RESOR ZA ENERGETIKU SDS-a: Neka “akcizna koalicija” objasni zašto nema gradnje autoputeva

Od taksi i akciza koje se nalaze u cijeni goriva na godišnjem nivou se u Republici Srpskoj prikupi 350 miliona KM. Taj novac se troši nenamjenski. Kakva je svrha akcize na gorivo ako se ona nenamjenski troši – upitao je danas prof. dr Branko Blanuša, član Resora za energetiku SDS.

„Akcize služe za krpljenje budžetskih rupa, a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi ino krediti za gradnju autoputeva. Tako npr. autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj“, pojasnio je Blanuša, saopštio je SDS.

On je podsjetio da je 2018. godine “akcizna koalicija” prihvatila povećanje akciza na gorivo, a obećano je da će iz te akcize biti građena putna infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH.

„Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na osnovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva“, kazao je Blanuša.

Anđelko Grahovac, član Resora za energetiku SDS, poručio je da se iz strukture cijene eurodizela 2 vidi šta sve građani plaćaju u sklopu cijene goriva.

„Pored nabavne cijene eurodizela 2 koja zavisi od svjetskog tržišta u cijeni goriva učestvuju i troškovi koje građani plaćaju državi i to: akciza koja iznosi 30 feninga, taksa za puteve 15 feninga, taksa za autoputeve 25 feninga, zatim marža distributera oko 20 feninga i na kraju PDV u iznosu od 17% na sve ove parametre koje smo naveli“, kazao je Grahovac.

Dakle, pojašnjava on, kad naš građanin dođe da kupuje gorivo 50 litara ga košta 121 KM, a kada bi cijena bila 1,80 KM po litri za rezervoar od 50 litara građani bi izdvojili 90 KM, što je značajna ušteda.

„Svaka odgovorna vlast bi morala da vodi računa o ovome i da interveniše kako bi cijena nafte bila prilagođena životnom standardu stanovništva. Nabavna cijena nafte učestvuje sa 46% a državne takse učestvuju sa 54% cijene. Država bi umanjujući svoje takse mogla uticati na smanjenje cijene goriva i udare na džepove građana koji će se još povećavati u narednom periodu“, kazao je Grahovac.

Članica Resora za energetiku Mila Misirkić je kazala da rast cijene goriva inicira rast cijena osnovnih životnih namirnica, kao i rast ostalih energenata, kao što su plin i struja.

„Prosječna plata u Republici Srpskoj je oko 1.000 KM, a u segmentima u kojima radi većina stanovništva prosječna plata je ispod 800 KM. To znači da za prosječnu platu građani mogu da kupe oko 300 litara goriva što je neuporedivo manje nego u nekim razvijenim zemljama. Imamo primjer Austrije da za prosječnu platu možete da kupite 2.000 litara goriva, dok je to u Švajcarskoj 2.800 litara goriva. Izmjenom poreske i akcizne politike može se uticati na smanjenje cijene goriva“, zaključila je Misirkić.

(SB)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno