, u doba SFRJ, opstaje i danas.

– Kao mlad meteorolog shvatio sam: ako te nema u medijima, nema te nigdje. Tako sam sam, po uzoru na engleske meteorologe i jutarnje priče legendarnog Duška Radovića, prognoze na radiju prošarao doskočicama. Naravno, u to doba to je bio pravi bum – sjeća se Nebojša.

Najpoznatiji banjalučki meteorolog nije studirao meteorologiju, nego poljoprivredu – smjer ratarstvo, a u Hidrometeorološkoj stanici se obreo gotovo slučajno i tu ostao do penzije.

– Kao beogradski sudent namjeravao sam da ostanem u Beogradu, ali tek što sam diplomirao pozove me otac i kaže: “Otvorilo se radno mjesto u meteorološkoj stanici, možeš odmah dobiti i stan, pa ti vidi” – priča Nebojša.

Kako je već bio u braku sa svojom studentskom ljubavi, Prijedorčankom Zoranom, bila je to ponuda koja se ne odbija.

Vindouz i prozor

Istina, nije sve u kvadratima, ima nešto i u ljubavi. Kao student agronomije, imao je predmet meteorologija, koji je zavolio zahvaljujući profesoru Marku Milosavljeviću, zvanom Košava.

– Profesor Košava je poštovao i nauku i narodnu meteorologiju. Vodio nas je i u zoološki vrt, da pratimo „prognozu“ čuvene mečke Božane. Medvjed je u srpskoj kulturi ono što je za Amerikance svizac ili mrmot. Prema narodnom vjerovanju, kad na Sretenje medvjed izađe iz brloga, ako ostane napolju, to znači da ide proljeće, ali ako se vrati na spavanje, zima će još potrajati – priča Nebojša.

Od profesora Košave je naučio da se prognoza može iščitati ne samo iz sinoptičke karte nego i iz bukove grane ili ptičjeg leta, pa je, uz seminare, na kojima je i nakon fakulteta pekao zanat, jednim okom uvijek pratio šta kažu stari šumari i seljaci.

– Uvijek valja pratiti vindouz, ali i gledati kroz prozor – kaže Nebojša.

Istinite i lažne anegdote

A da pogled kroz prozor zlata vrijedi uvjerio još osamdeset i neke, kada mu je „smjestio“ brat Slobodan Kuštrinović, tada direktor „Čajaveca“. Vraćajući se kasno sa službenog puta, a noć je bila vedra, bez ijednog oblačka, Slobodan je zastao kod meteorološke stanice i u uređaj za mjerenje vlažnosti, „kišomjer“, usuo vodu.

– Prateći te „podatke“ u jutarnjem progamu sam izdeklamovao: noćas u Banjaluci bio jak pljusak. Tek što sam završio, zvoni telefon. Prvo me brat, izmjenjenim glasom, izgrdio što „lažem narod“, a potom me zet Ranko Trivić pitao da li ikad pogledam kroz prozor kad radim prognozu – priča Nebojša.

Slušaocima je tada rekao da ih je nasamario „jedan šaljivdžija“, ne otkrivajući o kome se radi, a bratu ovu šalu nije uzeo za zlo. Ipak, anegdota o braći i pljusku brzo se proširila gradom, od usta do usta, pa je i danas jedna od najčuvenijih banjalučkih priča.

Navodno

Banjalukom se i danas pronosi još jedna “anegdota” o braći Kuštrinović, po kojoj je, navodno, Slobodan zamolio da mu prognozira vrijeme pred svadbu njegove kćerke. Meteorolog je, navodno, rekao da će biti lijepo vrijeme, pa je svadba, opet navodno, organizovana na otvorenom, ali je (navodno) udario pljusak i svi su svatovi, navodno, pokisli.

– Zvuči zanimljivo, ali nije tačno. To je neko izmislio – kaže Nebojša.

Slobodan je, kao stariji brat, Nebojši bio uzor i najveća podrška. Sa još tri sestre, odrasli su u velikoj složnoj porodici u naselju Malta, odakle potiču i drugi poznati Banjalučani poput Kolje Mićevića, Marka Stupara, Petra Zeca, Slobodana Stankovića… Klinci iz drugih kvartova su ih zvali Maltežani. Maltežani su ljeta provodili na rijeci, a zimi su igrali hokej na zaleđenoj bari na Banjalučkom polju.

Živite kao da vam je svaki dan posljednji

Braća Kuštrinović su ponekad i zajedno trenirali, mada je Slobodan igrao fudbal, dok je Nebojša bio jedan od najboljih košarkaša Mladog Krajišnika i Borca.

Kasnije, kada je postao direktor Hidrometeorološkog zavoda RS, Nebojša je znao da potraži savjet od brata, iskusnog direktora velikog preduzeća, a sretali su se i u kafanama i na prijemima za funkcionere.

Iznenadna i prerana bratova smrt, a potom i rak, sa kojim se prije nekoliko godina izborio, naučili su ga, kaže, da živi sto na sat, ali natenane i sa uživanjem.

– Živite kao da vam je svaki dan posljednji, jednom ćete sigurno biti u pravu – poručuje u svom stilu.

