Cvijanović: Iako postoje rizici, niko ne želi da govori o radikalnim islamistima u BiH

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da, osim Srpske, niko u BiH, kao ni predstavnici zemalja Zapada i članice EU ne žele da govore o radikalnim islamistima u BiH niti postoje namjere za suprotstavljanje tome iako postoje određeni rizici.

Cvijanovićeva je istakla da niko ne može tačno reći koliko je u BiH paradžemata i ukazala da čim taj problem privuče pažnju javnosti, svi pokušavaju “da se udalje”, a potom da ga “zamažu”.

“Zato, kada mi pokrenemo tu temu, niko ni u ovoj zemlji, ni predstavnici zemalja Zapada, ni članice EU ne žele o tome da govore. A ja zaista vidim određene rizike kojima treba na adekvatan način prilaziti”, rekla je Cvijanovićeva za rusku Federalnu novinsku agenciju /FAN/.

Ona je istakla da su se pojavile različite informacije o broju ljudi koji su ratovali na strani “Islamske države”, ali da je, bez obzira na nepostojanje tačne cifre, očigledno da je riječ o veoma velikom broju u odnosu na druge zemlje.

“Brigu i uznemirenost izaziva i činjenica da, bez obzira na važeći zakon koji zabranjuje učešće u oružanim konfliktima na teritoriji drugih država, `ratnici` koji su se vratili dobili su nevjerovatno blage, rekla bih smiješne presude u Sudu BiH”, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, ozbiljne namjere za suprotstavljanje sličnim negativnim postupcima ne postoje.

“Kako je moguće kazniti čovjeka koji je Bog zna šta radio i u čemu učestvovao u drugoj državi sa 1.000 evra? I sad se on vratio kući, a vi se prema njemu odnosite kao prema normalnom građaninu koji ne predstavlja prijetnju društvu i kojeg je potrebno integrisati u sredinu.

Dakle, mnoge stvari u BiH i regionu se prećutkuju jer često predstavnici zemalja Zapada ne žele da o tome govore, ne žele da to dospije u javnost. Pri tome, za njih je važnija tema ko je šta rekao u Republici Srpskoj, a ako im se nešto ne svidi odmah izjavljuju da mi napadamo i podrivamo BiH”, rekla je Cvijanovićeva i istakla da podržava BiH u onom obliku koji je predviđen Dejtonom, u kojoj Republika Srpska zauzima svoje mjesto i ima svoju poziciju.

Cvijanovićeva je naglasila da se ponekad ne mogu očekivati od institucija adekvatne reakcije ako su upravo one uzrok problema, podsjetivši da su tokom građanskog rata u BiH dolazili strani plaćenici mudžahedini i radikalni islamisti, mnogi od njih su ostali i formirali porodice, oženili lokalne žene, a institucije BiH tada su im pružale svaku vrstu pomoći i davale dokumenta BiH.

“Ako proniknemo u situaciju i pročitamo niz istraživanja ljudi koji se ozbiljno bave pitanjima bezbjednosti, postaje jasno da se u svakom terorističkom aktu u svijetu prati veza sa BiH, na primjer municija pronađena u Parizu, dokumenta pronađena kod terorista u NJujorku, Madridu, Londonu”, navela je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, svi ti ljudi su proveli neko vrijeme u BiH i njihov boravak su finansirale druge države.

“Odakle kod njih lokalna dokumenta i pasoši? Ti ljudi su proveli neko vrijeme obučavajući i druge u kampovima u Federaciji BiH. Dokazana je činjenica da ti kampovi postoje. O sličnim stvarima niko i ne govori”, naglasila je predsjednik Srpske.

Međutim, dodala je ona, kada se govori o saopštenjima Narodne skupštine Srpske koja nastoji da zaštiti poziciju Republike Srpske, onda je to globalna tema. “Onda nas oni nazivaju separatistima, a ne govore o tome koliko je terorista prošlo kroz BiH i koristilo se pokroviteljstvom Vlade drugog entiteta. Zamislite kakvo je to licemjerje”, ukazala je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da se mora razmisliti o tom problemu i da je neophodno razvijati svoje mogućnosti radi zaštite i suprotstavljanja, za šta je potrebna saglasnost svih u BiH – Srba, Hrvata, Bošnjaka.

Međutim, dodala je ona, ovdje postoji problem jer su za vrijeme rata i u poslijeratnom periodu mnogi problematični ljudi dobijali dokumenta BiH.

“Ta dokumenta nisu izdavali Srbi, niti Republika Srpska nego su ih dobijali u Sarajevu. Ako stremimo da se borimo sa sličnim prijetnjama, neophodna je saglasnost svih, kao i da niz institucija ispunjava svoje obaveze”, rekla je Cvijanovićeva.

Ali, upitala je ona, kako se može očekivati od institucije koja izdaje ta dokumenta da počne da se bori protiv tog zla?

“Tako da je ovdje potreban zajednički rad, jer je riječ o prijetnji globalnoj bezbjednosti. Svako i na lokalnom i na regionalnom nivou treba da bude oprezan, da bude svjestan opasnosti od sličnih prijetnji i da daje doprinos u borbi protiv globalnog zla”, zaključila je Cvijanovićeva.

(Srna,E.M)