Grebenar: Predsjednik RS ne može biti smijenjen, izbori na dugom štapu

Predsjednik RS Milorad Dodik ne može biti smijenjen na osnovu trenutnih zakonskih rješenja, jer nikada nije usvojen zakon koji je trebalo regulisati ovo pitanje, izjavio je danas za Banjaluka.net politikolog Bojan Grebenar, povodom zahtjeva opozicije za povlačenje predsjednika Dodika i raspisivanje prijevremenih izbora.

Grebenar podsjeća da je Ustavom RS precizirano da mandat predsjednika prije isteka vremena na koje je biran prestaje ostavkom ili opozivom, a da se ta pitanja uređuju zakonom.

– S jedne strane, situacija je jednostavna kod podnošenja ostavke o kojoj se obavještava Centralna izborna komisija BiH, a koja nakon toga raspisuje izbore. Međutim, član 88. Ustava RS koji glasi: „Predsjednik Republike je odgovoran građanima i oni ga mogu opozvati istim postupkom po kome su ga i izabrali“ je problematičan jer zakon koji uređuje to pitanje nikada nije usvojen. Iz toga proističe da predsjednik Republike u ovom trenutku nije smjenjiv jer nema definisane procedure za to, iako se građanima Ustavom daje to pravo – navodi Grebenar.

Prema njegovim riječima, nije definisano čak ni ko mijenja predsjednika u slučaju ostavke, jer je u Ustavu stoji da “predsjednik određuje koji će ga potpredsjednik zamjenjivati u slučaju privremene spriječenosti”, a ostavka, kako navodi Grebenar, svakako ne potpada pod privremenu spriječenost.

– Pored toga, postavlja se i pitanje da li se sa eventualnom organizacijom prijevremenih izbora za predsjednika Republike ponovo treba birati i  potpredsjednike – kaže ističe Grebenar i podsjeća da je slična dilema vladala i 2007. godine, nakon što je preminuo tadašnji predsjsdenik RS Milan Jelić.

On podsjeća da je ova situacija tada razriješena tako što je Narodna skupština ovlastila predsjednika parlamenta da obavlja “neodložni dio poslova iz nadležnosti” predsjednika Republike.

– Problem je, međutim, što se u ovoj situaciji traži raspuštanje parlamenta pa donošenje takve odluke ne bi bilo moguće, niti bi predsjednik Narodne skupštine mogao u toj situaciji mijenjati predsjednika RS – navodi Grebenar.

Kada je u pitanju status potpredsjednika, Grebenar podsjeća da je CiK BiH 2007. godine odlučio da se prijevremeni izbori raspisuju samo za mjesto predsjednika RS, ali ne i za mjesta potpredsjednika.

– Ta odluka je usvojena većinom glasova, u omjeru četiri naprema tri, a pitanje je da li bi se danas postupalo na osnovu te prakse ili bi se ponovo donosila odluka – kaže Grebenar.

Komentarišući Dodikovu izjavu da “izboru mogu, ali na svim nivoima”, Grebenar ocjenjuje da se ovom izjavom izlazi iz priče o održavanju izbora, jer to “onda više ne zavisi samo od aktera u RS i stvari postaju mnogo složenije tako da je to u ovom trenutku gotovo nemoguće realizovati”.

On kaže da Savez za promjene ima dovoljno poslanika da može pokrenuti inicijativu za skraćivanje mandata Narodnoj skupštini, ali i naglašava da je to “tek dio puta jer je za usvajanje te odluke potrebna dvotrećinska većina glasova od ukupnog broja članova parlamenta”.

Što se tiče zahtjeva za održavanjem vanrednih izbora, Grebenar pojašnjava da Izborni zakon BiH ne definiše mogućnost održavanja vanrednih izbora na bilo kojem nivou vlast u BiH, već samo mogućnost prijevremenih izbora.

To praktično znači, navodi Grebenar, da mandat organa koji se biraju na prijevremenim izborima neće trajati četiri godine, već do trenutka održavanja redovnih izbora.

– Kada je u pitanju realizacija eventualne odluke o prijevremenim izborima, izbori za predsjednika Republike i poslanike Narodne skupštine RS nisu vezani, odnosno moguće je organizovati prijevremene izbore i za samo jedan od dva organa vlasti, s tim da organizacija izbora samo za predsjednika Republike ne bi imala značajnijeg efekta – tumači Grebenar.

S druge strane, kad su u pitanju prijevremeni izbori, prema Grebenarovim riječima, moguće se dvije varijante – po jednoj, da Narodna skupština dvotrećinskom većinom glasova skrati svoj mandat, a na prijedlog najmanje 30 poslanika i, druga, po kojoj predsjednik Republike, nakon što sasluša mišljenje predsjednika Vlade i predsjednika parlamenta, raspusti parlament.

– Kada je u pitanju raspisivanje izbora za predsjednika Republike i poslanike u NSRS, njih raspisuje CIK , a ne predsjednik Republike, iako zabunu unose pojedine odredbe Ustava RS u kojima se to u različitim slučajevima stavlja u nadležnost NSRS i predsjednika Republike – objašnjava Grebenar.

(Banjaluka.net)