Banjaluka u očima Slovenaca: Grad gdje se dobro jede i provodi!

borik banjaluka

Banjaluka je od Ljubljane udaljena nekih 350 kilometara. “Nama Slovencima je razumljiv jezik, hrana je fantastična, a cijene su upola niže nego kod nas. O gostoljubivosti i noćnom životu da i ne govorim”, ističe se u reportaži RTV Slovenije o Banjaluci.

Novinarka slovenačke državne televizije Tanja Mojzer, koja je nedavno boravila u Banjaluci, na početku reportaže napominje: “Iz Ljubljane do Banjaluke autobus ide najmanje dvaput dnevno, za 30 evra u jednom smjeru. Po Banjaluci ćete se jeftino voziti- od jedne do druge stanice platićete 1,6 konvertibilnih maraka, što je približno 80 centi.

Sa parkiranjem je već teže, slično kao u Ljubljani. Parkinzi se obično plaćaju, a cijena goriva je približno jednaka kao u Sloveniji. Što se tiče smještaja, cijene su povoljne. U centru grada možete naći smještaj, sobu s francuskim ležajem u solidnom hotelu, sa doručkom za oko 30 do 35 evra. Cijene vrlo solidnih hostela su povoljne, nećete vjerovati – od osam evra pa na više!”

O sarajevskim ćevapima

“Ko nije probao banjalučki ćevap, u Banjaluci kao da i nije bio. Po čemu su tako posebni i drugačiji od toliko opjevanih sarajevskih?”, pita se Tanja Mojzer.

Na prvu: suštinski, važno je da su pečeni po četiri zajedno i da sva četiri tokom pečenja ostanu na okupu. Što se tiče mesa: originalni banjalučki ćevap sa 70 odsto govedine (vrat, plećka ali potplećka), preostalih 30 odsto je mlado ovčije meso, pri čemu ovca ne smije biti starija od dvije godine.

Sarajevski ćevapi su veći, više okrugli, pečeni svaki posebno, meso je goveđe i ovčije, ili goveđe i jagnjeće, pri čemu odnos, koliko je kojeg mesa, nije tako strogo propisan. Služenje je takvo, kakvo poznajemo: u lepinji, obvezno sa crvenim lukom i kajmakom. Što se tiče pića – domaće banjalučko pivo, koje ide uz ćevape, a to je pivo “Nektar”.

Vegetarijanci su vrlo rijetki

U cijeloj Republici Srpskoj, pa i u okolini Banjaluke, svi vole jela ispod sača (peke). Najčešće služe jagnjetinu i teletinu, zatim ćuretinu i sve vrste divljači. Velika posuda od livenog gvožđa, ispod i iznad koje je pepeo i žar, još od ilirskih vremena, najviše je prisutna u Bosni i Hercegovini, pojedinim dijelovima Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

Hrana se pod sačom peče od dva do 4-5 sati (u zavisnosti od sastava). Kada se sač nakratko digne kako bi kuvar pogledao jelo, osjete se mirisi mesa i povrća koji se na taj način čuvaju da ne ispare iz posude. Tako je okus hrane na kraju prvorazredan, jer se okusi međusobno izmiješaju i ne odlaze napolje, a hrana je sočna i veoma ukusna. U bilo kojem restoranu na meniju možete naći izvrsna mesna jela, jer je u ovom tipu kulture kulinarstvo prvenstveno usmjereno prema ljubiteljima mesa. Kako kažu mještani, pravi vegetarijanci su vrlo rijetki.

Šta vidjeti?

Banjaluka je drugi grad po veličini u BiH, nakon Sarajeva i glavni grad Republike Srpske. Ima približno 250.000 stanovnika.

msurs

Preporučuje se  posjeta Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, koji je  smješten u nekadašnjoj željezničkoj stanici, u kojem je besplatan ulaz od 10.00 do 22.00 časa. U muzeju je izložen veliki broj djela slovenačkih umjetnika.

Neće biti greške, navodi se u reportaži, ni ukoliko posjetite  i Muzej Republike Srpske, koji je od velikog nacionalnog značaja. Muzej je poznat po tome što se odlučio na veoma lijep gest, u njemu zajedno sa kustosima rade i djeca s posebnim potrebama. Projekat je u Republici Srpskoj uspješno zaživio i uključen je u pedagoški program djece s posebnim potrebama.

Muzej RS

U gradu je inače prilično živo, a najživahnije je po sunčanom vremenu i tokom ljeta. Najbolji su restorani uz obale Vrbasa – oprez, poznati su po tome što služe obilne porcije, pa zato prvo naručite jednu, makar vas u restoran došlo petoro!

Kultura ulične prehrane u Banjaluci ne otkriva previše. Čak i ako je ćevabdžinica u pitanju, ona djeluje više kao restoran, nego “na brzinu, za ponijeti”. U Banjaluci ne treba izostaviti ni tržnice. U ponudi je sve, od mesnih i mliječnih proizvoda, zeleniša, oraha … S obzirom na to da je Banjaluka po broju stanovnika i veličini slična Ljubljani, tržnica je daleko veća.

trznica

Obavezno: Ljubačke doline i rafting na Vrbasu

Na 17 kilometara od centra Banjaluke (autobus ide sa glavne autobuske stanice) nalazi se etnografski muzej na otvorenom “Ljubačke doline” preko arhitekture i predmeta prikazuju život planinskog seoskog imanja s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Muzej je veoma zanimljiv za djecu, jer je jedna od tipičnih malih kuća, koje su dio kompleksa, škola. Zelena tabla, maleno glasno zvono, klupe kao u crkvama, sa prostorom za približno 15 učenika.

