Katolički vjernici danas slave Veliku Gospu
Svetkovina je Velike Gospe, ujedno i državni praznik, a vjernici širom Hrvatske hodočaste u marijanska svetišta prisjećajući se vjerske dogme o uznesenju Blažene Djevice Marije.
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije praznik je koji se obilježava 15. avgusta, a katolički vjernici prisjećaju se dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. novembar 1950. papa Pio XII. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.
Svetkovina Velike Gospe slavi se u velikom broju država, ponajviše u Evropi i Južnoj Americi. I ove godine proslava se u Hrvatskoj održava u posebnim okolnostima zbog epidemije koronavirusa.
Brojni vjernici hodočaste u marijanska svetišta
Na današnji Velika Gospa svetkuje se u mnogim marijanskim svetištima. Najpoznatija među njima su Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama te Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.
U svetištima se u danas održavaju misna slavlja, a brojni vjernici tokom noći i jutra organizovano ili samostalno hodočaste u marijanska svetišta.
Jedno od najpoznatijih svetišta Velike Gospe u BiH je Komušina kod Teslića, gdje se danas očekuje više hiljada vjernika.
(N.S)