Mada je već 14 godina u penziji akivan je na nekoliko frontova. Jedan je od osnivača „Ćevap festa“. Predsjednik je tamburaškog orkestra Ansambl Zdravka Ćosića, iako ne svira tamburu. Ima svojih deset minuta u jutarnjem programu UNO radija. Vodi Udruženje potomaka oslobodilačkih ratova 1912-1918. Već deset godina uređuje autorsku emisiju „Kafanska“ na TV K3.  Član je Međunarodne grupe za klimatske promjene. I privodi kraju pisanje knjige „Narodna vjerovanja u meteorologiji“

Olimpijska meteorološka reprezentacija

Na Zimskim olimpijskim igrama 1984. u Sarajevu Nebojša Kuštrinović je bio član „olimpijske reprezentacije meteorologa“, koja je vodila računa da se program takmičenja uskladi s vremenskim pilikama.

– Iz cijelog svijeta smo dobili priznanje da nikad do tada Olimpijada nije bila praćena tako dobrim vremenskim prognozama – kaže on.

Saša Trivić omiljeni nećak

Nebojša je posebno ponosan na  svoju mnogobrojnu i složnu porodicu. Djeca i unuci, kako njegovi, tako i njegovog brata i sestara, skoro svi žive u Banjaluci i okupljaju se redovno na porodičnim slavama, rođendanima i godišnjicama.

– Kad sjednemo za sto, ima nas najmanje 60 i baš se lijepo družimo – kaže Nebojša.

Sve tri njegove sestre su završile fakutete, a najuspješniju karijeru je ostvarila Branislava – Brana Trivić, predratna uticajna političarka, koja je bila poslanica u Saveznoj skupštini SFRJ i jedna od najbližih saradnica Živka Radišića.  Njen sin, Saša Trivić, poznati banjalučki biznismen, Nebojši je, priznaje, omiljeni nećak.

– To je ujkino dijete. Jest da se zove Trivić, ali je pravi Kuštrinović – kaže Nebojša u šali.

(Srpskainfo)
TRADICIONALNA KOTLIĆIJADA Zadatak – priprema najboljeg ribljeg parikaša

Javna ustanova Sportski centar „Borik“ i Banjalučka pivara u subotu, organizuju po 16. put tradicionalnu manifestaciju Kotlićijada „Borik Nektar 2019“. Kako su najavili, svečano otvaranje manifestacije je zakazano za 10 časova u parku sportske dvorane „Borik“, a proglašenje pobjednika u 14 časova. Tematski zadatak ovogodišnje kotlićijade je riblji paprikaš u tradicionalnom kotliću. Kao i prošle

Ambasada SAD opremila multimedijalnu biblioteku

Kancelarija Ambasade SAD Banjaluka donirala je kancelarijsku opremu Ugostiteljsko-trgovinsko-turističkoj školi. Brojne stolice, stolove, veliki televizor, računar, kamere i fotoaparate, koji su nekada bili dio prostora starog Američkog kutka, sada će koristiti učenici ove srednje škole. Lija Tiz, direktor Odjela za odnose sa javnošću u Ambasadi SAD u BiH, rekla je da su odabrali upravo ovu

UKRUPNJAVANJE: SRS Milanka Mihajlice kolektivno pristupila PDP-u

„Drago mi je što je postignuta velika saglasnost o ulasku Srpske radikalne stranke Republike Srpske u Partiju demokratskog progresa, koja bi bila politička, organizaciona, kadrovska i pravna integracija“, rekao je predsjednik PDP-a Branislav Borenović nakon sastanka delegacija dvije stranke povodom integrisanja SRS RS u PDP. Borenović je istakao da je zadovoljan postignutim dogovorom sa korektnim,

2.000 maturanata na manifestaciji ”Dan otvorenih vrata”

Manifestacija ”Dan otvorenih vrata Univerziteta u Banjoj Luci” 19. aprila 2019. godine okupila je oko 2.000 maturanata iz više gradova i opština Republike Srpske, koji su imali priliku da dobiju sve važne informacije o studijima koji se izvode na fakultetima u sastavu Univerziteta u Banjoj Luci.

Otvorena izložba dokumenata iz fonda Slobodana Penezića Кrcuna

U Banskom dvoru danas je otvorena izložba arhivskih dokumenata „Mleko i krv“ – Iz ličnog fonda Slobodana Penezića Кrcuna, autora Željka Markovića. Direktor Arhiva Republike Srpske Bojan Stojnić kazao je da je postavka izložbe u Banjoj Luci plod višedecenijske saradnje između tog i Istorijskog arhiva u Užicu na polju izdavačko-izložbene djelatnosti. Autor izložbe Željko Marković

ČUBRILOVIĆ: Saradnja NSRS i Saveza opština i gradova donosi dobre rezultate

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović izjavio je danas da je parlament partner Savezu opština i gradova Republike Srpske i pozdravlja svaku inicijativu koja dođe iz ove organizacije jer takva saradnja donosi dobar rezultat u interesu građana. “Želimo i da imamo što češću komunikaciju i pojedinačno s lokalnim zajednicama i sa Savezom. To znači