U kompleksu, koji sadrži autentičan prikaz života, nalazi se apoteka, trgovina, podrum, ambar, pastirska kućica, ostava za brano i zimnicu.

U okviru etno-sela je i dobar restoran, primjeren za prazničnu trpezu ili nedjeljni ručak.  Njihovi specijaliteti su palenta, prasetina, meso ispod peke, domaće kobasice i uštipci . Nemoguće im je odoljeti čak i ako niste neki ljubitelj hljeba.

Ako posjetite Banjaluku, rafting na Vrbasu je nešto što ne smijete propustiti. U okolini Banjaluke su četiri rafting kluba. Vožnje traju pet, 11 i 21 kilometar ili po dogovoru.

Posebno odvažna avantura, u kojoj možete uživati tokom ljeta, je noćni rafting, kojeg organizuje rafting klub Kanjon.

Posebna je njihova avanturistička poslastica regata od Banjaluke do Beograda. Regata traje približno 14 dana, a održava se tokom jeseni. Avanturisti još mogu da jašu, planinare, penju, voze se biciklom, kanuima, a u zadnje vrijeme je sve traženiji i paraglajding.

Noćni život

U centru grada i njegovoj okolini možete pronaći veliki broj ugostiteljskih kompleksa, ali i običnih restorana, koji se u večernjim satima pretvaraju u noćne klubove sa muzikom uživo. Noć je vrijeme kada Banjalučanke svih uzrasta, sa frizurama, mejkapom i vrtoglavo visokim potpeticama pokazuju svoje čari.

Noću se čini da Banjaluka ima triput više stanovnika nego Ljubljana. To je način života, kultura koja obožava noć i noćni život. Srbi su inače veoma veliki ljubitelji velikih grupnih slavlja i koriste svaku priliku da ugoste porodicu i prijatelje.

banjaluka noc

Zato ne budite iznenađeni da, dok sjedite za stolom grupa od 50 ljudi za susjednim stolom započne razgovor s vama. Što se tiče troškova, za sovenačke prilike, butelja prosječnog vina košta otprilike 12 evra, a pivo jedan evro.

(istinito.com)

“Aerodromu Banjaluka” oprema vrijedna 70. 000 KM

Aerodrom “Nikola Tesla” Beograd donirao je “Aerodromu Banjaluka” transportni sistem u vrijednosti 70.000 KM. Ugovor o donaciji danas su potpisali vršilac dužnosti generalnog direktora Aerodroma “Nikola Tesla” Saša Vlaisavljević i generalni direktor “Aerodroma Banjaluka” Miroslav Janjić u prisustvu ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Neđe Trninića. Trninić je nakon potpisivanja novinarima u Banjaluci rekao da

Na Teatar festu “Petar Kočić” odigrana predstava “Novo doba”

Predizborna kampanja i njene laži, prljave igre privatizacije, tajkuni, emigracija, ratni zločini, korporacije koje zarađuju utajom poreza, uništene karijere univerzitetskih profesora naspram mladih i nadobudnih karijerista koji umjesto znanja o poslu znaju kako prevariti, ucijeniti, podvaliti, nemogućnost običnog, normalnog života u vremenu tranzicije, samo su neke od tema komada “Novo doba”. Ova predstava za koju

Grad Banjaluka razmatra ideju da centar zatvori za automobile: Pješaci žele da glavna ulica nedjeljom postane šetalište

Iz Gradske uprave najavljuju da će ozbiljno analizirati dugogodišnju želju Banjalučana da Ulica kralja Petra Prvog Karađorđevića postane šetališna zona. Građani, posebno pješaci, odavno već traže da se, kao u mnogim velikim gradovima, zabrani saobraćaj u centru grada i ulica od Pozorišta do Palasa postane šetalište. Ovu inicijativu građana ponovo je juče nadležnima predočila odbornica

Prikupljanje pomoći za oboljelu od leukemije

Organizacija “Kolo srpskih sestara” pokrenula je humanitarni broj 1415 za pomoć u liječenju Olge Predojević koja boluje od mijeloične hronične leukemije. – Olgi je potrebna transplantacija koštane srži od nesrodnog donora koja može da se uradi samo u bolnici u Istanbulu. Operacija košta 130.000 evra. Nedavno joj je preminuo suprug, a ona je majka dva

Povratak nekadašnjoj praksi organizovanja događaja: Banski dvor širom otvoren umjetnicima

Predstavnici Inicijative građana „Kultura kulturi“ razgovarali su sa v. d. direktora KC Banski dvor, Mladenom Matovićem, o uređenju zapuštenog i neiskorišćenog prostora KC Banski dvor. Tom prilikom uočeno je i nekoliko paralela između ciljeva Inicijative građana „Kutura kulturi“ i novog koncepta rada KC Banski dvor, jer se upravo jedna od prvih najavljenih programskih aktivnosti Matovića