Istraživanja i rad na pronalasku vakcine ili lijeka efikasnog u borbi protiv virusa korona, pored toga što je riječ o potpuno novom stručnjacima nepoznatom virusu, dodatno otežava i njegovo konstantno mijenjanje. Prošlo je skoro pola godine od izbijanja pandemije, a naučnici širom svijeta do sada su registrovali 100 različitih mutacija SARS CoV-2.
Ipak, pojava novog vala infekcija u Kini, najvjerovatnije uzrokovan mutiranim korona virusom, nije razlog za paniku. Mutacijom bi SARS CoV-2, virus koji je svijetu unio strah u kosti, uskoro mogao postati obična prehlada, piše DW.
Genetska struktura virusa se mijenja i pojavljuju se nove podvrste, pa su ovakve varijante ili promjene normalne. Također se mogu promijeniti i svojstva virusa. Posljedice mogu biti slabljenje izvornog virusa, ali i to da on postane agresivniji.
Različite varijante također potvrđuju zašto jedan uzročnik bolesti u određenoj regiji u svijetu izazove valove infekcije različite težine, i zašto ljudi različito reagiraju na infekciju.
Kako nastaju mutacije?
Još uvijek nije utvrđeno gdje i kako je novi korona virus SARS-CoV-2 prvi put prenesen na čovjeka. Nučnici polaze od toga da se virus raširio u kineskom gradu Wuhanu. Pretpostavlja se da je protein kojim se virus vezuje za stanice već mutirao u životinji domaćinu, možda u slijepom mišu ili nekoj od vrsta oklopnika. U svakom slučaju je ova mutacija omogućila prenošenje virusa na ljudske stanice, piše DW.
Ljudsko tijelo je u principu samo u situaciji da se obrani od ovakvih virusa. Ono proizvodi antitijela, koja ga štite do virusa i čine imunim od patogena koji uzrokuju bolesti. Ukoliko patogen mutira, a antitijela su programirana na staru verziju uzročnika bolesti, onda su antitijela manje djelotovorna.
Upravo to je razlog zbbog kojeg dobijamo prehladu. Jer, naša tijela su već stvorila antitijela kod prethodne, ali za novu mutaciju patogena nemamo nova antitijela.
Jesu li mutacije opasne?
Virus može da napadne i sluznice pluća, ali to bi uzrokovalo da se čovjek osjeća bolesnije, zbog čega ostaje kod kuće i tako sprečava dalje širenje virusa.
Smatra se da jedan virus čak može mutacijama toliko oslabiti da na kraju u potpunosti nestane, što je bio slučaj sa patogenom SARS-CoV 2003. godine. U novembru 2002. godine se prva epidemija SARS virusa iz Južne Kine za samo nekoliko sedmica proširila na sve kontinente. Kao prva pandemija u 21. vijeku izazvala je veliki strah stanovništva. Iako je virus izazivao teški akutni respiratorni sindrom (SARS) od njega je za oko pola godine umrlo samo 774 ljudi.
Već u ljeto 2003. je broj novozaraženih konitnuirano opadao. U maju 2004. je Svjetska zdravstvena organizacija objavila da je prevladana pandemija SARS-a.
(N.S/ Banjaluka.net)
Izdvajamo još vijesti za vas:
