VELIKI KORAK ZA ČOVJEČANSTVO: Teleskop se u svemiru odvojio od rakete
Danas u 13:20 sati lansiran je NASA-in teleskopa James Webb. Instrument težak 6350 kg nakon 26-minutne vožnje uspješno je pušten iz rakete u svemir, prenosi Index.hr.
Teleskopu će sad trebati mjesec dana da se doveze do svog odredišta u solarnoj orbiti otprilike milion milja od Zemlje, što je oko četiri puta dalje od Mjeseca.
Ovaj teleskop, nazvan po čovjeku koji je nadzirao NASA-u tokom 60-ih, oko sto puta je osjetljiviji od Hubblea i očekuje se da će duboko promijeniti razumijevanje svemira i mjesta čovjeka u njemu.
Webb će uglavnom promatrati svemir u infracrvenom spektru, što će mu omogućiti da prodre kroz oblake plina i prašine gdje se rađaju zvijezde, dok je Hubble djelovao prvenstveno na optičkim i ultraljubičastim valnim duljinama.
Projekat je težak 11 milijardi dolara iako je prema početnim projekcijama trebao stajati jednu. Na ideji o ovom teleskopu naučnici i inženjeri počeli su raditi već godinu dana prije lansiranja njegovog prethodnika, Hubblea 1989.
Snimanje u infracrvenom dijelu spektra, omogući če mu da zabilježi zrake koje bi inače bile blokirane svemirskom prašinom te zrake iz udaljenih dijelova svemira koje su njegovim širenjem razvučene tako da su iz vidljivog svjetla pretvorene u infracrveno. Takođe će moći proučavati prašinu koja obavija područja stvaranja zvijezda, kao i plin između zvijezda, koji se ne može vidjeti na kraćim valnim dužinama. Nadalje, moći će snimati spektre astronomskih objekata, što znači da će njihovu svjetlost moći rastavljati na komponente kako bi odredio od kojih su materijala napravljeni.
Zašto se Webb postavlja u svemir?
Zemljina atmosfera ometa većinu zemaljskih astronomskih studija, posebno u infracrvenom dijelu spektra. Stoga se teleskopi postavljaju u svemir. Svemirski teleskopi, kao što je ESA-in Herschel, koji je radio između 2009. i 2013., već su istraživali svemir u infracrvenom svjetlu. No, Webbovo ogromno zrcalo i skup osjetljivih instrumenata podrazumijevaju da će njegova otkrića nadmašiti sva prijašnja u tom dijelu spektra.
Pogled vrlo daleko u prošlost
Webb će moći registrirati vrlo blijede, crvene objekte, što znači da će biti sposoban promatrati neke od prvih zvijezda i galaksija koje su se formirale nakon što je svemir nastao u velikom prasku prije 13.8 milijardi godina. Gotovo je sigurno da će srušiti rekord za najudaljeniju ikad zabilježenu galaksiju, koji trenutno drži malena GN-z11, koja je od Zemlje udaljena 13.4 milijarde svjetlosnih godina.
NASA ističe da bi Webb trebao dati odgovore na dva ključna pitanja:
– Kako su nastale prve galaksije u svemiru i jesu li svemir učinile prozirnim za svjetlost?
– Kako su kasnije galaksije proizvele i raspršile u svemir teže elemente koji su građevni blokovi zvijezda, planeta, pa čak i ljudi?
Web će dobar dio vremena istraživati i planete, posebno neke od hiljadu koji su otkriveni izvan Sunčevog sistema. Moći će ih pratiti dok prelaze preko diskova svojih matičnih zvijezda. To će mu omogućiti da provede spektralne analize svjetla koje je prošlo kroz atmosfere planeta kako bi odredio njihov sadržaj.
Webb će također neizravno moći istraživati tamnu tvar. Tamna tvar je misteriozni sastojak koji čini 27% svemira; vidljiva čini samo 5%, a ostatak otpada na tamnu energiju.
Trenutke lansiranja pogledajte ovdje.
(N.S)
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
