75 godina Opšte deklaracije o ljudskim pravima
Foto: imago images/Everett Collection
Opšta skupština Ujedinjenih naroda usvojila je 10. decembra 1948. godine Povelju o ljudskim pravima. Širom svijeta ljudska prava su pod većim pritiskom nego ikada. Njemačka se tome pokušava suprotstaviti.
Kada je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke, posjetila Kinu u aprilu ove godine, brzo joj je postalo jasno da se moramo jako potruditi kako bismo zaštitili ljudska prava. Na zajedničkoj press konferenciji s kineskim kolegom Qin Gangom, njemačka šefica diplomacije je otvoreno kritikovala kršenja ljudskih prava Ujgura.
Ono što Kini najmanje treba je “učitelj sa Zapada”, odgovorio je njen kineski kolega, i uostalom, “u svijetu ne postoje univerzalni standardi” za zaštitu ljudskih prava, rekao je on. Postoje, uzvratila je Baerbock, Opšta deklaracija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda.
Osam mjeseci kasnije, njemačka ministrica vanjskih poslova je rekla: “Po mom mišljenju, univerzalni pogled trenutno je izložen velikom napadu. I upravo su zato ta univerzalna ljudska prava važnija nego ikad.” Baerbock odgovara kritičarima koji kažu da sada nije vrijeme za feminističku perspektivu i vanjsku politiku vođenu vrijednostima, već za pragmatičnu politiku temeljenu na interesima: “Kao da je to kontradikcija, kao da su ljudska prava politika lijepog vremena koje su važne samo kada inače nema problema.”
Deklaracija UN-a za Njemačku
Njemačka ministrica vanjskih poslova govori na događaju koji je organizirala poslanička grupa njene stranke Zelenih u Bundestagu. Povod je zapravo razlog za slavlje. Dana 10. decembra 1948., samo tri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, Ujedinjeni narodi su se po prvi put složili oko temeljnih prava koja se odnose na sve ljude usvojivši Rezoluciju UN-a 217 sa jednom naizgled jednostavnom rečenicom: “Svi su ljudi slobodni i rođeni jednaki u dostojanstvu i pravima.” Opća deklaracija o ljudskim pravima smatra se ogromnim iskorakom za međunarodnu zajednicu.
Za Baerbock, 75 godina kasnije, ovaj dokument predstavlja mandat njemačke vanjske politike, ali istovremeno su ljudska prava akutno ugrožena. I to ne samo u bliskoistočnom sukobu ili ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine. Njemačka takođe mora svake minute osigurati da se situacija u Bjelorusiji, Darfuru ili situacija u kojoj su Jezidi ne zaboravi, kaže šefica diplomacije. Volker Türk, visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, također smatra da je Deklaracija o ljudskim pravima izložena pritisku, ali u svojoj video poruci ističe i ono što je postignuto u proteklih 75 godina:
“Ljudska prava su postala sastavni dio rada vlada i donošenja odluka. Pokreti kao što su Black Lives Matter, Me too, Fridays for Future, kao i aktivizam indogenih naroda, feminizam, ženski protesti potaknuli su pojedince da ustanu za svoja prava i bore se protiv nepravde. Sudovi nekih zemalja čak su priznali pravo na zdravu životnu sredinu.”
U ovom mračnom trenutku svijet treba viziju zajedničke budućnosti bazirane na ljudskim pravima i mora početi tražiti zajednička rješenja, zahtijeva Türk. Statistika pokazuje koliko su rješenja hitna.
Izbjeglice, moderno ropstvo, glad, rat
Prema podacima UN-a, broj izbjeglica se povećao na 110 miliona ljudi, a 50 miliona ljudi živi u modernom ropstvu, prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO), dok 735 miliona ljudi slove kao pothranjeni, prema podacima Ujedinjenih naroda. A iznad svega, trenutno je teška situacija u Izraelu, Gazi i Ukrajini kao i posljedice klimatske krize.
“Dakle, ono što sada doživljavamo dramatično bi prevazišlo moj najgori mogući scenarij prije deset godina, nisam mislio da je to moguće. Posljednjih godina nije bilo samo nazadovanja, već i čistih padova. Zbog napretka autokratskih režima, takođe kroz tendencije autokratizacije unutar uspostavljenih demokracija”, kaže istoričar profesor Heiner Bielefeldt.
Šef Katedre za ljudska prava i politiku ljudskih prava na Univerzitetu Friedrich-Alexander Erlangen-Nürnberg za DW kaže: “Ruski agresorski rat u Ukrajini je šamar u lice ljudskim pravima. To je više od kršenja, to je potpuno ignorisanje, to je cinični nedostatak čak i minimalnih standarda u ratu.”
Napredak u globalnoj pravdi
Bielefeldt hvali činjenicu da je Međunarodni kazneni sud u Haagu, koji bi trebao istraživati teška kršenja ljudskih prava, dao upravo pravi odgovor raspisivanjem međunarodne potjernice protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina.
A Njemačka? Međunarodni monitoring nedavno je snizio ocjenu zemlje s “otvorene” na “narušenu” u smislu ljudskih prava i građanskih sloboda zbog njenog rigidnog pristupa zaštitnicima klime. Upadljivo je međutim kako Njemačka pokušava na međunarodnom planu iskoristiti inicijative za jačanje struktura međunarodne zaštite ljudskih prava, koje su pod ogromnim pritiskom, kaže stručnjak za ljudska prava i dodaje:
“Njemačka je takođe bila vrlo predana međunarodnom kaznenom pravosuđu. Prvo suđenje u svijetu protiv državnog mučenja u Siriji održano je u Koblenzu na njemačkom teritoriju, pri čemu je korišteno univerzalno kazneno načelo, prema kojem njemački sud može suditi slučajeve iako ni počinitelji ni žrtve nisu Nijemci.”
Vrijednosno orijentisana vanjska politika za zaštitu ljudskih prava
Viši regionalni sud u Koblenzu osudio je glavnog optuženika na doživotni zatvor u januaru 2022. za zločine protiv čovječnosti, na osnovu 27 tačaka optužnice za ubistvo, silovanje i lišavanje slobode. To je dijelić slagalice vanjske politike utemeljene na vrijednostima koju ministrica vanjskih poslova želi uspostaviti za Njemačku.
U geopolitički izazovnim vremenima to je važnije nego ikad, jer to ne znači udobno se izolovati i razgovarati samo s navodno moralno besprijekornim demokratijama, rekla je Baerbock na konferenciji posvećenoj Deklaraciji o ljudskim pravima. Heiner Bielefeldt smatra da Njemačku u budućnosti čeka veliki izazov:
“Da zaštitimo strukture koje prijete da erodiraju, koje prijete da će biti pohabane i razbijene čekićem. Nije riječ više samo o kršenjima ljudskih prava tu i tamo ili o kršenjima pravila međunarodnog humanitarnog prava, već je riječ o čitavom međunarodnom ustroju koji se razvijao decenijama kojem prijeti da bude srušen.”
