U JAVNOSTU KRUŽE DVIJE VERZIJE: Kako je nastala poznata pjesma “Đurđevdan”
Gotovo da ne postoji slavlje ili veći koncert na kojem se ne zapjeva pjesma “Đurđevdan”. Malo je onih koji znaju da postoje dvije verzije o tome kako je nastala ova numera.
Prva verzija kaže da je pjesma “Đurđevdan” nastala dok su Srbi iz Sarajeva za vrijeme Drugog svjetskog rata odvođeni u logor Jasenovac, dok je druga verzija priče da je pjesmu stvorio Goran Bregović.
Davne 1942. godine đurđevdansko jutro bilo je pogubno za Srbe koji su bili zatočeni tog maja u logorima i zatvorima u Sarajevu.
Tog dana Srbi su pokupljeni iz zatvora i dovedeni do Vijećnice, gradske kuće u Sarajevu gdje su ih čekali vozovi smrti koji će ih odvesti u Jasenovac.
– Mi silazimo dole, a kako silazimo izlazimo pred gradsku kuću. Vidimo voz, ogromnu kompoziciju… Otvorene teretne vagone, treba da uđemo unutra. Piše na vratima 7 konja ili 40 vojnika, još piše ćirilicom i latinicom. Nisu uspjeli da izbrišu ćirilicu. Penjemo se. Kada smo ušli, vidjeli smo da su tu svi iz Beledija koji su bili u nekoliko ćelija. Kada smo se napunili, vidjeli smo da nije 7 konja i 40 vojnika, nego rekao bih da nas je bilo 200 ljudi. Ne možete da čučnete i okrenete, nabili su nas kao ribe u konzervi. Zatvaraju vrata. Nismo znali gdje nas vode. Mnogi od nas nisu ni čuli za Jasenovac. Ne sjećam se da smo kao ilegalci u Sarajevu znali za taj logor. Tog dana je u logor smrti, kako su ga nazivali, bilo odvedeno više od 3.000 mladih ljudi – slikovito je jednom prilikom opisao profesor Žarko Vidović, istoričar umjetnosti iz Sarajeva, koji je bio svjedok ovog događaja.
U tim momentima, kako se navodi, jedan od mladića za koga se tvrdilo da je bio član Srpskog pjevačkog društva „Sloga”, prvi put je zapjevao “Proljeće na moje rame slijeće, đurđevak zeleni, svima osim meni – Đurđevdan je!”. Potom su gotovo svi krenuli u glas da pjevaju sa ovim mladićem. Međutim, to se nije dopalo njemačkim vojnicima, zatvorili su šibere na vagonima, a zatvorenici su ostali bez vazduha na malom prostoru, zbijeni jedni do drugih. Kada su stigli u Jasenovac, od 3.000 ljudi koliko je krenulo iz glavnog grada BiH, svega 2.000 duša je stiglo živo.
Međutim, druga verzija priče glasi ovako: čuveni reditelj Emir Kusturica 1988. godine snimao je film „Dom za vješanje“ koji je u tom vremenu izazvao veliku pažnju javnosti. Za potrebe filma angažovao je Bregovića koji je tada bio u zenitu slave, da mu napravi muziku za film. Ovim projektom prvi put započinje njihova saradnja koja će se nastaviti narednih godina, a legendarni muzičar prvi put radi muziku za film.
– Pjesma je pravljena za film Emira Kusturice “Dom za vješanje”, a onda sam ja pravio prepjev za ploču „Bijelog dugmeta“, kao jednu malu ljubavnu pjesmu, zapravo kao jedan mali omaž Đorđu Balaševiću, koji nažalost nikad nisam napisao na ploči – otkrio je jednom prilikom Bregović i dodao da je želio da oda počast popularnom kantautoru stihom iz njegove pesme „Priča o Vasi Ladačom” i stihom „Kad ja nisam s onom koju volim”.
Takođe, ova pesma je nezvanična himna navijača Crvene zvezde, a slava Đurđevdan je slava košarkaškog kluba Crvena zvezda.
(Srpskainfo)
